Socijalna (ne)sigurnost u Srbiji: Da li je sistem osmišljen da pomaže građanima?
Kriterijumi za dodeljivanje socijalne pomoći u Srbiji su strogi, sistemu nedostaje od 700 do 1.000 stručnih kadrova.
Foto: Pixabay
Sa druge strane, Strategija socijalne zaštite za period od 2019-2025. godine još uvek nije ni doneta, piše Nova ekonomija.
Ovako su stanje sistema socijalne zaštite ocenili učesnici konferencije "Put ka efikasnoj strategiji socijalne zaštite" koje je organizovalo Društvo socijalnih radnika Srbije sa udruženjem "Sociativa".
Podsetila je da je Ministarstvo za rad, boračka i socijalna pitanja 2018. godine počelo izradu Strategije socijalne zaštite za period od 2019- 2025. godine ali da ona i dalje nije usvojena.
"Dakle, sistem socijalne zaštite 15 godina funkcioniše bez krovnog i vodećeg dokumenta… Ova strategija bi trebalo da bude usklađena sa agendom za održivi razvoj do 2030. godine i trebalo je da obezbedi stalan i efikasan sistem socijalne zaštite koji će smanjiti siromaštvo, povećati socijalnu jednakost i unaprediti usluge za ranjive grupe", rekla je ona.
Navela je i da bi jedan od ciljeva strategije socijalne zaštite trebalo da bude smanjenje broja ljudi koji žive u siromaštvu do 2025. godine i povećanje javnih rashoda za socijalnu zaštitu na lokalnom nivou.
Docentkinja i doktor nauka odeljenja za socijalnu politiku i socijalni rad na Fakultetu političkih nauka u Beogradu Suzana Mihajlović rekla je donošenjem Strategije socijalne zaštite još 2003. godine primećena pluralizacija pružalaca socijalne zaštite.
Međutim, danas, kada izostaje nova strategija, potrebno je najpre utvrditi korišćenje već dostupnih prava iz sistema socijalne zaštite i adekvatnost naknada i kvalitet usluga koje se koriste u okviru sistema.
Dodala je da u društvu postoji stigma kada je u pitanju korišćenje prava socijalne zaštite, kao i da bi za rešavanje ovog problema trebalo angažovati državni sektor, ali i da na lokalnom nivou treba razviti socijalnu politiku i rad i mapirati potrebe tih sredina.
Kada je u pitanju materijalno stanje korisnika usluga, kazala je da se iznosi novčanih naknada, pogotovo novčane socijalne pomoći i dečijeg dodatka moraju povećati.
U oblasti stanovanja, prema njenom mišljenju, trebalo bi da postoje različite naknade za rentiranje stanova, kao i različiti programi socijalnog stanovanja. Podsetila je da u EU i Evropi postoje različite prakse koje bi mogle da budu koriste kako bi se populacija korisnika usluga zaštitila od ovakvih dodatnih troškova.
Skoro pola miliona građana ispod linije siromaštva
Jedan od članova grupe koja će biti formirana za potrebe izrade Strategije su i članovi organizacije "Inicijativa A 11". Predstavnik Inicijatve Uroš Ranđelović kazao je da je, prema podacima Tima za socijalno uključivanje i smanjenje siromaštva, u 2020. godini oko 6,9 odsto stanovništva u Srbiji živelo ispod linije siromaštva.
"Da biste živeli ispod linije siromaštva, potrošnja po jednočlanom domaćinstvu ne sme da prelazi iznos od 12.695 dinara mesečno. To znači da je 2020. godine 450.000 ljudi u Srbiji živelo ispod linije tog siromaštva", kazao je Ranđelović.
Dodao je da su prestrogo postavljeni uslovi za dobijanje socijalne pomoći direktni uzroci za veliku razliku u broju ljudi koji živi ispod linije apsolutnog siromaštva.
"To su prestrogo postavljeni uslovi gde bilo koji prihodi iznad iznosa novčane socilajne pomoći koja je 11.664 dinara za pojedinca, automatski diskvalifikuju pojedinca iz ovog prava- osim sezonskog rada", kazao je on.
Od uslova koji su postavljeni kao granica, su i pokretna imovina koja ne sme da prelazi iznos od 500 ili 600 evra, kao i nepokretnosti iznad 0,5 hektara.
"I zbog toga je upravo velika disproporcija između ljudi u potrebi i ljudi koji imaju podršku. Znači 550.000 ljudi koji su ispod linije siromaštva nemaju nikakvu podršku države u smislu materijalnih davanja iz ove oblasti", istakao je Ranđelović.
Kao drugi problem pojavljuje se onaj koji se tiče adekvatnosti novčane socijalne pomoći.
Ona, kako je kazao, ne raste vremenom mnogo i samim tim ne dostiže više od 27 ili 28.000 dinara za domaćinstvo koje ima najviše šest članova.
"I taj iznos novčane socijalne pomoći, kada bismo pretvorili u prihode koji su potrebni za preskakanje praga rizika od siromaštva, je samo 43 odsto tog iznosa. Znači nešto što treba da pomogne da se izađe od siromaštva, nije ni pola praga od rizika siromaštva. Kada bismo taj iznos stavljali u kontekst minimalne potroščake korpe, davanja su trenutno takva da ne uspevaju da pomognu pojedincima da izađu iz kruga socijalne isključenosti", rekao je.
Razlog za to je, kako je kazao, upravo Zakon o socijalnoj zaštiti, jer zakon propisuje da se iznos novčane socijalne pomoći utvrđuje prema indeksu potrošačkih cena.
"To znači da se svake godine gleda inflacija, ali opštih potrošačkih cena. A još 2021. godine cena hrane znatno više skače, inflacija je znatno veća nego opšta inflacija i zbog toga ti ljudi imaju efektivno manje novca i sve manje i manje stvari mogu da kupe za taj novac", kazao je Ranđelović.
Drugi nedostaci, dodao je, tiču se institucionalnih kapaciteta, pa je tako Državna revizorska institucija (DRI) izdala izveštaj revizije rada Centra za socijalni rad, u kojem se navodi da "rad u njima nije organizovan u dovoljnoj meri u skladu sa principima odgovornog upravljanja što može da oteža efikasnu zaštitu korisnika".
"Iz DRI-a su naglasili da na 750.000 korisnika iz sistema socijalne zaštite radi samo 1.671 stručni radnik, što ne ostavlja ni dovoljno prostora ni vremena za temeljno i dubisnko posvećivanje za nečiju situaciju, odnosno ljudskog faktora koji je u socijalnom radu najbitniji", dodao je.
Neophodnije je, zaključio je, da se socijalni rad profesionalizuje više i obezbedi veći broj kapaciteta koji bi se tim stvarima i problemima bavio, kao i da je neophodno promeniti zakonski okvir koji je rezultat nedostataka "koji gledamo danas u borbi protiv siromaštva".
U periodu od 2020. do 2022. godine u proseku osam centara za socijalni rad nije imalo nijednog zaposlenog socijalnog radnika, 21 centar radio je bez pravnika, 17 njih bez psihologa, a čak 57 bez ijednog pedagoga, utvrdila je Državna revizorska institucija.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Novo hapšenje zbog nestanka muškarca na Senjaku: Pronađeni pasoši i 10.000 evra
15.05.2026.•
0
Po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu (VJT) uhapšen je D.S. (51), zbog sumnje da je pomogao S.V. i M.S. osumnjičenima za nestanak A.N. tako što ih je iz restorana na Senjaku odvezao do Jakova.
Kosovo planira izgradnju nove fabrike municije: Odobrena eksproprijacija zemljišta u Đakovu
15.05.2026.•
1
Kosovska vlada odobrila je odluku kojom je završen postupak eksproprijacije nepokretne imovine u Đakovici za potrebe izgradnje industrijske zone odbrambene namene, odnosno izgradnje fabrike municije na Kosovu.
DNEVNI KVIZ: Deset pitanja - za one što znaju sve
15.05.2026.•
21
Još jedan 021.rs dnevni kviz je tu.
Nacionalna radna grupa: Presuda protiv Slavko Ćuruvija fondacije opasan pritisak
15.05.2026.•
0
Nacionalna radna grupa za borbu protiv SLAPP tužbi zabrinuta je zbog presude Drugog osnovnog suda kojom je Slavko Ćuruvija fondacija obavezana da bivšim pripadnicima Državne bezbednosti isplati više od milion dinara.
Tužilaštvo predložilo da se Veselinu Miliću odredi pritvor
15.05.2026.•
8
Više javno tužilaštvo u Beogradu (VJT) je nakon saslušanja načelnika Policijske uprave za grad Beograd Veselina Milića predložilo da mu se odredi pritvor, kako ne bi uticao na svedoke ili ponovio krivično delo.
Termoelektrane imale 79 neplaniranih ispada: Koliko je stabilan energetski sistem Srbije?
15.05.2026.•
8
Prema podacima Evropske mreže operatora prenosnih sistema za električnu energiju (ENTSO-E), u srpskim termoelektranama od početka godine zabeleženo je čak 79 neplaniranih ispada.
Politika postala vlasnik NIN-a, Luka Mičeta novi glavni i odgovorni urednik
15.05.2026.•
6
Društvo za novinsko-izdavačku delatnost NIN d.o.o. prenosi vlasništvo nad svojim celokupnim izdavačkim portfoliom i pravima nad brendom NIN na kompaniju "Politika novine i magazini d.o.o", saopšteno je danas.
Kreni-Promeni: Hapšenje Milića otvara pitanje političke odgovornosti vrha sistema bezbednosti
15.05.2026.•
7
Pokret Kreni-Promeni ocenio je danas da hapšenje dosadašnjeg šefa beogradske policije Veselina Milića, otvara pitanje političke odgovornosti za ljude koji su godinama bili na vrhu bezbednosnog sistema.
Novi zakon u Hrvatskoj trebalo bi da olakša posao vozačima iz Srbije i BiH
15.05.2026.•
1
U hrvatskom Saboru danas su usvojene izmene Zakon o strancima kojim se otvara mogućnost uvođenja posebnih viza za profesionalne vozače iz zemalja regiona.
Vučić zbog zdravstvenog stanja otkazao učešće na Biznis samitu, menjaće ga Vučević
15.05.2026.•
83
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić otkazao je danas zbog zdravstvenih razloga učešće na Biznis Samitu 2026, koji je u Beogradu organizovao Juronjuz Srbija.
Pored autoputa kod Šimanovaca nađeno telo muškarca zbog čijeg nestanka je uhapšen Milić
15.05.2026.•
18
Telo Aleksandra Nešovića Baje, zbog čijeg nestanka je ranije danas uhapšen načelnik beogradske policije Veselin Milić, nađeno je pored autoputa kod Šimanovaca, preneo je Danas.
Analitičari o protestu 23. maja: Demonstracija snage ili početak kampanje?
15.05.2026.•
10
Nakon najvećeg skupa u istoriji Srbije 15. marta 2025, te onog 28. juna, studenti u blokadi pozivaju građane da se opet u što većem broju okupe 23. maja na Trgu Slavija u Beogradu.
Šta menjaju novi izborni zakoni i da li će se to videti već na sledećim izborima?
15.05.2026.•
0
Skupština Srbije raspravlja o izmenama izbornih zakona koje vlast predstavlja kao sprovođenje preporuka ODIHR-a, dok opozicija tvrdi da je reč o izmenama koje neće doneti suštinske promene.
Bivši inspektor UKP o hapšenju Veselina Milića: Naprednjaci potpuno kriminalizovali MUP
15.05.2026.•
33
Bivši inspektor UKP Milan Dumanović izjavio je da je hapšenje načelnika beogradske policije Veselina Milića zbog pomaganja ubici još jedna potvrda da je Srbija potpuno kriminalizovana država.
Dva dečaka u Čačku teško povređena kada su se na električnom trotinetu sudarili sa automobilom
15.05.2026.•
5
Dva dečaka iz Čačka zadobila su teške telesne povrede kada su se vozeći električni trotinet sudarili sa putničkim automobilom u čačanskom naselju "Avenija lipa".
MUP kratko saopštio: Veselin Milić nije više načelnik beogradske policije
15.05.2026.•
13
Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je da pukovnik policije Veselin Milić više nije načelnik Policijske uprave za grad Beograd.
Ko je Veselin Milić: Bivši savetnik Vučića za borbu protiv korupcije i kriminala
15.05.2026.•
36
Načelnik Policijske uprave za Beograd Veselin Milić, koji je danas uhapšen nakon što je dao izjavu zbog nestanka Aleksandra Nešovića, prvi put je postavljen na mesto šefa beogradske policije 2013. godine.
Uhapšen načelnik beogradske policije Veselin Milić
15.05.2026.•
40
Služba za suzbijanje kriminaliteta i Službe za borbu protiv organizovanog kriminala MUP uhapsile su načelnika Policijske uprave za grad Beograd Veselina Milića i odredila mu zadržavanje do 48 sati.
Nova prepucavanja na relaciji Srbija - Crna Gora, a sve počelo Vučićevom izjavom o "glamuroznoj proslavi"
15.05.2026.•
44
Ministarstva spoljnih poslova Crne Gore i Srbije razmenila su saopštenja povodom jubileja obnove crnogorske nezavisnosti i izjava predsednika Aleksandra Vučića.
Nedeljkov: Živimo u nasilnoj političkoj kulturi nekažnjivosti, izbori su jedino rešenje
15.05.2026.•
1
Politički trenutak je natopljen nasiljem, prisutna je kultura nekažnjivosti, a to dovodi do toga da se ljudi osećaju slobodnim da počine krivično delo, izjavio je programski direktor organizacije CRTA Raša Nedeljkov.
Đurđević Stamenkovski o Vučićevom portalu za prijavu bahatih funkcionera: To će biti prekretnica
15.05.2026.•
15
Ministarka za rad Milica Đurđević Stamenkovski ocenila je da je "portal za prijavu bahatih funkcionera", koji najavio Aleksandar Vučić, "način da se vrati poverenje građana u institucije".
Komentari 9
Mbm
Anna
Неша
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar