Godišnjica majskih tragedija: Da li je Srbija bezbednija u odnosu na 2023. godinu?
Drugi dan za redom, Srbija se priseća strašnih zločina koji su učinjeni prošlog maja.
Foto: FoNet
U noći između 4. i 5. maja U.B. (22) ubio je šestoro mladih ljudi u Malom Orašju, a još troje u susednom selu Dubona. Ranjeno je 13 mladih.
Srbija godinu dana kasnije nije bezbednija, a porodice žrtava i žrtve masakra i dalje su bez podrške, ocenjuju Predrag Petrović iz Beogradskog centra za bezbednosnu politiku i zamenica direktora organizacije "Evropska pomoć žrtvama" Aleksandra Ivanković, sagovornici N1.
Aleksandra Ivanković kaže da su stručna udruženja pokušala da reaguju adekvatno posle masakra, ali da ne može sve da ostane na njima, već odgovor mora da bude sistemski i institucionalan.
"Ono što u Srbiji nije postojalo 3. i 4. maja 2023, a ne postoji ni 4. maja 2024. jeste sveobuhvatan odgovor na potrebe žrtava. U toj podršci žrtvama masovnih ubistava postoje tri etape. Pre svega priprema i planiranje, jer su to stvari za koje nikada ne možemo da budemo sigurni da neće da se dogode, a onda je tu krizni odgovor, a onda dugoročni koji nastupa u roku od nekoliko dana. Mi smo u dugoročnom odgovoru, a nemamo ni pripremu, ni planiranje. Nije to bilo ni tad, a ne postoji ni sad. Nadam se da ćemo u saradnji sa institucijama uspeti da promenimo nešto za žrtve tragedija 2023. godine u toj nekoj dugoročnoj perspektivi", navodi ona.
Kako kaže, potrebe žrtava se posmatraju kroz pet osnovnih grupa.
"Pre svega su to priznanje i poštovanje, što zahteva da postoji sveobuhvatan registar žrtava, jer porodice ubijenih nisu jedine žrtve, iako su najviše patili, ali tu su potrebe i povređenih, onih koji su bili na licu mesta, u Duboni i Malom Orašju roditelji su bili prvi, a ne policija ili hitna pomoć. Komšije, prijatelji, rodbina, oni su takođe žrtve. Nema tog jedinstvenog registra, nismo uspeli da saznamo koji je broj žrtava u Srbiji uopšte na godišnjem nivou, jer se statistike ne vode po žrtvama, već po krivičnim delima. Žrtva ne postoji u srpskom zakonodavstvu, samo oštećeni", objašnjava ona.
Kako dodaje, tu su i podrška i informacije, a potom i pristup pravdi.
"Kako se vode istrage, kako se porodice drže informisanima, na koji način mogu da pristupe postupcima, to su stvari o kojima malo govorimo. Tu je zaštita, koja je ne samo fizička, jer je za to sad već kasno, već od sekundarne viktimizacije, za šta su mediji veoma odgovorni, jer produbljuju rane svojim neadekvatnim izveštavanjem i na kraju dolazi potreba za neku restituciju, kompenzaciju, materijalni odgovor za ono što se njima dogodilo. To ne znači da možemo da platimo novcem gubitak života, ali da na taj način odgovorimo na potrebu koja postoji u tom nekom smislu", ističe sagovornica N1.
Porast incidenata u 2023. godini
Posle masakra u Duboni i Malom Orašju pokrenuta je akcija razoružavanja, a Predrag Petrović kaže da je ona predstavljala uspeh jer je prikupljeno više od 80.000 komada oružja, četiri miliona komada municije.
"To je ponovljen uspeh u odnosu na operaciju Sablja, koja se desila posle ubistva premijera Zorana Đinđića. To prikupljanje oružja treba da spreči incidente u kojima je uključena upotreba oružja. Međutim, podaci pokazuju da nije došlo do smanjenja tih incidenta. Došlo je do povećanja u 2023. godini za nekih 20 procenata. Takođe, mladi se ne osećaju ništa bezbednije i smatraju da su izloženiji fizičkom nasilju više nego u 2022. godini, izloženiji su i nasilju na internetu. To su porasti od nekih 10 osto, i to je zabrinjavajuće. I dalje imamo u Srbiji jako veliku količinu neregistrovanog oružja", ističe Petrović.
Konstantna pretnja ratom
Dodaje da je potrebno, kako bi se postigao efekat, da postoji veoma snažna kampanja.
"Potrebna je i konstanta edukacija, ali to nije dovoljno, nije dovoljno da mi u emisiji pričamo, da se ljudi slože, pa se vrate kući i budu bombardovani non stop lošim vestima, pretnjom ratom. Ne znam da li postoji neka vrsta rata, a da nama nije prećeno od strane političkih vlasti, od hibridnog, specijalnog… Ljudi su izloženi stalnim bombardovanjem pretnjom ratom, ne osećaju se bezbedno, smatraju da će biti bezbedni ukoliko su svojim sposobnostima u stanju da zaštite, a ne zato što policija radi svoj posao i zato imamo toliko oružja", ističe on.
Posledice za ceo život
Aleksandra Ivanković navodi da je važno da najpre znamo ko su ljudi koji trpe posledice dva masakra koji su se dogodili 3. i 4. maja 2023.
"Vlada Republike Srbije je usvojila Strategiju o pravima žrtava i svedoka krivičnih dela 2020. godine i akcioni plan koji nije implemenetiran, sistemski odgovor na potrebe žrtava nemamo. To je nešto što treba da postoji za sve, pa da se određuje individualno za pojedinačne žrtve. Za žrtve u Duboni i Malom Orašju treba da se uspostavi nešto što se zove individualna procena potreba, na osnovu koje se pravi plan odgovora. Ne mogu da vam kažem šta vama treba dok ne razgovaram sa vama, treba pojedinačno da se odgovara, da znamo šta te porodice trebaju, u smislu pravne podrške. Nastupa period u kojem će ići krivični postupak, porodice ne znaju da li će biti saslušani kao svedoci, mnogo je neizvesnosti, a oni odgovore nemaju", ističe Ivanković, koja je u kontaktu sa porodicama ubijenih u Malom Orašju i Duboni.
Kako kaže, to što se njima dogodila posledice su koje se nose celi život.
"Mislim da kao društvo treba da se ujedinimo u empatiji i razumevanju, da je to moglo da se dogodi bilo kome od nas, i da u tom pogledu činimo ono što bismo voleli da se prema nama čini da se nama tako nešto dogodi. Ono što je porodicama bitno, i to mogu da kažem u njihovo ime, jeste da te žrtve ne budu uzalud. Da se društvo potrudi da te žrtve ne budu uzalu", dodaje ona.
Preplavljenost kriminalom i nasiljem
Posle dva masakra za dva dana u Srbiji, bile su najavljene i mere poput one da su uslovi za dobijanje dozvole držanja oružja rigorozniji, ali i polugodišnja provera.
"To podrazumeva promenu zakona, a to podrazumeva da postoji skupštinska većina, odnosno parlament koji funkcioniše. Imali smo različita lobiranja zaljubljenika u oružje, a Srbija već ima zakon iz 2015. godine koji je oštar i strog, ali je problem njegova dosledna primena", kaže Petrović.
Sagovornik N1 dodaje da smo imali i moratorijum na zabranu izdavanja za lovačko oružje, koja je Vlada ukinula, kao i da su formirani Savet za prevenciju vršnjačkog nasilja i radna grupa za bezbednost na internetu.
"Ali ne znam da postoje neki značajni rezultati u radu tih tela. Tu je i mera pristustva policije u školama, ali to daje samo ograničene rezultate, kako pokazuju naša istraživanja, jer njegovo prisustvo može da spreči da se neželjeni događaj desi u tom momentu na tom mestu. Ali oni ne mogu da borave na svakoj tački na svakom mestu u školi", objašnjava sagovornik N1.
Kako kaže, preplavljeni smo i drugim oblicima nasilja i kriminala, ne samo u školama.
"Radi se o merama koje su bile izrazito populističke, kao što je bilo da će biti zabranjen pristup dark vebu, što je bilo nemoguće. Dakle, nije do veličine kazne koja je predviđena, nego do izvesnosti da će ta osoba biti kažnjena, dakle opet dolazimo do primene zakona", dodaje.
Peticija za dane sećanja
Pokrenuta je peticija da 3. i 4. maj budu proglašeni za dane sećanja na sve žrtve masovnih ubistava, a Aleksandra Ivanković ističe da društvo na taj način može da pokaže da je uz porodice žrtava.
"Mnogi su u petak došli na Tašmajdan da odaju počast, mnogi su potpisali peticiju, ona je i dalje u toku. Sve bih pozvala da potpišu koja može da se nađe na sajtu Viktimološkog društva Srbije. Ideja je da 3. i 4. maj ostanu dani sećanja na žrtve masovnih ubistava. Ministarstvo prosvete je uputilo dopis svim školama u Srbiji da sledeća nedelja bude nedelja sećanja, sa obećanjem da će to biti praksa i deo školskog programa gde će se govoriti o žrtvama, empatiji, da doprinese i na taj način da ovo društvo bude humanije i saosećajnije", navodi Ivanković.
Srbija nije bezbednija
Petrović ističe da Srbija nije bezbednija u odnosu na prošlu godinu, kada su se dogodila dva masakra – u "Ribnikaru" i selima Malo Orašje i Dubona.
"Od 2012/2013. imamo porast tog problema, koji podrazumeva ubistva sa tri ili više žrtava, i očigledno je da s ovim društvom nešto nije u redu. Velika dostupnost oružja je bila i ranije, ali nije dolazilo do velikog povećanja masovnih, višestrukih ubistava. Radi se o sistematskom problemu, problemu sveprisutnog nasilja u društvu, potrebno je da ga insitucije prepoznaju i priznaju da postoji, a onda da priznaju gde su sve propusti i da se time bave. Vlasti su pokazale – ukoliko imaju jasan cilj koji žele da ostvare, oni će ga ostvariti. Sve može, ako se hoće", zaključuje Petrović.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Ubistvo na Senjaku omelo Vučića u izbornoj matematici: Kolike su sad šanse da bude letnjih izbora
19.05.2026.•
5
Slučaj ubistva u restoranu na Senjaku moglo bi da odloži brze izbore tokom leta, jer nijedna vladajuća stranka ne želi na izbore sa otkrićem saradnje bezbednosnih službi i kriminala.
Pronađena retka biljka za koju se smatralo da je nestala u Srbiji, nekada je bilo i kod Novog Sada
19.05.2026.•
2
U blizini Zaječara je tokom terenskih aktivnosti na mapiranju biodiverziteta pronađena retka i zaštićena biljka za koju se smatralo da je nestala u Srbiji.
"Sukobi unutar SNS počeli da rezultiraju ubistvima": Opozicija o pozivu Vučića da se ujedini uoči izbora
19.05.2026.•
7
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pozvao je opozicione stranke da udružene zajedno izađu na sledeće izbore, ističući da će vlast njima uvek stati na crtu i priznati izborne rezultate, "za razliku od opozicije".
Institut Kareja: Depeša MUP-a je propaganda
19.05.2026.•
1
Institut za istraživanje korupcije Kareja smatra da depeša MUP-a o zabrani policajcima da obezbeđuju kriminalce predstavlja propagandni pokušaj da se javnosti pokaže odlučnost u borbi protiv kiminalizacije policije.
Ko je policajac, a ko kriminalac: Džabe novi zakon ako se ni stari nije primenjivao
19.05.2026.•
14
Hapšenje Veselina Milića, kao i sve što je do sada saopšteno o dešavanjima u restoranu u beogradskom naselju Senjak još jedna je potvrda veze delova državnog aparata sa kriminalom.
VIDEO: Totalno pijan i bez vozačke koja mu je oduzeta vozio 182 km/h na delu puta gde je ograničenje 80 km/h
19.05.2026.•
21
Policija je jutros oko dva časa presretačem na Novom Beogradu zaustavila dvadesetogodišnjeg V. T. koji se, upravljajući vozilom marke "folksvagen golf" kretao 182 km/h, na delu moto-puta gde je ograničenje 80 km/h.
Brojni stanovi za bezbednjake zvrje prazni: Garancija na stolariju istekla, a država plaća održavanje
19.05.2026.•
21
Konkurs raspisan pre četiri godine za povlašćenu kupovinu prve nekretnine za pripadnike bezbednosnih snaga po ceni od 500 evra po kvadratu, nikada nije završen.
Odobrena 54 zahteva za subvencionisanje prve nekretnine u Srbiji
19.05.2026.•
0
Komisija za dodelu subvencija za kupovinu prve nekretnine po osnovu rođenja deteta odobrila je 54 zahteva u vrednosti od blizu 900.000 evra, saopštilo je Ministarstvo za brigu o porodici i demografiju.
Skupština Srbije i danas o "Petrašinovićevim zakonima"
19.05.2026.•
1
Poslanici Skupštine Srbije nastavjaju danas sednicu na kojoj se razmatraju izmene seta izbornih zakona kojima se ispunjavaju preporuke ODIHR-a sa ciljem poboljšanja izbornih uslova.
Poskupljuju usluge sudskih tumača i prevodilaca: Naknade više nego duplirane
19.05.2026.•
19
Naknade za rad sudskih tumača i prevodilaca za pismeni prevod od 23. maja umesto 600 dinara za svaku autorsku stranicu biće 1.500 dinara, objavljeno je u Službenom glasniku.
Osumnjičeni za ubistvo na Senjaku kupovao nepokretnosti u vrednosti 2,5 miliona evra
19.05.2026.•
10
Osumnjičeni za ubistvo A. N. na Senjaku, Saša V. je, prema do sada prikupljenim podacima u finansijskoj istrazi, u proteklih desetak godina kupovao luksuzne nepokretnosti koje se procenjuju na više od 2,5 miliona evra.
Radovanović: Policija štiti kriminalce u SNS, zato Vučić brani svog najbližeg saradnika Milića
19.05.2026.•
16
Ubistvo i prikrivanje ubistva na Senjaku potvrda je da se policija Srbije pretvorila u lojalističku organizaciju koja se bavi zaštitom kriminalaca iz vrha SNS.
Đilas: To što studenti rade je za pohvalu, ali sa dvadeset godina nemaju dovoljno znanja
19.05.2026.•
58
Ono što studenti rade je za svaku pohvalu, ali sa dvadeset i nešto godina ne može da se ima dovoljno znanja, izjavio je predsednik Stranke slobode i pravde (SSP) Dragan Đilas.
Kurti: Bez predaje Radoičića i povlačenja pisma Brnabić - nema sastanka sa Vučićem radi dijaloga
19.05.2026.•
11
V. d. premijera Kosova Aljbin Kurti izjavio je da se neće sastati sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem u okviru dijaloga Kosovo - Srbija, dok se ne preda, kako ga je nazvao, glavni terorista Milan Radoičić.
VIDEO: Građani u Kragujevcu telima ispisali "Studenti pobeđuju" i "23.05."
19.05.2026.•
7
Na stadionu kod Mesne zajednice "21. oktobar" u Kragujevcu studenti i građani održali su sinoć performans tako što su telima ispisali poruke "Studenti pobeđuju" i "23.05.".
Borović: Predsednik sve vreme utiče na policijske istrage
18.05.2026.•
4
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić "sve vreme utiče na istragu" u slučaju ubistva u restoranu na Senjaku, a time se kontaminiraju dokazi i to od strane prvog čoveka države, izjavio je advokat Borivoje Borović.
Kosovski ministar Rašić: Srpska lista ucenjuje i tera Srbe da glasaju za tu stranku
18.05.2026.•
2
Vršilac dužnosti ministra za zajednice i povratak u Vladi Kosova Nenad Rašić optužio je Srpsku listu za "sistemski pritisak na Srbe koji žive na tom prostoru uoči izbora za kosovski parlament, koji će se održati 7. jun.
Unapređeni tekstovi Mrdićevih zakona prosleđeni Venecijanskoj komisiji, EK i EU
18.05.2026.•
3
Unapređene verzije radnih tekstova izmena i dopuna seta pravosudnih zakona, takozvanih Mrdićevih zakona, upućene su Venecijanskoj komisiji, Evropskoj komisiji i Evropskoj uniji.
Mađari formiraju Agenciju za konfiskaciju nezakonito stečene imovine - odjeci i u Srbiji
18.05.2026.•
34
Mađarska kompanija mogla bi da preuzme Naftnu kompaniju Srbije. Ali šta je sa kompanijama u Srbiji koje vode mađarski biznismeni bliski Viktoru Orbanu, a posle promene vlasti u toj zemlji?
Komentari 2
Koja
Koja
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar