Godišnjica majskih tragedija: Da li je Srbija bezbednija u odnosu na 2023. godinu?
Drugi dan za redom, Srbija se priseća strašnih zločina koji su učinjeni prošlog maja.
Foto: FoNet
U noći između 4. i 5. maja U.B. (22) ubio je šestoro mladih ljudi u Malom Orašju, a još troje u susednom selu Dubona. Ranjeno je 13 mladih.
Srbija godinu dana kasnije nije bezbednija, a porodice žrtava i žrtve masakra i dalje su bez podrške, ocenjuju Predrag Petrović iz Beogradskog centra za bezbednosnu politiku i zamenica direktora organizacije "Evropska pomoć žrtvama" Aleksandra Ivanković, sagovornici N1.
Aleksandra Ivanković kaže da su stručna udruženja pokušala da reaguju adekvatno posle masakra, ali da ne može sve da ostane na njima, već odgovor mora da bude sistemski i institucionalan.
"Ono što u Srbiji nije postojalo 3. i 4. maja 2023, a ne postoji ni 4. maja 2024. jeste sveobuhvatan odgovor na potrebe žrtava. U toj podršci žrtvama masovnih ubistava postoje tri etape. Pre svega priprema i planiranje, jer su to stvari za koje nikada ne možemo da budemo sigurni da neće da se dogode, a onda je tu krizni odgovor, a onda dugoročni koji nastupa u roku od nekoliko dana. Mi smo u dugoročnom odgovoru, a nemamo ni pripremu, ni planiranje. Nije to bilo ni tad, a ne postoji ni sad. Nadam se da ćemo u saradnji sa institucijama uspeti da promenimo nešto za žrtve tragedija 2023. godine u toj nekoj dugoročnoj perspektivi", navodi ona.
Kako kaže, potrebe žrtava se posmatraju kroz pet osnovnih grupa.
"Pre svega su to priznanje i poštovanje, što zahteva da postoji sveobuhvatan registar žrtava, jer porodice ubijenih nisu jedine žrtve, iako su najviše patili, ali tu su potrebe i povređenih, onih koji su bili na licu mesta, u Duboni i Malom Orašju roditelji su bili prvi, a ne policija ili hitna pomoć. Komšije, prijatelji, rodbina, oni su takođe žrtve. Nema tog jedinstvenog registra, nismo uspeli da saznamo koji je broj žrtava u Srbiji uopšte na godišnjem nivou, jer se statistike ne vode po žrtvama, već po krivičnim delima. Žrtva ne postoji u srpskom zakonodavstvu, samo oštećeni", objašnjava ona.
Kako dodaje, tu su i podrška i informacije, a potom i pristup pravdi.
"Kako se vode istrage, kako se porodice drže informisanima, na koji način mogu da pristupe postupcima, to su stvari o kojima malo govorimo. Tu je zaštita, koja je ne samo fizička, jer je za to sad već kasno, već od sekundarne viktimizacije, za šta su mediji veoma odgovorni, jer produbljuju rane svojim neadekvatnim izveštavanjem i na kraju dolazi potreba za neku restituciju, kompenzaciju, materijalni odgovor za ono što se njima dogodilo. To ne znači da možemo da platimo novcem gubitak života, ali da na taj način odgovorimo na potrebu koja postoji u tom nekom smislu", ističe sagovornica N1.
Porast incidenata u 2023. godini
Posle masakra u Duboni i Malom Orašju pokrenuta je akcija razoružavanja, a Predrag Petrović kaže da je ona predstavljala uspeh jer je prikupljeno više od 80.000 komada oružja, četiri miliona komada municije.
"To je ponovljen uspeh u odnosu na operaciju Sablja, koja se desila posle ubistva premijera Zorana Đinđića. To prikupljanje oružja treba da spreči incidente u kojima je uključena upotreba oružja. Međutim, podaci pokazuju da nije došlo do smanjenja tih incidenta. Došlo je do povećanja u 2023. godini za nekih 20 procenata. Takođe, mladi se ne osećaju ništa bezbednije i smatraju da su izloženiji fizičkom nasilju više nego u 2022. godini, izloženiji su i nasilju na internetu. To su porasti od nekih 10 osto, i to je zabrinjavajuće. I dalje imamo u Srbiji jako veliku količinu neregistrovanog oružja", ističe Petrović.
Konstantna pretnja ratom
Dodaje da je potrebno, kako bi se postigao efekat, da postoji veoma snažna kampanja.
"Potrebna je i konstanta edukacija, ali to nije dovoljno, nije dovoljno da mi u emisiji pričamo, da se ljudi slože, pa se vrate kući i budu bombardovani non stop lošim vestima, pretnjom ratom. Ne znam da li postoji neka vrsta rata, a da nama nije prećeno od strane političkih vlasti, od hibridnog, specijalnog… Ljudi su izloženi stalnim bombardovanjem pretnjom ratom, ne osećaju se bezbedno, smatraju da će biti bezbedni ukoliko su svojim sposobnostima u stanju da zaštite, a ne zato što policija radi svoj posao i zato imamo toliko oružja", ističe on.
Posledice za ceo život
Aleksandra Ivanković navodi da je važno da najpre znamo ko su ljudi koji trpe posledice dva masakra koji su se dogodili 3. i 4. maja 2023.
"Vlada Republike Srbije je usvojila Strategiju o pravima žrtava i svedoka krivičnih dela 2020. godine i akcioni plan koji nije implemenetiran, sistemski odgovor na potrebe žrtava nemamo. To je nešto što treba da postoji za sve, pa da se određuje individualno za pojedinačne žrtve. Za žrtve u Duboni i Malom Orašju treba da se uspostavi nešto što se zove individualna procena potreba, na osnovu koje se pravi plan odgovora. Ne mogu da vam kažem šta vama treba dok ne razgovaram sa vama, treba pojedinačno da se odgovara, da znamo šta te porodice trebaju, u smislu pravne podrške. Nastupa period u kojem će ići krivični postupak, porodice ne znaju da li će biti saslušani kao svedoci, mnogo je neizvesnosti, a oni odgovore nemaju", ističe Ivanković, koja je u kontaktu sa porodicama ubijenih u Malom Orašju i Duboni.
Kako kaže, to što se njima dogodila posledice su koje se nose celi život.
"Mislim da kao društvo treba da se ujedinimo u empatiji i razumevanju, da je to moglo da se dogodi bilo kome od nas, i da u tom pogledu činimo ono što bismo voleli da se prema nama čini da se nama tako nešto dogodi. Ono što je porodicama bitno, i to mogu da kažem u njihovo ime, jeste da te žrtve ne budu uzalud. Da se društvo potrudi da te žrtve ne budu uzalu", dodaje ona.
Preplavljenost kriminalom i nasiljem
Posle dva masakra za dva dana u Srbiji, bile su najavljene i mere poput one da su uslovi za dobijanje dozvole držanja oružja rigorozniji, ali i polugodišnja provera.
"To podrazumeva promenu zakona, a to podrazumeva da postoji skupštinska većina, odnosno parlament koji funkcioniše. Imali smo različita lobiranja zaljubljenika u oružje, a Srbija već ima zakon iz 2015. godine koji je oštar i strog, ali je problem njegova dosledna primena", kaže Petrović.
Sagovornik N1 dodaje da smo imali i moratorijum na zabranu izdavanja za lovačko oružje, koja je Vlada ukinula, kao i da su formirani Savet za prevenciju vršnjačkog nasilja i radna grupa za bezbednost na internetu.
"Ali ne znam da postoje neki značajni rezultati u radu tih tela. Tu je i mera pristustva policije u školama, ali to daje samo ograničene rezultate, kako pokazuju naša istraživanja, jer njegovo prisustvo može da spreči da se neželjeni događaj desi u tom momentu na tom mestu. Ali oni ne mogu da borave na svakoj tački na svakom mestu u školi", objašnjava sagovornik N1.
Kako kaže, preplavljeni smo i drugim oblicima nasilja i kriminala, ne samo u školama.
"Radi se o merama koje su bile izrazito populističke, kao što je bilo da će biti zabranjen pristup dark vebu, što je bilo nemoguće. Dakle, nije do veličine kazne koja je predviđena, nego do izvesnosti da će ta osoba biti kažnjena, dakle opet dolazimo do primene zakona", dodaje.
Peticija za dane sećanja
Pokrenuta je peticija da 3. i 4. maj budu proglašeni za dane sećanja na sve žrtve masovnih ubistava, a Aleksandra Ivanković ističe da društvo na taj način može da pokaže da je uz porodice žrtava.
"Mnogi su u petak došli na Tašmajdan da odaju počast, mnogi su potpisali peticiju, ona je i dalje u toku. Sve bih pozvala da potpišu koja može da se nađe na sajtu Viktimološkog društva Srbije. Ideja je da 3. i 4. maj ostanu dani sećanja na žrtve masovnih ubistava. Ministarstvo prosvete je uputilo dopis svim školama u Srbiji da sledeća nedelja bude nedelja sećanja, sa obećanjem da će to biti praksa i deo školskog programa gde će se govoriti o žrtvama, empatiji, da doprinese i na taj način da ovo društvo bude humanije i saosećajnije", navodi Ivanković.
Srbija nije bezbednija
Petrović ističe da Srbija nije bezbednija u odnosu na prošlu godinu, kada su se dogodila dva masakra – u "Ribnikaru" i selima Malo Orašje i Dubona.
"Od 2012/2013. imamo porast tog problema, koji podrazumeva ubistva sa tri ili više žrtava, i očigledno je da s ovim društvom nešto nije u redu. Velika dostupnost oružja je bila i ranije, ali nije dolazilo do velikog povećanja masovnih, višestrukih ubistava. Radi se o sistematskom problemu, problemu sveprisutnog nasilja u društvu, potrebno je da ga insitucije prepoznaju i priznaju da postoji, a onda da priznaju gde su sve propusti i da se time bave. Vlasti su pokazale – ukoliko imaju jasan cilj koji žele da ostvare, oni će ga ostvariti. Sve može, ako se hoće", zaključuje Petrović.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
DRI: Eliminisane duple stipendije studenata
25.03.2026.•
0
Ministarstva prosvete i nauke su od školske 2024/25 promenili proces provere podataka i eliminisane su duple stipendije studenata, saopštila je danas Državna revizorska institucija (DRI).
Osmaci u petak i subotu polažu probni završni ispit
25.03.2026.•
0
Učenici osmog razreda polagaće u svojim školama probni završni ispit u petak i subotu, 27. i 28. marta.
Marta Kos odbacila ideju Vučića i Rame: Reforme za jedinstveno tržište i Šengen teške kao i za članstvo u EU
25.03.2026.•
8
Ulazak neke zemlje u Šengen ili zajedničko tržište EU, što su rekli da žele premijer Albanije Edi Rama i predsednik Srbije Aleksandar Vučić, zahteva podjednako teške reforme kao i one za članstvo u EU.
Savet Evrope šalje posmatračku misiju na izbore u Srbiji u nedelju
25.03.2026.•
6
Delegacija Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Saveta Evrope posmatraće lokalne izbore u Srbiji od 26. do 30. marta u 10 opština, saopštio je SE.
Vozač kamiona uhapšen u Sremskoj Mitrovici: Vozilom usmrtio pešaka kod Grdelice, pa pobegao
25.03.2026.•
1
Državljanin Severne Makedonije N. K. (33) uhapšen je zbog sumnje da je protekle noći na auto-putu kod Grdelice, upravljajući kamionom usmrtio 57-godišnjeg pešaka, a potom napustio mesto nesreće.
Mudrost Vesne Zmijanac: Ide srce gde je vlast
25.03.2026.•
16
"Ja sam uvek bila uz vlast", rekla je Vesna Zmijanac tokom trajanja velikog predizbornog mitinga Srpske napredne stranke i Aleksandra Vučića u Beogradu.
Brnabić o izveštaju N1 o plaćanju ljudi da budu na skupu SNS: "Glupost, ljude ne možete da kupite"
25.03.2026.•
47
Predsednica Skupštine Srbije i funkcionerka SNS Ana Brnabić ocenila je danas kao "apsolutnu glupost" izveštavanje televizije N1 da je ta stranka plaćala publici učešće na njihovom mitingu u Beogradskoj areni.
Protest gluvih i nagluvih osoba u Beogradu: "Ne tražimo privilegije, nego jednakost i dostojanstven život"
25.03.2026.•
0
Protestni tim za borbu prava gluvih i nagluvih osoba u Srbiji organizuje protest ispred Vlade u Nemanjinoj i ispred Predsedništva na Andrićevom vencu, uz poruku da ne traže privilegije, nego jednakost i dostojanstvo.
Inženjer o broju ljudi na mitingu SNS: Ako je zvanična procena tačna - Arena bila visokorizična zona
25.03.2026.•
7
Ukoliko je tačna procena MUP-a o broju ljudi na predizbornom skupu SNS, Beogradska arena je 21. marta bila nebezbedan objekat i visokorizična zona.
DNEVNI KVIZ: Deset pitanja - i poklon za dvoje
25.03.2026.•
12
Stigao je novi 021.rs dnevni kviz u kom vas darujemo.
Uskoro rekonstrukcija aerodroma Morava kod Kraljeva
25.03.2026.•
2
Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture izdalo je Aerodromima Srbije rešenje kojim se dozvoljava fazna rekonstrukcija i dogradanja novih sadržaja na aerodromu Morava u Lađevcima kod Kraljeva.
Institut Kareja: Masovno prijavljivanje fantomskih glasača u mestima gde su u nedelju lokalni izbori
25.03.2026.•
5
Institut za istraživanje korupcije Kareja saopštio je da njihovi monitorinzi ukazuju na pojavu masovnih prijava prebivališta u opštinama u kojima će 29. marta biti održani lokalni izbori.
Pravnica o tome da li korisnici mogu tužiti Telekom zbog curenja podataka
25.03.2026.•
12
Pravnica Ana Toskić Cvetinović upozorila je da građani, čiji su podaci kompromitovani u nedavnom hakerskom napadu na Telekom Srbija, mogu pokrenuti postupke za naknadu materijalne i nematerijalne štete.
Pola miliona građana Srbije se iselilo u zemlje EU od 2013.
25.03.2026.•
47
Dok broj stanovnika Srbije opada, broj građana koji odlaze u zemlje EU raste, pa se za 11 godina gotovo udvostručio i njihov procenat u populaciji Srbije, piše Nova ekonomija.
Patrijarh Porfirije: NATO bombardovanje pretvorilo Srbiju u stratište i ruševine
24.03.2026.•
20
Patrijarh Srpske pravoslavne crkve, Porfirije, rekao je da je tokom NATO bombardovanja Savezne republike Jugoslavije koje je 1999. godine počelo na današnji dan, 24. marta, zemlja "pretvorena u stratište i ruševine".
DNEVNI KVIZ: Deset pitanja - idemo, na znanje
24.03.2026.•
16
Još jedan 021.rs dnevni kviz je pred vama.
U Srbiji uhapšena četvorica državljana Albanije zbog snimka na Fejsbuku i izazivanja mržnje
24.03.2026.•
19
Četvoro državljana Albanije uhapšeno je u Srbiji zbog sumnje da su izvršili krivično delo izazivanje nacionalne, rasne i verske mržnje i netrpeljivosti.
Zašto su lokalni izbori 29. marta postali nacionalno pitanje?
24.03.2026.•
18
Srpska napredna stranka održala je u subotu miting čija su glavna tema bili lokalni izbori, i to u Beogradskoj areni, gradu u kojem se izbori ne održavaju.
VIDEO: Otišli na miting SNS, ukradeno im 72.000 evra
24.03.2026.•
51
Ivanovići iz Devića kod Ivanjice preko noći su ostali bez svega što su godinama stvarali, piše jedan lokalni portal iz tog mesta.
Novopazarskim studentima određen pritvor od 30 dana: Advokati uložili žalbu
24.03.2026.•
9
Studentima Državnog univerziteta u Novom Pazaru Hamzi Ziljkiću i Nikoli Marjanoviću, koji su privedeni u nedelju zbog sumnje u navodno krivično delo rušenje ustavnog poretka, određen je pritvor od 30 dana.
Preminuo novinar i diplomata Zoran S. Popović
24.03.2026.•
0
U Beogradu je posle duge bolesti peminuo Zoran S. Popović, novinar i diplomata.
Komentari 2
Koja
Koja
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar