EPS-ova struja bi mogla da poskupi za oko 60 odsto na tržištu EU: Moglo bi papreno da košta privredu

Prva na udaru finansijskog mehanizma za prekogradnično usklađivanje cene ugljenika bile Elektroprivreda Srbije (EPS), koja snabdeva strujom većinu kompanija.
EPS-ova struja bi mogla da poskupi za oko 60 odsto na tržištu EU: Moglo bi papreno da košta privredu
Foto: 021.rs
Od sledeće godine za Srbiju stupa na snagu finansijski mehanizam prekograničnog usklađivanja cene ugljenika (Carbon Border Adjustment Mechanism - CBAM), još jedan namet za deo srpske privrede i to onaj koji smo smatrali uspešnijim, piše Nova ekonomija.
 
Prema izveštaju Fiskalnog saveta, prvi na udaru će biti EPS, nakon čega će se pod udarom lančano naći i ostale grane. Ovo bi moglo papreno da košta privredu, ali i ekonomiju cele države.
Deo izvoza Srbije biće od 2026. izložen dodatnim troškovima na tržištu Evropske unije usled primene novih klimatskih propisa.
 
Skoro dve trećine izvoza Srbije plasira se u članice EU, a ako se na to dodaju i povezana tržišta (zemlje Balkana u pristupnom procesu, zona slobodne trgovine – EFTA), taj udeo dostiže blizu 80 odsto, stoji u analizi Saveta. 
Za Srbiju to znači da će određenim izvoznim proizvodima iz energetski intenzivnih industrija - aluminijum, gvožđe i čelik, cement, đubriva, vodonik i električna energija - za ulazak na tržište EU biti potreban dokaz o emisijama ugljen-dioksida tokom proizvodnje, uz plaćanje odgovarajuće naknade za emitovane gasove, usklađene s evropskom cenom ugljenika, objašnjavaju ekonomisti Saveta.
 
"Uvođenje CBAM-a, na način koji trenutno predviđa EU, znatno bi otežalo poslovanje EPS-a, dok ostali sektori imaju veći prostor za prilagođavanje. Prevedeno u konkretne cene, izvoz megavatsata električne energije iz Srbije u EU dobio bi dodatni trošak od oko 60 evra zbog izuzetno velike emisije ugljenika u njegovoj proizvodnji. Budući da je trenutna prosečna cena električne energije koju izvozi EPS nešto iznad 100 evra/MWh, jasno je da bi ovoliki namet po MWh ugrozio konkurentnost EPS-a na tržištu EU i znatno otežao poslovanje ove kompanije", računica je Fiskalnog saveta.
 
Privreda Srbije u procesu proizvodnje sistematski emituje znatno više ugljenika po jedinici proizvoda nego zemlje Unije, a kako iz Saveta kažu, važan razlog za to leži u politikama koje su prethodnih decenija sprovođene (ili su izostajale). 
Prema primeru ekonomista iz Saveta, od 2010. do 2023. emisije zemalja Centralne i Istočne Evrope (CIE) smanjene su za oko 20 odsto, a u Srbiji za svega 3-4 odsto.
 
"Posebno važan izvor problema je EPS koji električnu energiju i dalje proizvodi uglavnom iz lignita, emitujući velike količine CO₂ (uz širok spektar pratećih zagađujućih materija). To ne opterećuje samo proizvodnju EPS-a velikim karbonskim otiskom već i čitavog niza domaćih kompanija koje koriste ovu električnu energiju u proizvodnji. Fiskalni savet je još u svojoj studiji o EPS-u iz 2019. ukazivao da se nad ovim preduzećem u dugom roku nadvija pretnja uvođenja EU taksi. Međutim, umesto intenzivnijih ulaganja u razvoj i energetsku tranziciju, EPS je unazadio poslovanje, što je kulminiralo kolapsom proizvodnje krajem 2021. godine", kaže Fiskalni savet.
 
Postoje dve opcije sa kojima se situacija dodatno komplikuje, ali u zavisnosti od toga šta Srbija bude odlučila trošak za EPS bi u skupljoj vrijanti (sa definisanim uslovima za neplaćanje CBAM za ceo sektor) bio tri milijardi evra godišnje ili ukoliko se prihvati CBAM ovakav kakav je EPS bi koštalo oko 200-300 miliona evra godišnje.
 
Pored ogromnih finansijskih sredstava, kako napominju iz Fiskalnog saveta, izazov za sprovođenje energetske tranzicije su i sistemski problemi države u sprovođenju kapitalnih investicija. 
 
Ovo telo se i godinama unazad bavilo pitanjima vezanim za javne investicione radove i problemima u vezi probijanja rokova, kvaliteta radova i mnogih drugih. Kako poručuju, isti sistemski problemi se pojavljuju u svim javnim energetskim investicijama, barem onim većim, koje je Savet i analizirao. 
 
Uzet je uzorak od deset najvažnijih planiranih energetskih projekata države ukupne vrednosti preko 7,5 milijardi evra, a analiza je pokazala "brojne teškoće".
 
"Kod većine projekata uočena su značajna odlaganja u izradi prostorne i tehničke dokumentacije, nerešeni imovinsko-pravni odnosi i nedovoljna predinvesticiona priprema, što lančano dovodi do probijanja rokova u svim narednim fazama. Dodatno, primetan je i rast troškova pojedinih velikih projekata: projektovana cena izgradnje reverzibilne hidroelektrane Đerdap 3 uvećana je sa 1,4 na 2,6 milijardi evra (skok od preko 85 odsto), izgradnje samobalansiranih solarnih elektrana sa 1,4 na 1,7 milijardi evra (rast preko 21 odsto), a RHE Bistrica sa 835 na 962 miliona evra (rast preko 15 odsto). Ove korekcije posledica su, između ostalog, nepotpune projektne dokumentacije i naknadnih izmena tehničkih rešenja", računica je Saveta.
 
Iz Saveta su stava da sve da se novac i obezbedi na vreme, "ograničeni institucionalni i kadrovski kapaciteti države predstavljaju trajno usko grlo“ koje će otežati brzu i efikasnu implementaciju planiranih projekata i energetsku tranziciju Srbije. Ipak, verovatno najvažniji činilac koji će uticati na uspešnu realizaciju ovih projekata je spremnost Vlade da ih prihvati kao prioritetne (u poređenju s izgradnjom sportskih objekata, nabavkom naoružanja i drugo)", zaključuju ekonomisti Saveta.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Teme

EPS
  • Pera

    18.10.2025 15:11
    Doći će građanima na raču neplanirani troškovi sve će to narod da plati a njima da bude dobro
  • CO2

    17.10.2025 20:15
    Za EU koja ima oko 740 miliona stanovnika stvarno je problematična količina ugljenika koja nastaje u TE zemlje od 6 miliona stanovnika.
  • Miče

    17.10.2025 19:37
    Mogao bi EPS da se privatizuje i da izbaci napredne parazite pa struja pojeftini....

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija