Program će početi u 20 časova.
Kako je najavljeno iz Matice srpske, okupljenima će se obratiti predsednik Matice srpske, prof. dr Dragan Stanić, patrijarh srpski Porfirije i predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
U umetničkom delu programa nastupiće:
Dečak - Nemanja Gladić
Devojčica - Helena Krstić
Gavrilo Bozitovac - Dušan Stojanović
Josif Milovuk - Predrag Momčilović
Jovan Demetrović - Dragan Kojić
Petar Rajić - Strahinja Bojović
Andrija Rozmirović - Željko Andrić
Georgije Stanković - Uroš Pavlov
Jovan Hadžić - Nebojša Savić
Svetozar Miletić - Ljubiša Milišić
Voditeljka programa biće Tara Desnica.
Nastupiće i Hor Srpskog narodnog pozorišta, kao i tamburaški orkestar "Vila" koji čine Milorad Lonić, Tatjana Manestar, Jovan Nedeljkov, Dejan Milosavljević, Branko Rakić, Petar Rakić, Miodrag Konstantinović, Miroslav Topalov, Milica Vojnović, Aleksandar Bačvanski, David Dugonjić, Aleksandar Nedeljkov, Srđan Srdić i Živan Veselinov.
Najstarija književna, kulturna i naučna institucija srpskog naroda, Matica srpska, osnovana je 16. februara 1826. godine u Pešti.
Razlozi za osnivanje bili su, između ostalog, potreba nacionalne homogenizacije, prosvećivanja, kao i izdavanja srpskih knjiga.
Maticu srpsku osnovali su Srbi iz Pešte Gavrilo Bozitovac, Jovan Demetrović, Josif Milovuk, Petar Rajić, Andrija Rozmirović, Georgije Stanković i Jovan Hadžić.
Prvi predsednik Matice srpske bio je pravnik i književnik Jovan Hadžić, a prvi formalno izabrani sekretar pravnik i novinar Teodor Pavlović.
Matica srpska od osnivanja predstavlja ustanovu svesrpskog, sabornog karaktera. Po uzoru na nju, udruživaće se kasnije i drugi slovenski narodi u svoje Matice, preuzimajući od nje ime, a u velikoj meri i program. Takve su bile Matica češka, Matica ilirska i Matica lužičkosrpska.
Sedište Matice srpske se nalazilo u Pešti do 1864. godine, kada je preseljena u Novi Sad. Nakon preseljenja iz Pešte u Novi Sad, razvija se prosvetiteljska i izdavačka delatnost, štampa se značajna serija "Knjige za narod", množe se stipendijske zadužbine i legati, raspisuju književni konkursi, a sve jače postaje i prožimanje sa kulturom u slobodnoj Srbiji.
Prvi svetski rat je značajno osiromašio Maticu srpsku, u međuratnom periodu ona dobija na naučnoj snazi svojih saradnika. U Matici srpskoj tada objavljuju Jovan Cvijić, Mihailo Pupin, Milutin Milanković, Aleksa Ivić, Jovan Erdeljanović i mnogi drugi. U toku Drugog svetskog rata, Matica srpska se nije javno oglašavala, a nakon rata joj je oduzeta gotovo sva imovina.
U posleratnom periodu ona nastavlja da se razvija prevashodno u značajnu naučnu ustanovu, da bi danas imala više od 3.000 saradnika, stotinjak naučnih projekata, devet naučnih časopisa i sedam naučnih odeljenja - za književnost i jezik, za društvene nauke, za prirodne nauke, za likovne umetnosti, za scenske umetnosti i muziku, kao i Leksikografsko i Rukopisno odeljenje.
OGLASI RADNO MESTO! Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
Komentari 3
coki
Rasa sa salasa
Zigi
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar