Od Vuka Draškovića do Dijane Hrke: Štrajkovi glađu u Srbiji i ima li takav vid protesta poente?
Ispred Skupštine Srbije u toku su dva štrajka glađu, dijametralno različita, ne samo zbog toga ko su štrajkači, već i sa kojim ciljem štrajkuju.
Naime, Dijana Hrka prestala je da unosi hranu tražeći pravdu za sina stradalog pod nadstrešnicom Železničke stanice u Novom Sadu. A dva dana pre nje štrajk je otpočeo poslanik (SNS) vlasti, Uglješa Mrdić, nezadovoljan radom tužilaštva u slučaju pada nadstrešnice.
Razlog ovog drugog štrajka glađu, kako tvrde sagovornici Danasa, ima za cilj da obesmisli najekstremniji vid lične i političke borbe na koji se odlučila majka poginulog mladića. Jer poslanik SNS, kao deo vldajuće većine i predsednik skupštinskog Odbora za pravosuđe, mogao je iz same skupštine da menja stvari kojima je nezadovoljan, a ne da to čini spolja, iz šatora kontraštrajkom.
Ali manir naprednjaka je baš u tom kontra - kontraštrajku, kontraprotestu, kontrazahtevima.
Mnogi se verovatno više ni ne sećaju da je grupa "studenta koji žele da uče" najavljivala da će 1. juna stupiti u štrak glađu ako ne počne nastava na fakultetima. Nisu stupili u štrajk, već su ga odložili do Vidovdana, 28. juna, dajući državi rok da reši njihove zahteve. Nakon što ti zahtevi nisu ispunjeni do Vidovdana, štrajk glađu nije započet, a studenti se nisu oglasili povodom najavljenih aktivnosti.
Najbizarniji naprednjački plagijat štrajka glađu svakako je onaj iz maja 2020. godine kada su naprednjaci Sandra Božić i Aleksandar Martinović na ulazu u parlament štrajkovali zbog stanja u društvu koji su, između ostalog, sami kreirali. Štrajkovali su ukupno dan i po, a taj štrajk bio je odgovor na štrajk glađu samostalnog pooslanika Miladina Ševrlića, koji je protestovao na taj način zato što parlament ne raspravlja o situaciji na KiM.
Njemu se na stepeništu parlamenta već prvog dana pridružio Boško Obradović, tada poslanik Dveri. Ševrlić je drugog dana prestao sa štrajkom navodeći da je ovo jedinstven slučaj da je kao idejni tvorac štrajka bio medijski ugušen sa jedne strane štrajkom Dveri, a sa druge strane štrajkom glađu poslanika Srpske napredne stranke. Obradović je zajedno sa svojim stranačkim kolegom Ivanom Kostićem nastavio štrajk, koji je po savetu lekara prekinut 20. maja.
Istorija političkih štrajkova glađu u Srbiji je poprilično duga, a začetnik ovog vida borbe je nekadašnji predsednik Srpskog pokreta obnove Vuk Drašković.
On je štrajk glađu počeo u bolnici 1. jula 1993. gde je prebačen nakon hapšenja. On i njegova supruga Danica su bili uhapšeni i pretučeni 1. juna kada se policija sukobila sa demonstrantima ispred Skupštine Srbije. U zatvoru su bili izloženi zlostavljanju. Olobođeni su 9. jula nakon što je tadašnji predsednik Srbije Slobodan Milošević doneo odluku o aboliciji, a toj odluci prethodili su pozivi svetskih lidera da se opozicionar i njegova supruga oslobode.
Mijat Kostić iz Novog trećeg puta podseća i na dvodnevni štrajk glađu Zorana Živkovića tokom izbora u Nišu 1996. godine. Živkoviću je nakon dvodnevnog štrajka od strane Gradske izborne komisije ispunjen zahtev da opozicija dobije kontrolore na biračkim mestima.
"Ostali štrajkovi su mahom bili simbolički, ili brzo obustavljeni bez rezultata. Najpoznatiji je štrajk glađu i žeđu tadašnjeg opozicionara Tomislava Nikolića iz aprila 2011, koji je tražio raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora", podseća Kostić.
Nikolić nije prekinuo štrajk nakon posete i apela predsednika Srbije Borisa Tadića, ali jeste na molbu tadašnjeg patrijarha Srpske pravoslavne crkve Irineja. Prvo je 21. aprila prekinuo štrajk žeđu, a tri dana kasnije, simbolično, na Uskrs i štrajk glađu. Njegov zahtev za raspisivanjem vanrednih izbora tada nije ispunjen, ali mu se gladovanje "isplatilo" godinu dana kasnije kada je na predsedničkim izborima pobedio Tadića.
"Politički štrajk koji je privukao veliku pažnju bio je onaj Marinike Tepić iz Stranke slobode i pravde u decembru 2023, koja je (zajedno sa još dve koleginice iz poslaničkog kluba) štrajkovala glađu zahtevajući poništavanje izbornih rezultata u Beogradu i raspisivanje novih, fer izbora. Nakon 12 dana štrajka, Tepić je taj vid protesta prekinula na molbu lekara i zbog narušenog zdravlja, ali bez političkog uspeha", navodi Kostić.
Iako često bez neposrednog efekta, kako kaže ovaj sagovornik, štrajk glađu može mobilisati širu podršku političkih simpatizera i tako dodatno doprineti ostvarenju političkih ciljeva. Kako kaže, takav vid protesta može stvoriti kritičnu masu za predstojeće izbore kao u slučaju Tomislava Nikolića ili "razbuditi" uspavane mase u cilju protesta i vršenja većeg pritiska na institucije kroz aktivističko delovanje.
Takav slučaj je zabeležen nedavno, tokom ovogodišnjeg štrajka glađu i žeđu Marije Vasić, aktivistkinje i profesorke sociologije u Gimnaziji "Jovan Jovanović Zmaj", koja je započela štrajk glađu i žeđu 13. maja. Dva dana kasnije je zbog lošeg zdravstvenog stanja prebačena u zatvorsku bolnicu u Beogradu. Nakon šest dana štrajka glađu i žeđu i primanja infuzije u zatvorskoj bolnici u Beogradu, njoj je pritvorska jedinica zamenjena nanogvicom.
Samo u ovoj godini bilo je dosta najava, ali i štrajkova glađu. Jedan od njih je i jedanaestodnevni štrajk glađu studenta Bogdana Jovičića u pritvorskoj jedinici. Daleko od očiju javnosti, takođe u pritvoru, glađu je navodno štrajkovao i bivši ministar Goran Vesić, koji je iz pritvora prebačen u bolnicu, a odatle na slobodu.
"Štrajkovi u Srbiji, uopšte uzev, postali su krik beznađa pojedinaca ili grupa. Štrajk glađu je u tom smislu samo radikalizacija jedne forme koja ne daje rezultate, čak ni onda kada je masovna. Suština štrajka je uvek u poruci da sistem u nekom segmentu ne funkcioniše. Ali ako niko ne obraća pažnju na štrajk, bojim se da sistem apsolutno ne funcioniše", smatra profesor na Fakultetu Političkih nauka Bojan Vranić.
Sagovornici Danasa primećuju i da je kod nas, kao i sve ostalo zbog polarizacije u društvu, štrajk glađu obesmišljen. Tako da je veliko pitanje koliki može biti domet štrajka glađu, kao vida političke borbe, ako vlast ne reaguje i odbija da ispuni bilo koji zahtev.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Policija u Nišu upozorava na prevaru preko aplikacije za dopisivanje: "Ne uplaćujte novac dok ne proverite"
08.02.2026.•
0
Policijska uprava u Nišu upozorila je građane na prevare preko popularne aplikacije za razmenu poruka.
Rosatom: Rusija spremna na realizaciju nuklearnih projekata u Srbiji
08.02.2026.•
0
Rusija je spremna da realizuje bilo koji nuklearni projekat u Srbiji u bilo kom formatu, ali da poslednju reč o tome ima Beograd, izjavio je šef ruske državne nuklearne kompanije "Rosatom" Aleksej Lihačov.
Poreska poslala rešenja o doprinosima za sveštenike
08.02.2026.•
1
Poreska uprava Srbije saopštila je da je donela rešenja kojima je utvrdila akontacionu obavezu za sveštenike i verske službenike po osnovu doprinosa za obavezno penzijsko i invalidsko i zdravstveno osiguranje za 2026.
"Svoj na svome": Građani prijavljivali i nadstrešnice i bunare pod krovom
08.02.2026.•
0
Advokatica Gordana Mihailović je rekla da su meštani sela prijavili i pomoćne objekte, letnje dvorišne nadstrešnice-paviljone i bunare pod krovom, što nije bilo neophodno.
Jugoslavija nekada imala fabriku robota: Da li je to moguće u Srbiji umesto da se oslanja na Kinu?
08.02.2026.•
1
Nekada u Jugoslaviji, domaći kadar podigao je Elektroprivredu Srbije, RTB Bor, Železaru u Smederevu, Naftnu industriju Srbije i "Lolu" - fabriku robota.
Domaći pčelari odustaju od proizvodnje meda zbog uvezenih falsifikata
08.02.2026.•
0
Pčelarstvo je jedna od najozbiljnijih poljoprivrednih grana i ne treba je gledati isključivo kroz proizvodnju meda.
Održan skup podrške otpuštenoj sekretarki Medicinskog fakulteta u Beogradu
07.02.2026.•
0
Na danas organizovanom skupu podrške otpuštenoj sekretarki Medicinskog fakulteta u Beogradu Mariji Radovanović zatraženo je da ona bude vraćena na posao.
Više javno tužilaštvo u Beogradu negoduje zbog tvrdnji tužioca Nenadića
07.02.2026.•
6
Više javno tužilaštvo (VJT) u Beogradu saopštilo je da "negoduje zbog neodgovornih tvrdnji koje je na skupu na Pravnom fakultetu u Beogradu izneo glavni tužilac Javnog tužilaštva za organizovni kriminal Mladen Nenadić".
Asocijacija za bezbednost motociklista: Električni skuteri 15 puta opasniji od običnih motocikala
07.02.2026.•
21
Predsednik Asocijacije za bezbednost motociklista Vladimir Jevtić izjavio je da električni skuteri, odnosno mopedi, mogu da budu veoma opasni za njihove vozače.
AMSS apelovao na vozače da zbog magle i mokrih kolovoza voze sporije
07.02.2026.•
0
Auto moto savez Srbije (AMSS) je apelovao na vozače da, zbog moguće magle, voze sporije i na većem odstojanju.
U Beogradu zaplenjeno skoro tri kilograma amfetamina, uhapšena dvojica
07.02.2026.•
4
Policija je u Beogradu zaplenila 2,86 kilograma amfetamina i uhapsila dve osobe u čijem automobilu se nalazila ta droga, saopštio je MUP.
VIDEO: Grupe ljudi pratile i snimale studente koji su razgovarali sa meštanima sela Darosava
07.02.2026.•
9
Grupe ljudi pratile su i snimale studente u blokadi koji su danas došli u aranđelovačko selo Darosava, kako bi razgovarali sa meštanima u okviru akcije "Student u svakom selu".
Prijave za subvencije za kupovinu e-vozila od 1. marta
07.02.2026.•
6
Vlada Srbije usvojila je uredbu o subvencionisanoj kupovini novih električnih vozila, a zahtevi za dodelu subvencija moći će da se podnesu elektronskim putem od 1. marta do 30. septembra.
Ninić: Za nesaradnju sa TOK-om odgovorno raspoređivanje lojalista u policiji
07.02.2026.•
5
Mladen Nenadić, glavni tužilac za organizovani kriminal ispričao je da su predstavnici izvršne vlasti tražili da se iz Višeg javnog tužilaštva u TOK uputi konkretna tužiteljka, rekao je advokat Ivan Ninić.
Projekat subvencija za energetsku sanaciju kuća i stanova traje do novembra 2027.
07.02.2026.•
3
Pomoćnica ministarke energetike Maja Vukadinović rekla je da petogodišnji projekat subvencija za građane za energetsku sanaciju kuća i stanova uz podršku Svetske banke traje do kraja novembra 2027. godine.
Putevi Srbije: Obaveza korišćenja TAG uređaja za kamione odložena za 1. april
07.02.2026.•
5
Putevi Srbije saopštili su da su za 1. april odložili primenu obaveznu upotreba TAG uređaja za teretna vozila.
Policija u Novom Pazaru sprečila pokušaj ubistva navijača: Uhapšeni potencijalni napadači
07.02.2026.•
1
Novopazarska policija uhapsila je dvojicu muškaraca, dok je protiv jednog podnela krivičnu prijavu zbog planiranja teškog ubistva, saopštila je Policijska uprava u tom gradu.
Prevozili decu u Jagodini: Prekršajne prijave zbog brojnih neregularnosti
07.02.2026.•
2
Policija u Jagodini podnela je prekršajne prijave protiv vozača autobusa i organizatora prevoza, koji su prevozili decu u ovom gradu.
Preminula glumica Gordana Marić
07.02.2026.•
3
Glumica i profesorka Fakulteta dramskih umetnosti Gordana Marić preminula je danas u 74. godini, preneli su beogradski mediji.
Milivojević u Briselu tražio personalne sankcije za vlast u Srbiji: Stigao odgovor Ane Brnabić
07.02.2026.•
14
Predsednik Demokratske stranke (DS) Srđan Milivojević izjavio je da je ta stranka od evropskih zvaničnika u Briselu zatražila da predstavnicima vlasti uvedu personalne sankcije.
Komentari 6
Тома
Dany
Jasno je da je štrajk gladju jasan politički pritisak gde osoba pokazuje spremnost da položi život za neku ideju ( slično samozapaljenju recimo Jana Palaha u ČS ‘68.), ali ukoliko niko nikada nije sebe žrtvovao i štrajkovao gladju do smrti, a bilo ih je baš mnogo ( vidi se i iz članka), onda jednostavna statistika jasno govori da ne postoji opasnost da Vlast “nosi nekog na duši” i cela stvar gubi na težini…
Uz sve moram reći da saosećam sa gospodjom Hrkom, jer ne postoji veći bol od gubitka deteta. Voleo bih da je političari ne bodre, a još manie ćaciji vredjaju!
Silver
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar