Neugodan signal vremena koje dolazi: Bankari Srbiji uzdržano pozajmljuju novac
Ni posle drugog pokušaja investitori nisu bili spremni da kupe celu emisiju državnih obveznica vrednu samo 60 milijardi dinara.
Foto: 021.rs
U međuvremenu, na domaćem tržištu dužničkih hartija nominovanih u evrima prolaze samo emisije sa relativno kratkim vremenom dospeća.
Unazad nekoliko godina ministar za finansije Siniša Mali se često i rado hvali kako država Srbija u svetu bankara ima mnogo viši rejting nego ranije, što se odlično vidi, smatra bliski saradnik predsednika Vučića, i na finansijskom tržištu. Zaista, Srbija je duže vreme lako dolazila do kredita, dok je potražnja za državnim hartijama od vrednosti dva do tri puta nadmašivala visinu ponude. Potvrda solidne pozicije u finansijskom svetu mogla se pre godinu-dve videti i u uspehu emisija na izrazito dug rok, sedam, pa i deset godina. Tako nešto decenijama je bilo nezamislivo za Srbiju.
Promenjeno raspoleženje
Međutim, u poslednje vreme uočavaju se promene ne baš ponajbolje po državu. Počelo je početkom poslednjeg kvartala prošle godine. U oktobru država je emitovala obveznice vredne stotinak milijardi dinara, ali kupci se nađoše jedva za osam odsto emisije.
Kako je budžet Srbije tokom cele prošle godine bio u izrazitom plusu u odnosu na plan, ovom neuspehu nije pridat veći značaj, pa je već u novembru usledila ambiciozna emisija obveznica. Ovog puta nominovanih u evrima, uz kamatu od 1,6 odsto i na rok od čak 12 godina. Interesovanja je ponovo bilo sasvim skromno, u visini tek 23,20 odsto emisije.
Krajem decembra država ponovo opipava finansijsko tržište i emituje petogodišnje dinarske obveznice u visini 150 milijardi i kamatu od 2,5 odsto. Interesovanja kupaca gotovo i da nije bilo, jedva da je uloženo 43 miliona dinara, tek 0,03 odsto ponude.
Država napokon prihvata činjenicu da se menja raspoloženje investitora za ulaganjem u srpske hartije, te za januarsko izlaženje na tržište prilagođava emisiju. Vraća se na dvogodišnji rok uz koji ide uočljivo niža kamata nego za dužu pozajmicu. No, Srbija, svesna trenda promena, kamatu podiže na 2,75 odsto.
Traljava prodaja
No, ponovo sledi nelagodnost, od ponuđenih hartija u vrednosti od 60 milijardi dinara, investitori otkupljuju hartije u vrednosti samo deset milijardi. Napokon 8. februara na ponovljenoj prodaji iste emisije, kupci su državi pozajmili još 30 milijardi, tako da će 8. marta ostatak hartija iste emisije biti još jednom ponuđen.
Blago kazano, prodaja ide traljavo, za nama su ostali dani kada je Srbija dinarske obveznice prodavala kao alvu. Nailaze drugačija vremena.
Istina, sa hartijama nominovanim u evrima stvari su nešto povoljnije. Pošto su u ministarstvu za finansije shvatili da je kratak rok možda najbolji put uspešne realizacije, 26. januara emituju evroobveznice u visini 200 miliona evra, na dve godine i uz kamatu od 0,75 odsto.
Prodate su sve, interesovanja je bilo za 50 miliona iznad visine emisije. To je, svakako, najuspešnija emisija dužničkih hartija od vrednosti u poslednje vreme, ali ranije je za kupovinu dužničkih hartija na ovako kratak rok interesovanja obično tri puta nadmašivalo ponudu.
Inflacija visoka, kamata niska
Nije teško objasniti pad interesovanja za obveznicama. Kada je inflacija 7,1 odsto, gubitak je zajmiti novac po, recimo, 2,75 ili, čak, i 6,5 odsto. To je plasman novca sa negativnom kamatnom stopom, pa, ipak, bankari, istina nevoljno, ulažu. Odgovor je u tome što su kamate na štednju još niže, pa banke imaju izvor toliko jeftinog novca da ne baš male svote mogu da plasiraju i uz negativnu kamatnu stopu, a da u krajnjem bilansu ne budu na gubitku.
