Godišnjica majskih tragedija: Da li je Srbija bezbednija u odnosu na 2023. godinu?
Drugi dan za redom, Srbija se priseća strašnih zločina koji su učinjeni prošlog maja.
Foto: FoNet
U noći između 4. i 5. maja U.B. (22) ubio je šestoro mladih ljudi u Malom Orašju, a još troje u susednom selu Dubona. Ranjeno je 13 mladih.
Srbija godinu dana kasnije nije bezbednija, a porodice žrtava i žrtve masakra i dalje su bez podrške, ocenjuju Predrag Petrović iz Beogradskog centra za bezbednosnu politiku i zamenica direktora organizacije "Evropska pomoć žrtvama" Aleksandra Ivanković, sagovornici N1.
Aleksandra Ivanković kaže da su stručna udruženja pokušala da reaguju adekvatno posle masakra, ali da ne može sve da ostane na njima, već odgovor mora da bude sistemski i institucionalan.
"Ono što u Srbiji nije postojalo 3. i 4. maja 2023, a ne postoji ni 4. maja 2024. jeste sveobuhvatan odgovor na potrebe žrtava. U toj podršci žrtvama masovnih ubistava postoje tri etape. Pre svega priprema i planiranje, jer su to stvari za koje nikada ne možemo da budemo sigurni da neće da se dogode, a onda je tu krizni odgovor, a onda dugoročni koji nastupa u roku od nekoliko dana. Mi smo u dugoročnom odgovoru, a nemamo ni pripremu, ni planiranje. Nije to bilo ni tad, a ne postoji ni sad. Nadam se da ćemo u saradnji sa institucijama uspeti da promenimo nešto za žrtve tragedija 2023. godine u toj nekoj dugoročnoj perspektivi", navodi ona.
Kako kaže, potrebe žrtava se posmatraju kroz pet osnovnih grupa.
"Pre svega su to priznanje i poštovanje, što zahteva da postoji sveobuhvatan registar žrtava, jer porodice ubijenih nisu jedine žrtve, iako su najviše patili, ali tu su potrebe i povređenih, onih koji su bili na licu mesta, u Duboni i Malom Orašju roditelji su bili prvi, a ne policija ili hitna pomoć. Komšije, prijatelji, rodbina, oni su takođe žrtve. Nema tog jedinstvenog registra, nismo uspeli da saznamo koji je broj žrtava u Srbiji uopšte na godišnjem nivou, jer se statistike ne vode po žrtvama, već po krivičnim delima. Žrtva ne postoji u srpskom zakonodavstvu, samo oštećeni", objašnjava ona.
Kako dodaje, tu su i podrška i informacije, a potom i pristup pravdi.
"Kako se vode istrage, kako se porodice drže informisanima, na koji način mogu da pristupe postupcima, to su stvari o kojima malo govorimo. Tu je zaštita, koja je ne samo fizička, jer je za to sad već kasno, već od sekundarne viktimizacije, za šta su mediji veoma odgovorni, jer produbljuju rane svojim neadekvatnim izveštavanjem i na kraju dolazi potreba za neku restituciju, kompenzaciju, materijalni odgovor za ono što se njima dogodilo. To ne znači da možemo da platimo novcem gubitak života, ali da na taj način odgovorimo na potrebu koja postoji u tom nekom smislu", ističe sagovornica N1.
Porast incidenata u 2023. godini
Posle masakra u Duboni i Malom Orašju pokrenuta je akcija razoružavanja, a Predrag Petrović kaže da je ona predstavljala uspeh jer je prikupljeno više od 80.000 komada oružja, četiri miliona komada municije.
"To je ponovljen uspeh u odnosu na operaciju Sablja, koja se desila posle ubistva premijera Zorana Đinđića. To prikupljanje oružja treba da spreči incidente u kojima je uključena upotreba oružja. Međutim, podaci pokazuju da nije došlo do smanjenja tih incidenta. Došlo je do povećanja u 2023. godini za nekih 20 procenata. Takođe, mladi se ne osećaju ništa bezbednije i smatraju da su izloženiji fizičkom nasilju više nego u 2022. godini, izloženiji su i nasilju na internetu. To su porasti od nekih 10 osto, i to je zabrinjavajuće. I dalje imamo u Srbiji jako veliku količinu neregistrovanog oružja", ističe Petrović.
Konstantna pretnja ratom
Dodaje da je potrebno, kako bi se postigao efekat, da postoji veoma snažna kampanja.
"Potrebna je i konstanta edukacija, ali to nije dovoljno, nije dovoljno da mi u emisiji pričamo, da se ljudi slože, pa se vrate kući i budu bombardovani non stop lošim vestima, pretnjom ratom. Ne znam da li postoji neka vrsta rata, a da nama nije prećeno od strane političkih vlasti, od hibridnog, specijalnog… Ljudi su izloženi stalnim bombardovanjem pretnjom ratom, ne osećaju se bezbedno, smatraju da će biti bezbedni ukoliko su svojim sposobnostima u stanju da zaštite, a ne zato što policija radi svoj posao i zato imamo toliko oružja", ističe on.
Posledice za ceo život
Aleksandra Ivanković navodi da je važno da najpre znamo ko su ljudi koji trpe posledice dva masakra koji su se dogodili 3. i 4. maja 2023.
"Vlada Republike Srbije je usvojila Strategiju o pravima žrtava i svedoka krivičnih dela 2020. godine i akcioni plan koji nije implemenetiran, sistemski odgovor na potrebe žrtava nemamo. To je nešto što treba da postoji za sve, pa da se određuje individualno za pojedinačne žrtve. Za žrtve u Duboni i Malom Orašju treba da se uspostavi nešto što se zove individualna procena potreba, na osnovu koje se pravi plan odgovora. Ne mogu da vam kažem šta vama treba dok ne razgovaram sa vama, treba pojedinačno da se odgovara, da znamo šta te porodice trebaju, u smislu pravne podrške. Nastupa period u kojem će ići krivični postupak, porodice ne znaju da li će biti saslušani kao svedoci, mnogo je neizvesnosti, a oni odgovore nemaju", ističe Ivanković, koja je u kontaktu sa porodicama ubijenih u Malom Orašju i Duboni.
Kako kaže, to što se njima dogodila posledice su koje se nose celi život.
"Mislim da kao društvo treba da se ujedinimo u empatiji i razumevanju, da je to moglo da se dogodi bilo kome od nas, i da u tom pogledu činimo ono što bismo voleli da se prema nama čini da se nama tako nešto dogodi. Ono što je porodicama bitno, i to mogu da kažem u njihovo ime, jeste da te žrtve ne budu uzalud. Da se društvo potrudi da te žrtve ne budu uzalu", dodaje ona.
Preplavljenost kriminalom i nasiljem
Posle dva masakra za dva dana u Srbiji, bile su najavljene i mere poput one da su uslovi za dobijanje dozvole držanja oružja rigorozniji, ali i polugodišnja provera.
"To podrazumeva promenu zakona, a to podrazumeva da postoji skupštinska većina, odnosno parlament koji funkcioniše. Imali smo različita lobiranja zaljubljenika u oružje, a Srbija već ima zakon iz 2015. godine koji je oštar i strog, ali je problem njegova dosledna primena", kaže Petrović.
Sagovornik N1 dodaje da smo imali i moratorijum na zabranu izdavanja za lovačko oružje, koja je Vlada ukinula, kao i da su formirani Savet za prevenciju vršnjačkog nasilja i radna grupa za bezbednost na internetu.
"Ali ne znam da postoje neki značajni rezultati u radu tih tela. Tu je i mera pristustva policije u školama, ali to daje samo ograničene rezultate, kako pokazuju naša istraživanja, jer njegovo prisustvo može da spreči da se neželjeni događaj desi u tom momentu na tom mestu. Ali oni ne mogu da borave na svakoj tački na svakom mestu u školi", objašnjava sagovornik N1.
Kako kaže, preplavljeni smo i drugim oblicima nasilja i kriminala, ne samo u školama.
"Radi se o merama koje su bile izrazito populističke, kao što je bilo da će biti zabranjen pristup dark vebu, što je bilo nemoguće. Dakle, nije do veličine kazne koja je predviđena, nego do izvesnosti da će ta osoba biti kažnjena, dakle opet dolazimo do primene zakona", dodaje.
Peticija za dane sećanja
Pokrenuta je peticija da 3. i 4. maj budu proglašeni za dane sećanja na sve žrtve masovnih ubistava, a Aleksandra Ivanković ističe da društvo na taj način može da pokaže da je uz porodice žrtava.
"Mnogi su u petak došli na Tašmajdan da odaju počast, mnogi su potpisali peticiju, ona je i dalje u toku. Sve bih pozvala da potpišu koja može da se nađe na sajtu Viktimološkog društva Srbije. Ideja je da 3. i 4. maj ostanu dani sećanja na žrtve masovnih ubistava. Ministarstvo prosvete je uputilo dopis svim školama u Srbiji da sledeća nedelja bude nedelja sećanja, sa obećanjem da će to biti praksa i deo školskog programa gde će se govoriti o žrtvama, empatiji, da doprinese i na taj način da ovo društvo bude humanije i saosećajnije", navodi Ivanković.
Srbija nije bezbednija
Petrović ističe da Srbija nije bezbednija u odnosu na prošlu godinu, kada su se dogodila dva masakra – u "Ribnikaru" i selima Malo Orašje i Dubona.
"Od 2012/2013. imamo porast tog problema, koji podrazumeva ubistva sa tri ili više žrtava, i očigledno je da s ovim društvom nešto nije u redu. Velika dostupnost oružja je bila i ranije, ali nije dolazilo do velikog povećanja masovnih, višestrukih ubistava. Radi se o sistematskom problemu, problemu sveprisutnog nasilja u društvu, potrebno je da ga insitucije prepoznaju i priznaju da postoji, a onda da priznaju gde su sve propusti i da se time bave. Vlasti su pokazale – ukoliko imaju jasan cilj koji žele da ostvare, oni će ga ostvariti. Sve može, ako se hoće", zaključuje Petrović.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Kad vanredno postane normalno: U poslednjih deset godina bar sedam leks specijalisa da "zaobiđu" zakone
11.12.2025.•
0
Dok se oko Generalštaba "lome koplja", vlast je rešena da sprovede dogovor sa zetom Donalda Trampa. Ovo omogućuje leks specijalis, koji je pod vlašću Aleksandra Vučića postao sredstvo zaobilaženja postojećih zakona.
VIDEO: Vučić pred kamerama rekao da je upravo primio poruku iz Moskve, Fon der Lajen ga zaustavila
11.12.2025.•
0
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sinoć je u Briselu, prilikom susreta sa predsednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen, rekao da je "upravo dobio poruku iz Moskve".
Prijavljivanje nelegalnih objekata: Do sada podneto skoro 82.000 zahteva
11.12.2025.•
0
Za upis bespravnih objekata po novom zakonu "Svoj na svome", prema poslednjim podacima Republičkog geodetskog zavoda, stigle su 81.662 prijave.
FOTO, VIDEO: Osmoro državljana Srbije uhapšeno u Španiji zbog više od tone kokaina
11.12.2025.•
1
Sedamnaest osoba, među kojima i osam državljana Srbije, uhapšeno je u Španiji u međunarodnoj operaciji suzbijanja trgovine drogom, sprovedenoj u saradnji sa srpskom, kolumbijskom i slovenačkom policijom.
DNEVNI KVIZ: Deset pitanja - može li bolje?
11.12.2025.•
4
Još jedan 021.rs dnevni kviz je pred vama.
Država ponovo uzela kredit za Moravski koridor: Cena radova utrostručena, a rok odavno probijen
11.12.2025.•
10
Do kraja 2021. imaćemo auto-put do Kruševca, do kraja 2022. Čačak - Kraljevo, a Kraljevo - Kruševac će biti gotov do kraja 2023. Odlično. Brzo i efikasno... Za četiri godine će kompletan auto-put biti završen.
Na Rogozni ima više zlata nego što se mislilo: Australijanci koji ga vade procenjuju - 267 tona
11.12.2025.•
13
Australijska kompanija Strickland Metals objavila je prvu pretpostavljenu procenu mineralnih resursa za ležište Gradina na svom projektu zlata Rogozna u Srbiji, kojom je potvrđeno oko 37,3 tone zlata.
Biće sanirano 10 železničkih stanica u Beogradu i Pančevu: U toku tender
11.12.2025.•
1
Infrastruktura železnice Srbije raspisala je tender za sanaciju i adaptaciju 10 staničnih zgrada u Beogradu i Pančevu.
Informer dobio "Zlatnog Pinokija" za najviše dezinformacija
11.12.2025.•
0
Redakciji tabloida Informer dodeljen je satirični "Zlatni Pinokio", jer je portal Fake News Tragač (FNT) iz Novog Sada monitoringom utvrdio da je taj medij ovogodišnji rekorder u širenju dezinformacija.
Vučić: Pokret za narod i državu će buknuti sledeće godine
11.12.2025.•
28
Predsednik Aleksandar Vučić izjavio je ponovo da se Ustav Srbije neće menjati kako bi on dobio treći mandat, a da li će biti kandidat za premijera na predstojećim izborima, zavisi od toga da li će on "imati volje za to".
Lopandić: Vučić priča o EU, a letos je išao u Moskvu i Peking - tako se ne otvaraju klasteri
10.12.2025.•
13
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je večeras nakon sastanka sa predsednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen da su razgovarali i o energetskim brigama sa kojima se Srbija suočava.
Vučić u Briselu predložio da ceo Zapadni Balkan uđe u EU: "Saslušali su me, nisu ništa rekli"
10.12.2025.•
10
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da je na sastanku sa evropskim zvaničnicima predložio da ceo Zapadni Balkan zajedno uđe u EU.
DNEVNI KVIZ: Deset pitanja - dobar materijal i poklon
10.12.2025.•
17
Stiglo je novo izdanje 021.rs dnevnog kviza u kom smo pripremili poklon za vas.
Joca Amsterdam pušten na uslovnu slobodu
10.12.2025.•
5
Sreten Jocić poznatiji kao Joca Amsterdam pušten je na uslovnu slobodu odlukom Apelacionog suda u Beogradu.
Uhapšena dvojica Kineza zbog prevare s platnim karticama građana Srbije
10.12.2025.•
1
Uhapšena su dva kineska državljanina zbog sumnje da su zloupotrebljavali platne kartice građana Srbije.
Međak: Vučićeva ideja o zajedničkom ulasku u EU je zamka, put za sprečavanje proširenja
10.12.2025.•
25
Ideja predsednika Srbije Aleksandra Vučića o zajedničkom ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU je zamka i vodi zaustavljanju proširenja a ne ulasku svih, kaže za Danas potpredsednik Evropskog pokreta Vladimir Međak.
SafeJournalists: Ljudska prava nisu potpuna bez slobodnih medija
10.12.2025.•
0
U 2025. godini medijska sloboda i bezbednost novinara i novinarki u zemljama Zapadnog Balkana ostali su pod ozbiljnim i dugotrajnim pritiskom.
ALHem: Teški metali pronađeni u keramičkim šoljama na tržištu Srbije
10.12.2025.•
3
Organizacije Alternativa za bezbednije hemikalije - ALHem iz Srbije i Arnika iz Češke, objavile su najnoviji izveštaj "Gutljaj koji teže pada" o rezultatima ispitivanja sastava keramičkih šolja.
Advokatica: Svi vlasnici nelegalnih objekata da podnesu prijavu, da se neko drugi ne upiše kao vlasnik
10.12.2025.•
15
Svi vlasnici nelegalnih i neupisanih objekata trebalo bi da podnesu prijavu Agenciji za prostorno planiranje i urbanizam Srbije.
Viši sud u Beogradu osudio hrvatskog državljanina na šest meseci zatvora
10.12.2025.•
0
Viši sud u Beogradu je osudio hrvatskog državljanina Krunoslava Fehira na šest meseci zatvora zbog "organizovanje grupe i podsticanja na izvršenje genocida i ratnih zločina nad Srbima u Osjeku 1991."
Turski kamiondžija za mesec dana napravio 92 prekršaja u Srbiji: Kažnjen sa 4,3 miliona dinara
10.12.2025.•
4
Saobraćajna policija u Nišu zaustavila je na auto-putu kod Niša pedesetdvogodišnjeg turskog državljanina koji je upravljajući kamionom "mercedes" u prethodnih 28 dana izvršio 92 prekršaja.
Komentari 2
Koja
Koja
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar