Vasa Stajić - čovek koji je novosadske priče sačuvao od zaborava

Istorija Novog Sada nije duga, tek nešto više od 300 godina, ali postoji nekoliko osoba koje su zaslužne za to da mnogobrojne priče o ljudima i događajima u ovom gradu budu sačuvane od zaborava.
Vasa Stajić - čovek koji je novosadske priče sačuvao od zaborava
Foto: 021 (istorijska fotografija)

Jedan od zaslužnih za očuvanje priče o starom Novom Sadu je i Vasa Stajić (10. februar 1878. - 10. februar 1947), filozof, pisac i doživotni predsednik Matice srpske.

Stajić je, podsetimo, rođen u Mokrinu, a gimnaziju je učio u Velikoj Kikindi, Sremskim Karlovcima i Senju. Zbog socijalističke agitacije bio je i izbacivan iz Karlovačke gimnazije. Školovanje je nastavio u Budimpešti, Parizu, Lajpcigu, 1902. je diplomirao u Budimpešti, a potom je radio kao učitelj u banatskim selima i bio profesor u Pakracu i Učiteljskoj školi u Somboru.

Zbog svojih socijalističkih ideja i zalaganja za stvaranje države Južnih Slovena (Jugoslavije) stalno je dolazio u sukob s vlastima zbog čega je proganjan i osuđivan, a 1944, iako već u kasnim šezdesetim, otišao je sa svojim đacima u partizane.

U svojoj bogatoj biografiji, Stajić se bavio i mnogim drugim društvenim aktivnostima, a istoriju Novog Sada počeo je da proučava nakon Prvog svetskog rata, kada se zaposlio u Gradskom magistratu. U tom periodu napisao je neka od svojih najvažnijih dela.

Kako za 021 navodi direktor Istorijskog arhiva grada Petar Ðurđev, Vasa Stajić je tokom tog perioda napisao više od 20 knjiga koje su neizbežno štivo za svakog koga zanima istorija Novog Sada.

- Početkom 1928. godine, Gradski savet je angažovao Stajića da arhivsku građu preseli i uredi po policama. Tada zapravo počinje njegov veliki rad na proučavanju istorije Novog Sada. U godinama koje su usledile napisao je izvanredna dela koja su neprevaziđena za poznavanje istorije Novog Sada poput "Privrede Novog Sada", "Građe za kulturnu istoriju Novog Sada", "Građe za političku istoriju Novog Sada" i vrlo važne "Novosadske biografije" - navodi Đurđev.

Sagovornik 021 napominje da, iako su knjige koje je Vasa Stajić napisao važne, one nisu dovoljne za poznavanje istorije ovog grada u XVIII i XIX veku, jer pretežno pokrivaju samo one događaje koji se tiču srpskog življa.

- On je obradio istoriju novosadskih Srba, dok istoriju mađarskog i nemačkog življa nije, a nedostaje i dobar deo istorije Petrovaradina. Ipak, bez obzira na nedostatke, njegova dela su ogroman spomenik za svakoga ko želi da izučava istoriju Novog Sada - navodi direktor Istorijskog arhiva grada.

I dok čekamo da neko jednog dana zaroni u istorijske arhive i napiše dodatne knjige o istoriji Novog Sada, Stajićeve će ostati neiscrpni izvor informacija o starom Novom Sadu čijih je tragova sve manje kako se modernizovao i menjao.

Realizaciju ovog teksta podržao je TONS.

  • @

    04.08.2020 15:21
    osim repa ostavi i ime
    pajo patak
  • Mosh

    01.08.2020 17:13
    Nekada su se novosadjani borili za ideale, sada svi cigara, mobilni, kafić
  • Limanac

    01.08.2020 15:49
    Ima i priča da ga je od ustaškog noža spasao Gustav Krklec, tako što je namerno gubio pare kockajući se sa ustaškim oficirom.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Novi Sad - Novosadske priče

Kako su Novosađani naučili NATO "red vožnje"

Imao sam 11 godina. Tog dana se išlo prepodne u školu, popodne smo uobičajeno išli napolje da se igramo ubeđujući one koje su roditelji sprečili, da neće biti nikakvog bombardovanja...

Student nije zapalio žito

Na fasadi kasarne u Ulici vojvode Bojovića jedna spomen ploča čuva priču o studentima koji su zapalili pšenicu. I to su platili životom.

Iz centra na "brdo" 2: Biti na nogama

Krajem aprila 1979. u Velikoj Britaniji su održani izbori - pokazalo se istorijski - na kojima su Konzervativci potukli do tada vladajuće Laburiste.

Iz centra na "brdo"

Na "brdo" - kako smo u šali zvali zdanje Televizije Novi Sad smeštenu na Mišeluku na obroncima Fruške, došao sam iz centra grada.

Tri prsta iz Novog Sada

Na različite načine Srbi i građani ove zemlje demonstriraju patriotizam i poštovanje prema nacionalnim simbolima.