Bezuslovnu kapitulaciju Nemačke u Berlinu je nešto iza ponoći, u noći između 8. i 9. maja 1945. potpisao feldmaršal Vilhelm Kajtel, u ime Sovjetskog Saveza potpisnik je bio maršal Georgij Žukov, a u ime zapadnih saveznika britanski vazduhoplovni general Artur Teder.
Time je formalno završen Drugi svetski rat u Evropi, ali su ostaci nemačkih trupa i njihovih saveznika još nekoliko dana pružali otpor, a u Jugoslaviji je to potrajalo do 15. maja.
Datum koji predstavlja službeni završetak Drugog svetskog rata jeste 2. septembar, kada je na američkom bojnom brodu Misuri u Tokijskom zalivu Japan potpisao kapitulaciju, nakon što su SAD bacile atomske bombe na Hirošimu i Nagasaki.
U ratu koji je trajao nešto manje od šest godina, našla se 61 država i oko 110 miliona vojnika.
Procene govore o 50 do 80 miliona poginulih, od toga je civila bilo između 38 i 55 miliona.
Državna komisija bivše Jugoslavije svojevremeno je objavila da je u ratu poginulo 1.706.000 osoba, među njima više od 300.000 boraca.
Dan Evrope
Deveti maj obeležava se i kao Dan Evrope, jer je tog dana 1950. godine ministar spoljnih poslova Francuske Robert Šuman objavio deklaraciju kojom je pozvao na uspostavljanje novog poretka u kojem ne bi bilo mesta za sukobe među evropskim zemljama.
Suština njegove ideje bila je u uspostavljanju zajedničkih tela, tačnije odnosa, najpre u proizvodnji i distribuciji uglja i čelika kao temelja industrijske snage.
Naredne godine osnovana je Evropska komisija za ugalj i čelik, koja je vremenom prerasla u Evropsku ekonomsku zajednicu, da bi četiri decenije kasnije, 1991. u holandskom gradiću Mastrihtu bila proglašena Evropska unija.
Evropski savet je 1955. godine u Milanu odlučio da se dan objavljivanja Šumanovog plana, 9. maj, obeležava kao Dan Evrope.
OGLASI RADNO MESTO! Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
Komentari 8
novosađanka
C
Vox populi
Stvarnost je potpuno drugačija, za razliku od nauka koja se kreće jednosmerno, progresivno, društvo može biti i regresivno.
Proslave bi trebale da budu u duhu upozorenja. Fašizam, nikad nije izolovana pojava nego koktel nacionalističke/rasne/verske mržnje potpaljen preko medija i začinjen strahom i ukidanjem sloboda. Predmet građansko vaspitanje bi trebao ozbiljno da se bavi ovim problemom, i opštom političkom pismenošću.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar