Prvi put u istoriji: Globalni dug premašio 250 hiljada milijardi dolara

Kombinovana dugovanja nacionalnih vlada, preduzeća i domaćinstava na globalnom nivou porasla su za 7,5 hiljada milijardi dolara tokom prve polovine 2019. godine, po prvi put u istoriji premašivši iznos od 250 hiljada milijardi, saopštio je Međunarodni institut za finansije.
Prvi put u istoriji: Globalni dug premašio 250 hiljada milijardi dolara
Foto: Pixabay
Kako prenosi CNBC, na uvećanje globalnog duga najviše su uticali dužnici u Sjedinjenim Američkim Državama i Kini, čije vlasti, preduzeća i pojedinci čine 60 odsto ovogodišnjeg uvećanja. Međunarodni institut za finansije navodi i da će ukupan dug na svetskom nivou do kraja godine dostići 255 hiljada milijardi dolara.
 
Ekonomije u razvoju postigle su rekordnu zaduženost od 71,4 hiljada milijardi, odnosno 220 procenata bruto domaćeg proizvoda.
 
Rast zaduživanja prvenstveno je izazvan niskim kamatnim stopama koje propisuju nacionalne centralne banke i sve većeg tržišta državnih obveznica. 
 
Međunarodni monetarni fond upozorava da je 40 odsto kredita koje su uzele korporacije u razvijenim ekonomijama potencijalno nenaplativo u slučaju da dođe do recesije na svetskom nivou.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Lazo

    18.11.2019 00:10
    Tako je, u Americi, Kini i EU, posle 2008. stampano je bukvalno trilione dolara bez ikakvog pokrica.

    Razlog zasto nema hiperinflacije je pre svega jer je taj novac otisao u pumpanje deonica, odnosno banaka, i preko njih kreditima privredi, a ne u potrosnju, odnosno na plate i penzije kako se to radilo kod nas.

    Svejedno, mnogi upozoravaju da je to vrlo opasna igra i da lako moze da pukne.
  • Normalan

    17.11.2019 14:02
    Meni ovo nije jasno. Kod koga su se zadužili? Novac mora da postoji da bi se pozajmio. Na primeru stambenog kredita, prodavac dobije iznos u gotovini (pretpostavljam da ne mora, ali da banka mora imati toliko da bi ga isplatila ako traži), a kupac novac vraća banci na rate. Zaduživanje kod banaka na primer, a bez pokrića, meni kao laiku izgleda isto kao štampanje te količine novca bez pokrića.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Proizvođač leka Ozempik ukida 9.000 radnih mesta

Danska farmaceutska kompanija Novo Nordisk, matična kompanija leka Ozempik za dijabetičare, saopštila je da će ukinuti 9.000 radnih mesta širom sveta, što predstavlja više od 11 odsto njenog platnog spiska.

Digitalni evro je uskoro među nama

Subota, 25. oktobar, biće značajan dan za Evropsku uniju, zapravo za sve koji se oslanjaju na evro, monetu najlukrativnije političke zajednice na svetu.

Minimalac u Srbiji u 2026. će biti 551 evro

Ministar finanasija Siniša Mali i ministarka za rad Milica Đurđević Stamenkovski saopštili su da će zvaničan predlog biti da minimalna zarada od 1. januara iznosi 551 evro ili 64.554 dinara.