Nedavno otkrivena kometa mogla bi uskoro da zasija na nebu

Nedavno otkrivena kometa uzbudila je astronome, sa potencijalom da postane spektakularan prizor početkom aprila.
Nedavno otkrivena kometa mogla bi uskoro da zasija na nebu
Foto: Pixabay
C/2026 A1 (MAPS) je uočena od strane tima od četvoro amaterskih astronoma pomoću daljinski upravljanog teleskopa u pustinji Atakama 13. januara.
 
Brzo je postalo jasno da novootkriveni objekat pripada grupi kometa poznatoj kao Kreutz komete koje dodiruju Sunce. Ove uključuju mnoge od najsvetlijih i najspektakularnijih kometa koje su ikada viđene.
 
Kometa MAPS se kreće po ekstremno izduženoj orbiti oko Sunca i juri ka vatrenom susretu sa našom zvezdom. Početkom aprila, kometa će proći na samo 120.000 km od Sunčeve površine.
Ako kometa preživi, mogla bi postati spektakularan prizor na večernjem nebu početkom aprila. Možda će čak biti vidljiva i usred dana kada joj se putanja najviše približi Suncu - osim ako se ne raspadne pre toga.
 
Pa šta to ove komete koje dodiruju Sunce čini tako uzbudljivima i šta možemo da očekujemo?
 
Fragmenti mega-komete
 
Tokom poslednjih 2.000 godina, niz spektakularnih kometa krasio je naše nebo. Pojavljuju se bez najave, svetlucajući veoma blizu Sunca na nebu. Neke postaju dovoljno svetle da budu vidljive usred dana golim okom.
Istorijski, najsvetlije komete često su nazivane "Velike komete". Velika kometa iz 1965. godine - C/1965 S1 (Ikeja-Seki) - bila je najsvetlija kometa 20. veka. Otkrivena je samo mesec dana pre najbližeg prolaska pored Sunca, zasijala je koliko i pun Mesec i bila lako vidljiva danju golim okom.
 
Velika kometa iz 1882. godine, C/1882 R1, bila je još impresivnija. U svom najsvetlijem trenutku, bila je stotinu puta svetlija od punog Meseca, blistajući na nebu mesecima, prenosi SceinceAlert.
 
Danas znamo da sve ove svetle komete iz poslednja dva milenijuma - porodica Kreutz kometa - imaju zajedničko poreklo. U nekom trenutku u prošlosti (verovatno u 3. ili 4. veku pre nove ere), džinovska kometa, veće od 100 km u prečniku, prošla je opasno blizu Sunčeve površine. U nekom trenutku nakon tog bliskog susreta, daleko od Sunca, ta kometa se raspala na dva velika fragmenta i mnogo manjih delova.
 
Nekoliko vekova kasnije, u 3. veku nove ere, ti delovi su se vratili na svom dugom putovanju oko Sunca. Izveštaji iz 363. godine nove ere ukazuju da je možda više kometa bilo vidljivo golim okom usred dana u isto vreme. Ti povratni delovi su se ponovo fragmentisali.
 
U jedanaestom veku dva najveća preostala dela drevne mega-komete ponovo su prošla pored Sunca, postavši Velike komete iz 1106. i 1138. godine. Opet su se fragmentisali - i proizvodi tih raspada viđeni su kao niz kometa tokom poslednja dva veka.
 
Vreme je za jednu veliku
 
Danas, porodica Kreutz kometa sadrži ogroman broj manjih kometa koje se raspadnu na putu ka Suncu, kao i veće komade koji mogu da prirede fantastičan spektakl.
 
NASA-in opservatorijum za Sunce i heliosferu, SOHO, uočio je hiljade Kreutz fragmenata tokom godina - sićušnih ledenih stena veličine metar ili desetina metara. Veći fragmenti dolaze ređe.
 
Poslednja veća Kreutz kometa bila je vidljiva 2011. godine. Otkriće je pripalo astronomu iz Kvinslenda Teriju Lavdžoju a kometa je jedva preživela bliski prolaz pored Sunca, zasijavši poput planete Venere krajem decembra 2011.
 
Prema predviđanjima češko-američkog astronoma Zdenjeka Sekanine, mogli bismo videti dve velike, spektakularne Kreutz komete u narednim decenijama, s tim da bi jedna mogla stići u narednih par godina. Ta kometa bi bila sestra Velikih kometa iz 1965. i 1882. godine i fragment Velike komete koju su kineski posmatrači videli 1138. godine.
 
Ulazi kometa MAPS
 
I to nas dovodi do novootkrivene komete C/2026 A1 (MAPS). Kreće se po orbiti tipičnoj za Kreutz komete koje dodiruju Sunce i već drži jedan rekord. U trenutku otkrića, kometa MAPS bila je najdalja od Sunca među svim do tada otkrivenim kometama.
 
To sugeriše da bi mogla biti veći fragment od uobičajenog.
 
Prethodni nosilac tog rekorda bila je kometa Ikeja-Seki iz 1965, koja se pokazala kao najsvetlija u 20. veku. Ipak, tehnologija je znatno napredovala u poslednjih 70 godina, i čini se malo verovatnim da je jezgro komete MAPS toliko veliko. To, zauzvrat, znači da je malo verovatno da će MAPS biti podjednako sjajna.
 
Ipak, činjenica da smo je uočili tako rano znači da je ili razumno veliki fragment Kreutz porodice, ili je već u fazi raspadanja. Srećom, nedavna posmatranja pokazala su da se konstantno povećava njen sjaj, što ide u prilog prvoj teoriji.
Šta možemo da očekujemo od nove komete?
 
Sve u svemu, prerano je reći. Ako, i to je veliko ako, kometa preživi svoj najbliži prolaz pored Sunca (poznat kao perihel), mogla bi prirediti veliki spektakl početkom pa sve do sredine aprila.
 
Ako ostane cela, mogla bi postati dovoljno svetla da bude vidljiva usred dana. Čak i ako se to ne dogodi, letelica SOHO pružiće sjajne slike komete.
 
U danima nakon perihela, kometa će se pojaviti na večernjem nebu. Zahvaljujući svojoj orbiti, kao i sve Kreutz komete, biće mnogo lakša za posmatranje sa južne hemisfere.
 
Ako kometa preživi perihel, pa se zatim raspadne dok prolazi pored Sunca, mogla bi iznenada i naglo zasijati. Kasni raspad mogao bi, stoga, biti najbolji scenario za zapanjujući nebeski prizor.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Nauka i tehnologija