Drastičan porast stradalih od vrućine i hladnoće u Evropi, jedan od razloga - ekonomska nejednakost
Ekonomska nejednakost dodaje više od 100.000 smrtnih slučajeva već velikom broju žrtava vrućine i hladnoće u Evropi svake godine, pokazalo je najnovije istraživanje.
Foto: Pixabay
Studija je pokazala da bi smanjenje nejednakosti na nivo najjednostavnijeg regiona u Evropi, mereno Gini indeksom, moglo da smanji smrtnost povezanu sa temperaturnim ekstremima za čak 30 odsto, što odgovara 109.866 života, prenosi "Gardijan".
Nalazi su objavljeni nakon što je evropski projekat Kopernikus prošlog meseca zabeležio treći najtopliji april na globalnom nivou, pri čemu su zemlje poput Španije imale najtopliji april u istoriji, a povratak prirodnog fenomena El Ninjo, za koji se očekuje da bude jak, povećava strahove od vrelog evropskog leta ove godine.
Istraživači su utvrdili da su visoki nivoi smrtnosti povezani sa pokazateljima socijalne i ekonomske ranjivosti, kao što su siromaštvo i nemogućnost grejanja doma.
Pored smanjenja regionalne nejednakosti, uklanjanje ekstremnog siromaštva i socijalne isključenosti na nivo centralne Švajcarske, najbogatijeg regiona, moglo bi da smanji broj smrtnih slučajeva za 59.000, dok bi povećanje na nivo najugroženijih regiona, poput jugoistočne Rumunije, povećalo broj stradalih za oko 101.000.
Autori studije navode da rezultati potvrđuju važnost usmeravanja kratkoročne pomoći ranjivim grupama, kao i dugoročno smanjenje strukturne nejednakosti.
"Ako bi perspektiva ravnopravnosti bila više uključena u evropske, nacionalne ili lokalne politike, postigli bismo dva cilja istovremeno", rekla je Blanka Panieljo Kastiljo, biomedicinska naučnica u Barselonskom institutu za globalno zdravlje i glavna autorka studije.
Ekstremne temperature predstavljaju stres za organizam, čineći ga podložnijim bolestima, a smrtnost značajno raste kada se temperature udalje od optimalnog raspona, posebno među starijima i bolesnima.
Analiza je obuhvatila podatke o dnevnoj smrtnosti u 654 regiona Evrope između 2000. i 2019. godine, a procena smrti modelovana je prema najpovoljnijim i najnepovoljnijim ekonomskim indikatorima.
Studija je takođe pokazala da bogatiji regioni imaju manje smrtnih slučajeva od hladnoće, verovatno zbog bolje izolacije, zdravstvene zaštite i manje energetske siromašnosti, ali više smrtnih slučajeva tokom vrućina, što se može objasniti efektom urbanog toplotnog ostrva u gradovima.
Socioekonomski pokazatelji, poput Gini indeksa, teškoća u grejanju doma, kao i ekstremnog siromaštva i socijalne isključenosti, dosledno su povezani sa smrtnošću usled ekstremnih temperatura.
Stručnjaci upozoravaju da hladnoća trenutno predstavlja veći rizik po zdravlje od vrućina, ali da će se taj odnos promeniti kako globalno zagrevanje podiže temperature.
Evropske temperature porasle su za 0,56 stepeni po deceniji od sredine 1990-ih, brže nego na bilo kom drugom kontinentu, usled globalnog zagađenja fosilnim gorivima.
Istraživanje naglašava potrebu da se kontinentalne politike bolje prilagode klimatskim promenama, dok stručnjaci upozoravaju da su procene možda konzervativne, jer se stopa energetskog siromaštva znatno povećala u mnogim evropskim zemljama nakon 2021. godine.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Magazin
Da li se mozak rađa "prazan" ili "pun"?
10.05.2026.•
0
Neobična studija na miševima sugeriše da mozak nije "prazna tabla" pri rođenju, koja čeka da se uspomene upišu u nju.
Gde je voda iz česme u Evropi najviše, a gde najmanje bezbedna
10.05.2026.•
0
Čistoća vode razlikuje se širom Evrope, pri čemu Belgija, Nemačka, Luksemburg i Češka imaju neke od najzagađenijih podzemnih voda na kontinentu.
Švajcarski proizvođač kafe u reklamnoj kampanji koristio slogan sa kapije nacističkog logora
10.05.2026.•
2
Švajcarski proizvođač kafe "Chicco d'Oro" našao se na udaru kritika nakon što je u reklamnoj kampanji koristio slogan "Svakome po zasluzi", povezan s koncentracionim logorom Buhenvald.
Koliko su snažnija prednja svetla automobila danas nego pre 60 godina?
10.05.2026.•
0
Sistem osvetljenja automobila kroz istoriju je toliko evoluirao da se domet današnjih svetala udesetorostručio u poređenju s onima od pre šezdeset godina, tvrdi Euromaster, kompanija za održavanje vozila.
Holandija ima više od 2.500 stogodišnjaka, većina su žene
10.05.2026.•
0
U Holandiji trenutno živi više od 2.500 osoba starijih od 100 godina, pokazali su najnoviji podaci holandskog Zavoda za statistiku.
Grčka će zabraniti električne trotinete mlađima od 18 godina
10.05.2026.•
0
Grčke vlasti pripremaju novi zakonski okvir kojim bi bilo zabranjeno korišćenje električnih trotineta mlađima od 18 godina, najavio je ministar za zaštitu građana Grčke Mihalis Hrisohoidis.
Na današnji dan: Vespuči krenuo na putovanje, nacisti spalili više od 25.000 knjiga, rođen Divljan
10.05.2026.•
0
Pregled značajnih dešavanja u Srbiji i svetu na današnji dan, 10. maj.
Zašto su generacije odrasle 70-ih i 80-ih otpornije i snalažljivije?
09.05.2026.•
8
Odrastanje tokom 1970-ih i 1980-ih oblikovalo je generaciju poznatu po snalažljivosti i otpornosti. Deca su tada provodila dane napolju, bez stalnog nadzora i tehnologije, vraćajući se kući tek u sumrak.
Na današnji dan: Završen Drugi svetski rat u Evropi, predstavljena Šumanova deklaracija
09.05.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 9. maj.
Na današnji dan: Četiri osobe stradale u ambasadi Kine tokom NATO bombardovanja
08.05.2026.•
0
Donosimo vam pregled događaja koji su se dogodili na današnji dan, 8. maj.
Trampova ideja o "ulepšavanju" Vašingtona: Predlog da ofarba istorijsku zgradu izazvao kritike
07.05.2026.•
4
Želja predsednika SAD Donalda Trampa da se kamena spoljašnjost stilske, istorijski važne zgrade iz 19. veka, nedaleko od Bele kuće, ofarba u - belo, danas će biti na dnevnom redu nedležne agencije.
Dezinformacije o Holokaustu sve više se šire preko mreža - što se vidi kod đaka u Holandiji
07.05.2026.•
4
Nastavnici u Holandiji kažu da su dezinformacije vezane za Holokaust vrlo zastupljene kod njihovih učesnika, a da su ih verovatno pokupili na društvenim mrežama.
Na današnji dan: Rođeni Milutin Bojić i Čajkovski, Makron postao predsednik Francuske
07.05.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 7. maj.
Singapur uvodi šibanje kao kaznu za učenike koji maltretiraju drugu decu
06.05.2026.•
5
Dečaci školskog uzrasta u Singapuru koji budu maltretirali druge, uključujući i sajber nasilje, mogli bi da budu kažnjeni šibanjem kao krajnjom merom, prema novim školskim smernicama koje su predstavljene u parlamentu.
Na današnji dan: Rođeni Frojd i Vels, umrla Marlen Ditrih, ukinuto vanredno stanje u Srbiji
06.05.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 6. maj.
Stanovnici Slovenije na drugom mestu po zadovoljstvu životom u EU
05.05.2026.•
2
Stanovnici Slovenije su na drugom mestu u Evropskoj uniji po generalnom zadovoljstvu životom, saopštio je Zavod za statistiku (SURS).
Na današnji dan: Rođen Marks, uhapšen Gandi, oslobođen Mathauzen, umrli Napoleon i Bajford
05.05.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 5. maj.
Na današnji dan: Umrli Hadžić i Tito, rođena Odri Hepbern, Tačer postala premijerka
04.05.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja u istoriji na današnji dan, 4. maj, u svetu i kod nas.
Snimala se kako vozi 200 km/h, pa dobila najstrožu kaznu za prekoračenje brzine u istoriji Švajcarske
03.05.2026.•
7
Švajcarska je poznata po izuzetno strogom kažnjavanju prekoračenja brzine.
Meksiko Siti tone toliko brzo da se može videti iz svemira
03.05.2026.•
0
Meksiko Siti tone skoro 25 centimetara godišnje, prema novim satelitskim snimcima koje je ove nedelje objavila NASA, čineći ga jednim od najbrže sležućih metropola na svetu.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar