Drastičan porast stradalih od vrućine i hladnoće u Evropi, jedan od razloga - ekonomska nejednakost
Ekonomska nejednakost dodaje više od 100.000 smrtnih slučajeva već velikom broju žrtava vrućine i hladnoće u Evropi svake godine, pokazalo je najnovije istraživanje.
Studija je pokazala da bi smanjenje nejednakosti na nivo najjednostavnijeg regiona u Evropi, mereno Gini indeksom, moglo da smanji smrtnost povezanu sa temperaturnim ekstremima za čak 30 odsto, što odgovara 109.866 života, prenosi "Gardijan".
Nalazi su objavljeni nakon što je evropski projekat Kopernikus prošlog meseca zabeležio treći najtopliji april na globalnom nivou, pri čemu su zemlje poput Španije imale najtopliji april u istoriji, a povratak prirodnog fenomena El Ninjo, za koji se očekuje da bude jak, povećava strahove od vrelog evropskog leta ove godine.
Istraživači su utvrdili da su visoki nivoi smrtnosti povezani sa pokazateljima socijalne i ekonomske ranjivosti, kao što su siromaštvo i nemogućnost grejanja doma.
Pored smanjenja regionalne nejednakosti, uklanjanje ekstremnog siromaštva i socijalne isključenosti na nivo centralne Švajcarske, najbogatijeg regiona, moglo bi da smanji broj smrtnih slučajeva za 59.000, dok bi povećanje na nivo najugroženijih regiona, poput jugoistočne Rumunije, povećalo broj stradalih za oko 101.000.
Autori studije navode da rezultati potvrđuju važnost usmeravanja kratkoročne pomoći ranjivim grupama, kao i dugoročno smanjenje strukturne nejednakosti.
"Ako bi perspektiva ravnopravnosti bila više uključena u evropske, nacionalne ili lokalne politike, postigli bismo dva cilja istovremeno", rekla je Blanka Panieljo Kastiljo, biomedicinska naučnica u Barselonskom institutu za globalno zdravlje i glavna autorka studije.
Ekstremne temperature predstavljaju stres za organizam, čineći ga podložnijim bolestima, a smrtnost značajno raste kada se temperature udalje od optimalnog raspona, posebno među starijima i bolesnima.
Analiza je obuhvatila podatke o dnevnoj smrtnosti u 654 regiona Evrope između 2000. i 2019. godine, a procena smrti modelovana je prema najpovoljnijim i najnepovoljnijim ekonomskim indikatorima.
Studija je takođe pokazala da bogatiji regioni imaju manje smrtnih slučajeva od hladnoće, verovatno zbog bolje izolacije, zdravstvene zaštite i manje energetske siromašnosti, ali više smrtnih slučajeva tokom vrućina, što se može objasniti efektom urbanog toplotnog ostrva u gradovima.
Socioekonomski pokazatelji, poput Gini indeksa, teškoća u grejanju doma, kao i ekstremnog siromaštva i socijalne isključenosti, dosledno su povezani sa smrtnošću usled ekstremnih temperatura.
Stručnjaci upozoravaju da hladnoća trenutno predstavlja veći rizik po zdravlje od vrućina, ali da će se taj odnos promeniti kako globalno zagrevanje podiže temperature.
Evropske temperature porasle su za 0,56 stepeni po deceniji od sredine 1990-ih, brže nego na bilo kom drugom kontinentu, usled globalnog zagađenja fosilnim gorivima.
Istraživanje naglašava potrebu da se kontinentalne politike bolje prilagode klimatskim promenama, dok stručnjaci upozoravaju da su procene možda konzervativne, jer se stopa energetskog siromaštva znatno povećala u mnogim evropskim zemljama nakon 2021. godine.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Magazin
Na današnji dan: Prvi TV duel Kenedija i Niksona, Marička bitka, sporazum o vraćanju Hongkonga Kini
26.09.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 26. septembar.
Pale cene karata za Širanove koncerte i pored izvinjenja
25.09.2026.•
0
Problemi Eda Širana zbog izbacivanja Meklmora sa turneje "Loop" još nisu završeni.
Na današnji dan: Kolumbo krenuo na put, rođen Šostakovič, umrli Štraus Stariji i Remark
25.09.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 25. septembar.
Na današnji dan: Incident u Banjskoj, rođen Mustafa Ismet Ineni, umro Stefan Nemanjić Prvovenčani
24.09.2026.•
0
Donosimo kratak pogled kroz istoriju onoga što se dogodilo 24. septembra, kako kod nas tako i u svetu.
Koloseum danas zatvoren zbog smrti radnika
23.09.2026.•
0
Rimski Koloseum je danas zatvoren za posetioce, u znak žalosti za radnikom koji je poginuo sinoć, saopštila je kancelarija tog arheološkog nalazišta.
Lobanja vojvode Sinđelića danas će biti snimljena CT skenerom
23.09.2026.•
4
Lobanja za koju se veruje da pripada vojvodi Stevanu Sinđeliću iz Prvog srpskog ustanka biće večeras snimljena CT skenenerom, što će doprineti daljem naučnom sagledavanju Ćele kule.
Na današnji dan: Održana Osma sednica
23.09.2026.•
1
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 23. septembar.
Na današnji dan: Linkoln oslobodio robove, Bizmark postao kancelar
22.09.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 22. septembar.
Na današnji dan: Rođeni Svetozar Marković i H. Dž. Vels, umrli Vergilije, Šopenhauer i Valter Skot
21.09.2026.•
0
Donosimo vam kratak pregled šta se dogodilo na današnji dan, 21. septembar, u Srbiji i svetu.
Etnografski muzej: Očekujemo upis pirotskog ćilima na listu UNESCO-a
20.09.2026.•
0
Direktor Etnografskog muzeja Marko Krstić izjavio je da ta institucija očekuje upis pirotskog ćilima na listu Organizacije UN za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO) u decembru.
Dvojica Nemaca privedena nakon što su okačili slike u sali "Mona Lize" u Luvru
20.09.2026.•
1
Dvojica nemačkih državljana privedena su nakon što su u muzeju Luvr u Parizu, u sali u kojoj je izložena čuvena Mona Liza Leonarda da Vinčija, pomoću lepljive trake okačila dve slike na zid, saopštila je policija.
Na današnji dan: Magelan krenuo na put oko sveta, umro Simon Vizental, rođena Sofija Loren
20.09.2026.•
0
Donosimo vam kratak pregled šta se dogodilo na današnji dan, 20. septembra, u Srbiji i u svetu.
Čuvena osvetnička haljina princeze Dajane izložena pred aukciju
19.09.2026.•
0
Izazovna crna haljina koju je pokojna britanska princeza Dajana nosila na dan kada je njen suprug, sadašnji kralj Čarls III, javno priznao da je vara, izložena je pred prodaju na aukciji u Sotbiju.
Umro čuveni fudbaler Intera Sandro Macola
19.09.2026.•
0
Čuveni fudbaler Intera iz Milana, bivši kapiten Sandro Macola umro je u 83. godini, saopštio je danas italijanski klub.
Na današnji dan: Miki Maus prvi put na filmu, održan prvi izbor za mis, rođen Vilijam Golding
19.09.2026.•
0
Pregled najbitnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 19. septembar.
Na današnji dan: Rođena Greta Garbo, umro Džimi Hendriks
18.09.2026.•
1
Donosimo vam kratak pregled šta se dogodilo na današnji dan, 18. septembar, u Srbiji i svetu.
Velike izmene u novoj sezoni Potere: Četiri epizode nedeljno, novi tragač i Slobodan Šarenac
17.09.2026.•
6
Kviz "Potera" emituje se 14 godina i najnovija sezona, 14. po redu, emitovaće se na RTS-u od 5. oktobra uz velike izmene.
EU će zabraniti društvene mreže mlađima od 13 godina
17.09.2026.•
4
Evropska komisija predložila je zabranu pristupa društvenim mrežama deci mlađoj od 13 godina i obavezni roditeljski nadzor za korisnike uzrasta od 13 do 15 godina.
Uhapšen poštar iz Čapljine koji je utekao sa tuđim penzijama ka Tajlandu
17.09.2026.•
3
Nakon boravka u mostarskom hotelu, puta preko Sarajeva i Turske do Bangkoka, kao i snimka sa devojkom objavljenog na Tiktoku, priča o poštaru iz Višića kod Čapljine dobila je novi nastavak.
Na današnji dan: Napravljena prva long-plej gramofonska ploča, ubijen Bris Taton
17.09.2026.•
0
Donosimo vam kratak pregled šta se dogodilo na današnji dan, 17. septembar, u Srbiji i svetu.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar