Ovo su projekti koje će Srbija predložiti američkom fondu DFC

Srpski zvaničnici razgovaraće danas i sutra sa delegacijom DFC-a o infrastrukturnim i drugim projektima koje bi mogao da finansira taj američki fond.
Ovo su projekti koje će Srbija predložiti američkom fondu DFC
Foto: Pixabay
Razgovor predsednika Aleksandra Vučića sa Ričardom Grenelom i izvršnim direktorom DFC Adamom Bolerom, najavljen za danas, mogao bi da obuhvati i širi spektar tema, vezanih za odnose SAD i Srbije.
 
Glavni povod za posetu američkih partnera i zvaničnika je otvaranje regionalne kancelarije DFC u Beogradu, preko koje će projekti biti realizovani, a najavljeni su i detaljni razgovori o nastavku finansiranja glavnog projekta predviđenog sporazumom iz Vašingtona - autoputa Niš - Merdare - Priština.
 
Međutim, razgovori će se od danas voditi na "više frontova", biće uključeno više ministarstava i Privredna komora Srbije, a na stolu će biti sve što je početkom septembra dogovoreno u Beloj kući, kada se Aleksandar Vučić sastao sa predsednikom SAD Donaldom Trampom i njegovim najbližim saradnicima.
 
Prema informacijama Tanjuga, predlozi projekata sa kojima će izaći Beograd tiču se pre svega izgradnje puteva i pruga koji će povezati Beograd i Prištinu.
 
Samo projekti koji se tiču infrastrukture vredni su 3,7 milijardi evra, kažu za Tanjug u Ministarstvu građevinarstva. To Ministarstvo je, inače, pripremilo konkretnu platformu za pregovore, koja podrazumeva povezivanje sa Prištinom na ukupno četiri putna pravca u dužini od 267 kilometara.
 
To su projekti za gradnju autoputa Niš - Merdare - Priština u dužini od 100 kilmetara, autoput Bujanovac - Končulj - Gnjilane - Štrpce od 78 kilometara, zatim brze saobraćajnice Raška - Jarinje - Kosovska Mitrovica od 61 kilometar, kao i obnovu puta Ribariće - Brnjak - Zubin Potok u dužini od 28 kilometara.
 
Procenjuje se da će za te projekte u putnoj infrastrukturi biti potrebno između 2,18 i 2,73 milijardi evra.
 
Prva deonica autoputa do Prištine Niš-Merdare duga je 77 km. Ukupna procenjena vrednost izgradnje punog profila autoputa (šest traka) Niš-Merdare je 1,065 milijardi evra, a autoput bi se gradio fazno. Ako bude autoput ekonomski isplativ po broju vozila gradiće se pun profil autoputa.
 
Za prvu deonici od Niša do Pločnika već je obezbeđen zajam EIB - a od 100 miliona evra, kao i grant od 40,6 miliona evra iz Investicionog okvira za Zapadni Balkana (WBIF). Takođe, zajam od 85 miliona evra Evropske banke za obnovu i razvoj tek treba da bude popisan, a ostatak će biti finansiran iz budžeta Srbije.
 
Auto put Niš-Merdare-Priština je deo osnovne indikativne transportne mreže EU. Koridor 10 i ovaj autoput će se povezati kod Niša i omogućiti izlazak Srbije na albanske luke na Jadranskom moru i bolje povezati 500.000 ljudi.
 
Dužina budućeg autoputa Niš-Drač je 383 kilometara.
 
Početak radova na deonici Niš-Pločnik, prema sadašnjem planu, očekuje se najkasnije sredinom 2021. godine.
 
Kada je reč o železničkom povezivanju sa Prištinom već su u toku pripremne projektne aktivnosti sa kineskim partnerima (CRBC) za gradnju brze pruge Beograd - Niš u dužini od 240 km koja vredi oko 2,1 milijardu evra.
 
U planu je da se radi pruga Doljevac - Kuršumlija - Merdare od 87 km za šta je potrebno oko 980 miliona evra. Zatim Meradare-Priština u dužini od 43 km ukoliko se na tom delu bude gradila nova pruga od Merdara-preko Prilužja do Prištine (jer od izlaza iz tunela Merdare nedostaje pruga).
 
Takođe, pruga Priština-Kosovo Pole-Ðeneral Janković-granica sa Severnom Makedonijom od 70,8 km.
 
Postojeća železnička trasa na relaciji Beograd-Lapovo-Niš-Doljevac-Kuršumlija-Priština ukupne je dužine 388 km.
 
Saobraćaj se trenutno odvija do Merdara pošto je tunel na samoj administrativnoj liniji urušen u NATO bombardovanju. Od izlaza iz ovog tunela kod Merdara do Prištine nedostaje oko 36 km pruge, koja je fizički uklonjena sa trase.
 
Novom železničkom trasom od Beograda do Prištine, koja bi išla od "mesta prekida" kod Merdara preko Prilužja do Prištine ima oko 400 km, a za njenu realizaciju je potrebno izgraditi kompletno novu prugu u dužini od oko 43 km od Merdara do Prištine.
 
Beograd i Priština su se, inače, sporazumom iz Vašingtona obavezali da će primenjivati sporazume o autoputu i pruzi od Beograda do Prištine, koji su potpisani 14. februara ove godine, kao i zajedničku studiju o izvodljivosti o opcijama za povezivanje železničke infrastrukture Beograd-Priština sa lukom na Jadranskom moru. Dogovoreno je takođe da će na realizaciji tih projekata sarađivati sa DFC - om i američkom Eksim bankom.
 
Sporazum je obuhvatio i regionalnu inicijativu srpskog predsednika, tzv. Mini-šengen, kojoj je Priština ranije odbijala da se priključi, kao i ranije najavljeno otvaranje direktne aviolinije između Beograda i Prištine.
 
DFC, sa ukupnim budžetom od 60 milijardi dolara usmeren je pre svega ka podsticanju privatnih ulaganja u zemlje u razvoju, a najviše u oblasti energetike i infrastrukture cirkularne ekonomije.
  • Bacvanin

    23.09.2020 12:47
    Backi projekat u fijoci.
    Projekat za gradnju kanala od Dunava kod Bazdana,preko Bajmoka do Palica,i Tise,otpoceo se graditi 1989 god.Taj kanal trebao je da donese vodu za navodnjavanje naj susnijem dela Srbije. To je sever Backe,sa Tavankutsko- Horgoscom pescarom.Umesto da uloze novac gde ce se on brzo oploditi oni grade puteve da voze poljoprivredne proizvode iz Vojvodine u Kosovo i Albaniju.Ti isti proizvodi daleko bolje bi bili placeni u EU. gde i sada oni odlaze.
  • Bacvanin

    23.09.2020 12:36
    Nesa
    Neso,sa tim autoputem idedu tvoju beogradjani kad obolize svoje firme i posede,po Vojvodini.Ako mislis da je nasa Jovanjica,grdno se varas,jeste u Vojvodini al je beogradska.Koliko je kombinata i zadruga u rukama vojvodjana a koliko juzno od Dunava,racunajuci i Arape,Italijane,Hrvate,Irce,Slovake i Madjare.Koliko je kanala za navodnjavanje iskopano po Vojvodini,da nije Marija Terezija u 18/19 veku asovima iskopala kanae po Vojvodini,neki vojvodjani nebi imali odakle da uzimaju vodu za zalivanje useva.Lakse je bilo doneti odluku da se kopaju bunari i tektonske vode koriste za zalivanje,gde su pametnjakovici rekli da se te vode nadoknadjuju sa Karpata.
  • Sosa

    23.09.2020 12:12
    Otvaramo put Albaniji prema Evropi, a šta mi imamo od toga?

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Mali: Srpska ekonomija raste uprkos izazovima

Ministar finansija Siniša Mali izjavio je danas na prolećnom zasedanju Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Grupacije Svetske banke da srpska ekonomija raste, uprkos izazovima.

Smanjene devizne rezerve NBS

Narodna banka Srbije (NBS) objavila je danas da su bruto devizne rezerve na kraju marta ove godine bile 24,9 milijardi evra, što je u odnosu na kraj prethodnog meseca smanjenje za 89,3 miliona evra.