Sasvim je neuobičajena aktuelna situacija kada je inflacija visoka, a kamata niske. I tako je u celom svetu. Međutim, ne bi se trebalo ponašati tako kao da će ovakva situacija dugo potrajati. Naprotiv, na svetskom tržištu, posebno američkom, već je uočljiv, istina blag i kontrolisan, rast kamata.
Sve učestaliji glasovi da će tokom tekuće godine FED, američka centralna banka, referentnu kamatnu stopu uvećati ne tri, kako se do nedavno očekivalo, već pet puta u zbirnom postotku od najmanje 1,25 odsto, odraziće se na globalno finansijsko tržište. Naravno i da će kamate rasti.
Neugodan signal
Nastupa period kada će se novac teže, a naročito, skuplje pribavljati. Kako državi Srbiji svake godine pristiže oko četiri milijardi evra na naplatu, nešto u vidu kreditnih rata, nešto u vidu prispeća roka naplate obveznica, a što se isplaćuje novcem od neprestanog emitovanja obveznica, promene na tržištu hartija od vrednosti i rast kamatnih stopa su nešto što će se i te kako odraziti na ovdašnju finansijsku i ekonomsku politiku. Aktuelna otežana prodaja obveznica tek je neugodan signal vremena koje dolazi.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Momirović: Konkurencija u maloprodaji u Srbiji na višem nivou nego u mnnogim državama u regionu
28.03.2024.•
6
Konkurencija u maloprodaji u Srbiji danas je na višem nivou nego u mnogim zemljama u regionu, ocenio je danas u Novom Pazaru ministar trgovine Srbije Tomislav Momirović.
Hleb sve manje jedemo: Hoće li smanjena potrošnja uticati na proizvodnju pšenice u Srbiji?
28.03.2024.•
14
Podaci pokazuju da se od 2006. do 2022. godine potrošnja hleba po glavi stanovnika u Srbiji gotovo prepolovila. Godišnje umesto 91 kg koliko smo ranije konzumirali, sada pojedemo svega 48 kg.
Mali: O eventualnom povećanju penzija od avgusta
28.03.2024.•
9
Ministar finansija Srbije Siniša Mali najavio je danas da bi se novo povećanje penzija moglo razmatrati od avgusta ove godine.
Volvo se oprostio od dizela: Poslednji dizelaš sišao sa trake
28.03.2024.•
3
Proizvođač automobila Volvo oprostio se od vozila sa dizel motorom, nakon što je sportsko terensko vozilo XC90 sišlo sa trake u fabrici Torslanda u Švedskoj u utorak uveče.
Evro sutra 117,17 dinara
27.03.2024.•
0
Zvanični srednji kurs biće sutra 117,17 dinara za jedan evro, saopštila je Narodna banka Srbije.
Šta je MMF rekao Srbiji: "Ekspo 2027" da bude transparentniji, manje "helikopter novca"
27.03.2024.•
17
Poruka MMF-a, posle treće revizije aranžmana sa Srbijom, jeste da velika investicija, kao Ekspo 2027, koja je dosegla 18 milijardi evra, a nema garancija da će tu i stati, ne sme da uzdrma budžet.
Mali: Od 1. maja jeftiniji gas za privredu
27.03.2024.•
3
Ministar finansija Siniša Mali izjavio je danas da je jedan od najvažnijih rezultata upravo završene Misije MMF postignuta saglasnost u vezi sa promenom metodologije obračuna cene gasa za privredu.
Ekonomista: Prosečna plata od 800 evra ne zvuči loše, ali je nevolja što su i cene skočile
27.03.2024.•
8
Prosečna januarska plata u Srbiji iznosila je nešto manje od 96 hiljada dinara, ali pitanje je koliko ona stvarno ilustruje standard.
Mali: Razgovori sa MMF bili naporni, ali uspešni i konstruktivni
26.03.2024.•
1
Ministar finansija Siniša Mali zahvalio se delegaciji MMF, koja je završila treću reviziju aktuelnog stendbaj aranžmana sa Srbijom, na konstruktivnom dijalogu.
Mraz ipak "obrao" rano procvetale voćnjake: Stradale kajsije, breskva i jabuke
26.03.2024.•
3
Mraz nastao zbog niskih temperatura noću najviše su stradale kajsija, breskva i jabuke.
Šta stoji iza "paprenih" računa za struju?
26.03.2024.•
71
Uvećani računi za struju, u poslednja tri meseca, u velikom broju stižu na adrese potrošača.
Najavljene promene čelnika Boinga dovele do rasta akcija te kompanije
25.03.2024.•
1
Izvršni direktor "Boinga" Dejv Кalhun najavio je danas da će podneti ostavku krajem godine nakon niza nezgoda u jednoj od najvećih američkih kompanija za proizvodnju aviona.
Ministarstvo: Prijava za podsticaje moguća i za gazdinstva u procesu registracije
25.03.2024.•
0
Ministarstvo poljoprivrede objavilo je da poljoprivrednici mogu da podnesu zahteve za ostvarivanje prava na podsticaje putem platforme ePodsticaji i za gazdinstva koja su u procesu registracije.
Srbija po prosečnoj plati na četvrtom mestu među zemljama bivše SFRJ
25.03.2024.•
15
Srbija je na četvrtom mestu na listi zemalja bivše SFRJ sa prosečnom platom u januaru 2024, od 817,7 evra, prenela je Nova ekonomija.
Vučić sa predstavnicima MMF-a o "Skoku u budućnost"
25.03.2024.•
10
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić razgovarao je danas u Beogradu sa misijom Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
Da li je profitabilno kupiti fizičko zlato?
25.03.2024.•
0
Jedna od najstarijih postojećih imovina na svetu je zlato.
Do sada postavljeno više od 120.000 pametnih brojila u Novom Sadu i Beogradu
24.03.2024.•
28
Zamena brojila za očitavanje potrošnje struje je proces koji je u Srbiji trebalo da zaživi odavno, ali je činjenica da se intenzivno odvija u poslednjih pet meseci definitivno u interesu potrošača.
Srbija spremna za 5G mrežu: "Zahtevaće veći broj baznih stanica, to neće biti opasno po zdravlje"
24.03.2024.•
13
Aukcija za 5G mrežu u Srbiji, koja je ranije više puta najavljivana, trebalo bi da bude obavljena ove godine.
Sva tri mobilna operatora odjednom podigla cene: Traži se kontrola da li su prekršili zakon
24.03.2024.•
17
Komisiji za zaštitu konkurencije podneta je inicijativa za pokretanje postupka ispitivanja povrede konkurencije na tržištu usluga mobilne telefonije.
Njujork sa 350.000 milionera najbogatiji grad u SAD
24.03.2024.•
1
Najveći grad u SAD Njujork ujedno je i najbogatiji u Americi, sa blizu 350.000 milionera i 60 milijardera, čija je milionerska populacija porasla za 48 odsto tokom protekle decenije.
Promet muzičke industrije u Srbiji za pet godina uvećan 89 odsto
24.03.2024.•
2
Promet muzičke industrije u Srbiji prošle godine iznosio je 168 miliona evra, što je rast od 89 odsto u odnosu na situaciju od pre pet godina, saopšteno je iz Vlade Srbije.
Komentari 19
Dijaspora6
Ti ćeš uživati u ekonomskom tigru, pa ćeš nam posle ispričati kako je bilo, ako preživiš.
S
Masa je finansijski obrazovana na nivou 3 razreda osnovne.
Jovan
Eto odgovora o aktuelnoj smanjenoj tražnji. Zašto bi investitori sada plasirali novac na srednji i duži rok po trenutno niskim kamatnim stopama kada će isti taj novac ubrzo mogu da ulože po većim kamata. Sada samo na kratak rok a od iduće godine zaduživanje ide po većoj stopi. Važi za sve ne samo za Srbiju.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar