Da li ste sagoreli na poslu: "Nadređena je krivicu svalila na mene"
Prekovremeni rad, previše zaduženja na poslu, mobing, stres - sve su ovo činioci koji utiču na pojavljivanje sindroma sagorevanja na poslu, poznatijeg po engleskom terminu burnout.
Foto: Pexels
Svetska zdravstvena organizacija okarakterisala je ovaj sindrom kroz osećaje iscrpljenosti, osećaj cinizma i negativizma, kao i smanjenu efikasnost na poslu.
Portal 021.rs je sredinom juna sproveo anketu u kojoj smo čitaoce pitali "Da li vam je potreban odmor?". Niz pitanja u anketi služio je da dobijemo bolji uvid u to koliko dobro ljudi prepoznaju sagorevanje i na koji način se sa istim bore.
Na uzorku od 87 popunjenih upitnika, najveći broj učesnika, više od 56 procenata, osećao je hroničan umor, smanjenu koncentraciju, razdražljivost i produktivnost. Kod više od polovine se javio i osećaj praznine.
Najveći broj ispitanika je simptome prepoznao kao sagorevanje. Gotovo 50 odsto njih smatra da poslodavac ne razume sindrom sagorevanja, 75 odsto ispitanika smatra da i njihove kolege i koleginice imaju iste probleme.
Takođe, čak 55 procenata ispitanika nije se nikome obratio za pomoć. Kako su navodili, nemaju kome da se obrate, dobijaju odgovor da je svima isto, smatraju da nikoga ne interesuje.
Jedna Novosađanka pokušala je da se obrati nadređenoj u vezi sa svojim problemom.
"Nadređena mi je odbrusila da je sada raspored takav i krivicu svalila na mene", napisala je ona.
Druga ispitanica je rekla i da je pokušala da pomogne sebi tako što je uzela nekoliko slobodnih dana ostalih od godišnjeg, kako bi se odmorila.
Novosađanka koja navodi da radi u državnoj ustanovi podelila je i da su na njenom radnom mestu, usled učestalih žalbi, omogućili povremeno grupno savetovanje.
"Iz više razloga odbijam, kao i moje kolege, da se uključim u to. Da navedem par: to neće rešiti problem koji je izuzetno kompleksniji, a pre svega sistemski ili da se izrazim slobodnije - sistem ne funkcioniše na mnogim višim nivoima. Ako su zaista želeli da pomognu zaposlenima organizovali bi pojedinačne terapije s obzirom da imaju mogućnosti za to. Kao jedino rešenje vidim odlazak iz ove zemlje jer se na dugoročnom planu situacija neće promeniti na bolje, naprotiv", smatra ova ispitanica.
Prema rezultatima upitnika, ispitanici smatraju da bi u rešavanju ili sprečavanju posledica sagorevanja najviše uticala bolja organizacija posla, poštovanje radnog vremena, povećanje broja zaposlenih i veća plata.
Koji su uzroci sagorevanja i kako ono izgleda?
Viša pravna savetnica Ujedinjenih granskih sindikata "Nezavisnost" Dragica Mišljenović za 021.rs kaže je osnovni problem u Srbiji nedostatak radne snage.
"To dovodi do toga da jedan zaposleni radi posao koji je nekada radilo pet radnika. Malo je zaposlenih, a i oni su neretko u stanju da rade do iznemoglosti kako ne bi dobili otkaz. Problem je i prekovremeni rad i preraspodela radnog vremena, koja se užasno zloupotrebljava od strane poslodavca", ističe ona.
Dodatni problem može biti i pojava mobinga zaposlenog, koji je po svojoj prirodi dešavanje koje se ponavlja određeni vremenski period.
Svi ovi činioci zajedno mogu da izuzetno utiču na radnika i da se manifestuju u sagorevanju na radnom mestu, koji kao posledica može da ima teške zdravstvene posledice.
Master psihološkinja iz Instituta za javno zdravlje Vojvodine Ana Ljubičić za 021.rs objašnjava da je sindrom sagorevanja emocionalno stanje koje podrazumeva emocionalnu iscrpljenost, konstantan umor, nedostatak energije, pa čak i nakon kraćeg vremena odmora od posla, ali i smanjen osećaj postignuća, manja produktivnost, kao i česte greške u radu.
"Najčešći uzroci su preopterećenost poslom bez adekvatnog ili ikakvog odmora, zatim osećaj nemanja kontrole nad svojim radnim zadacima, kao i nejasni zadaci i zahtevi na poslu, konflikti, nedostatak podrške i slično", objašnjava ona.
Sagorevanje se može manifestovati psihički, fizički i socijalno. Kako dodaje Ljubičić, mentalno i fizičko zdravlje su izuzetno povezani, te ono što osećamo može da se na neki način odrazi i na telo.
"To uglavnom počinje nekim nezdravim navikama koje su izazvane stresom, poput emocionalnog prejedanja, zapostavljanja fizičkih i mentalnih aktivnosti, manjka sna i usvajanja nekih štetnih životnih navika, poput konzumacije cigareta i ostalih nikotinskih proizvoda, alkohola, pa čak i lekova za smirenje. Uz dugoročno praktikovanje, često dolazi do slabljenja imuniteta, narušavanja hormonske ravnoteže, upalnih procesa poput kardio-vaskularnih bolesti, dijabetes, maligne bolesti i slično. To se sve dešava nakon stresa koji nekada traje i godinama", objašnjava ona.
Kada je reč o socijalnom momentu, ističe da se često ljudi sa ovim simptomima osećaju otuđeno od društva.
"Jedan od simptoma sagorevanja jeste i povlačenje kako iz društva tako i od kolega na radnom mestu, pa čak i članova porodice. Tako da nas to dovodi do neke smanjene angažovanosti kako na poslu tako i u društvu", objašnjava sagovornica 021.rs.
"Bolje sprečiti nego lečiti"
Obe sagovornice portala 021.rs slažu se da je prevencija i skidanje stigme sa mentalnog zdravlja izuzetno bitno, a to bi kasnije pomoglo i zaposlenima da se izbore za svoja zakonska prava.
Kako ističu, ljudi u Srbiji se za pomoć javljaju poprilično kasno, kada se stres i svi simptomi nakupe toliko da ne mogu više sami da se izbore.
Mišljenović kaže da su se zaposleni ranije više javljali sindikatima za pomoć nego sada. Ističe i da kada se jave, sindikati preuzmu na sebe ulogu posrednika sa poslodavcem u rešavanju problema, a ukoliko ne dolazi do poboljšanja pokreću se druga pravna sredstva.
"Suština jeste poštovanje zakona. Poštovanje radnog vremena, Zakona o bezbednosti na radu, poštovanje poslova predviđenih potpisanim ugovorom o radu. Radnicima uvek predlažemo da insistiraju na poštovanju svojih prava i da se ne boje, da ne dozvole da ih poslodavci iskorišćavaju do maksimuma. Radnici imaju prava koja niko ne sme da krši i da ako se sam ne bori za svoja prava, niko drugi ne može", ističe sagovornica 021.rs.
Ljubičić ističe da je bitno da ljudi svoja osećanja ne potiskuju i da ih prepoznaju, što može i da dovede do toga da se ozbiljne posledice izbegnu.
"Bitno je prepoznati simptome, da budemo fokusirani, da budemo svesni simptoma burnout-a, da prihvatimo da je u redu da se to desi. Moramo da naučimo da postavljamo pauze, organizujemo vreme i zadatke, pravimo redovne pauze, bavimo se nekom fizičkom aktivnošću, ali i komuniciramo", ističe Ljubičić.
Sagovornica 021.rs ističe i da je bitno da ljudi, ukoliko prepoznaju da im teže ide samopomoć, podršku potraže i kod profesionalaca koji će znati na koji način da ih usmere.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Vučić u petak i subotu u Minhenu na sastancima sa predstavnicima EU
10.02.2026.•
0
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas u Beogradu, da će se u petak i subotu, u Minhenu sastati sa predstavnicima Evropske unije.
Smenjena direktorka Gimnazije u Vranju zbog podrške maturantima u blokadi
10.02.2026.•
0
Suzana Mišić Stanković smenjena je s funkcije direktorke Gimnazije "Bora Stanković" u Vranju zbog podrške maturantima u blokadi, objavili su lokalni mediji.
Vučić o studentskom pokretu: "Na strani sam tih mladih ljudi"
10.02.2026.•
0
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić, komentarišući navodno menjanje mišljenja javnosti o studentskom pokretu, poručio je da se "oni konačno bave politikom", kao i da je "na strani tih mladih ljudi".
Roditelji na frontu: Kako deca boraca gledaju na ratove devedesetih
10.02.2026.•
3
Više od četvrt veka prošlo je od kraja ratova na teritoriji bivše Jugoslavije - kako deca rođena posle tog rata, a čiji su roditelji bili na frontu danas gledaju na sve što je bilo?
Sindikat: Otkazi u Juri neći biti i poslednji, stanje u domaćoj auto-industriji zabrinjavajuće
10.02.2026.•
1
Samostalni sindikat metalaca Srbije saopštio je da kompanija Jura Leskovac planira da zaposlenima ponudi sporazumne raskide ugovora o radu.
Pravosudna profesija saglasna da su Mrdićevi zakoni loši, a samo vojvođanski advokati obustavili rad - zašto?
10.02.2026.•
8
Advokatska komora Vojvodine je obustavila rad na jedan dan, sa zahtevom Ministarstvu pravde da hitno predloži izmene seta takozvanih "Mrdićevih zakona".
Bratina: Izbori za članove Saveta REM-a će biti ponovljeni, ali bez pregovora, uz direktno glasanje
10.02.2026.•
2
Ministar informisanja Boris Bratina izjavio je da "ima saznanja" da će čitava procedura za izbor članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM) biti ponovljena.
Zbog pomeranja trase gasovoda: 550.000 potrošača u zapadnoj Srbiji biće bez gasa 12. februara
10.02.2026.•
0
Direktor Srbijagasa Dušan Bajatović izjavio je za RTS da će 12. februara od šest sati do ponoći skoro 550.000 potrošača u zapadnoj Srbiji biti bez gasa zbog pomeranja trase gasovoda.
Smene i pritisci u SAJ-u - nema mesta za nelojalne
10.02.2026.•
19
U Specijalnoj antiterorističkoj jedinici (SAJ) u toku su opsežne smene profesionalnih pripadnika te elitne policijske jedinice.
Najgori plasman u protekle dve decenije: Srbija najkorumpiranija u regionu
10.02.2026.•
26
Srbija je po Indeksu percepcije korupcije za 2025. godinu zauzela 116. poziciju među ukupno 182 zemlje i teritorije u svetu.
"Svoj na svome": Stiglo dva i po miliona prijava nelegalnih objekata, prva rešenja očekuju se narednih dana
10.02.2026.•
6
Prva rešenja za upis nelegalnih objekata građani mogu da očekuju već u narednim danima, potvrdio je državni sekretar u resornom ministarstvu Ranko Šekularac.
Od Skoplja do Kruševca - ko su firme i osobe povezane sa uzgojem marihuane
10.02.2026.•
4
Među vlasnicima makedonske firme za medicinski kanabis Alphapharm, u čijim je prostorijama u Skoplju zaplenjeno oko devet tona marihuane, nalaze se i državljani Srbije povezani sa firmama iz Kruševca.
Vodostaj Dunava, Save i Tise u manjem porastu narednih dana
09.02.2026.•
0
"Srbijavode" su objavile da je vodostaj Dunava u stagnaciji i manjem porastu, sa takvom tendencijom i u naredna četiri dana.
Visoki savet tužilaštva u petak razmatra listu kandidata za TOK
09.02.2026.•
0
Visoki savet tužilaštva (VST) je objavio da će u petak, 13. februara, razmatrati i sastavljanje rang liste kandidata za izbor na javnotužilačku funkciju u Javnom tužilaštvu za organizovani kriminal (TOK).
DNEVNI KVIZ: Deset pitanja - znate li baš sve?
09.02.2026.•
18
Nova tura 021.rs dnevnog kviza upravo počinje.
Održan protest podrške zaposlenima u pravosuđu
09.02.2026.•
2
Ispred Ustavnog suda u Beogradu održan je studentski protest "Smene umesto čestitki" u znak podrške zaposlenima u pravosuđu.
Ženi upućivao uvrede i pretnje preko Fejsbuka, tereti se za proganjanje
09.02.2026.•
3
Policija u Požarevcu uhapsila je D.P. (36) koji je osumnjičen da je pretio jednoj ženi iz tog grada.
Ispituje se da li je bilo propusta u lečenju devojčice koja je preminula nakon operacije krajnika
09.02.2026.•
17
Četvorogodišnja devojčica iz okoline Čačka preminula je 4. februara nakon operacije krajnika.
Kamioni na Batrovcima čekaju četiri sata, a na prelazu Šid pet sati
09.02.2026.•
0
Auto moto savez Srbije (AMSS) je saopštio da automobili na graničnim prelazima prolaze bez zadržavanja dok kamioni čekaju dva do pet sati.
Bivši tužilac TOK: Stefanović je pod uticajem izvršne vlasti, ne znam gde da svrstam Zagorku Dolovac
09.02.2026.•
5
Samo tužioci sami mogu da sebi obezbede da budu samostalni u onoj meri u kojoj javnost to od njih očekuje, izjavio je bivši tužilac u Tužilaštvu za organizovani kriminal (TOK) Aleksandar Milosavljević.
Komentari 8
Novosadjanka
RIZBO
Zoki
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar