Neugodan signal vremena koje dolazi: Bankari Srbiji uzdržano pozajmljuju novac
Ni posle drugog pokušaja investitori nisu bili spremni da kupe celu emisiju državnih obveznica vrednu samo 60 milijardi dinara.
Foto: 021.rs
U međuvremenu, na domaćem tržištu dužničkih hartija nominovanih u evrima prolaze samo emisije sa relativno kratkim vremenom dospeća.
Unazad nekoliko godina ministar za finansije Siniša Mali se često i rado hvali kako država Srbija u svetu bankara ima mnogo viši rejting nego ranije, što se odlično vidi, smatra bliski saradnik predsednika Vučića, i na finansijskom tržištu. Zaista, Srbija je duže vreme lako dolazila do kredita, dok je potražnja za državnim hartijama od vrednosti dva do tri puta nadmašivala visinu ponude. Potvrda solidne pozicije u finansijskom svetu mogla se pre godinu-dve videti i u uspehu emisija na izrazito dug rok, sedam, pa i deset godina. Tako nešto decenijama je bilo nezamislivo za Srbiju.
Promenjeno raspoleženje
Međutim, u poslednje vreme uočavaju se promene ne baš ponajbolje po državu. Počelo je početkom poslednjeg kvartala prošle godine. U oktobru država je emitovala obveznice vredne stotinak milijardi dinara, ali kupci se nađoše jedva za osam odsto emisije.
Kako je budžet Srbije tokom cele prošle godine bio u izrazitom plusu u odnosu na plan, ovom neuspehu nije pridat veći značaj, pa je već u novembru usledila ambiciozna emisija obveznica. Ovog puta nominovanih u evrima, uz kamatu od 1,6 odsto i na rok od čak 12 godina. Interesovanja je ponovo bilo sasvim skromno, u visini tek 23,20 odsto emisije.
Krajem decembra država ponovo opipava finansijsko tržište i emituje petogodišnje dinarske obveznice u visini 150 milijardi i kamatu od 2,5 odsto. Interesovanja kupaca gotovo i da nije bilo, jedva da je uloženo 43 miliona dinara, tek 0,03 odsto ponude.
Država napokon prihvata činjenicu da se menja raspoloženje investitora za ulaganjem u srpske hartije, te za januarsko izlaženje na tržište prilagođava emisiju. Vraća se na dvogodišnji rok uz koji ide uočljivo niža kamata nego za dužu pozajmicu. No, Srbija, svesna trenda promena, kamatu podiže na 2,75 odsto.
Traljava prodaja
No, ponovo sledi nelagodnost, od ponuđenih hartija u vrednosti od 60 milijardi dinara, investitori otkupljuju hartije u vrednosti samo deset milijardi. Napokon 8. februara na ponovljenoj prodaji iste emisije, kupci su državi pozajmili još 30 milijardi, tako da će 8. marta ostatak hartija iste emisije biti još jednom ponuđen.
Blago kazano, prodaja ide traljavo, za nama su ostali dani kada je Srbija dinarske obveznice prodavala kao alvu. Nailaze drugačija vremena.
Istina, sa hartijama nominovanim u evrima stvari su nešto povoljnije. Pošto su u ministarstvu za finansije shvatili da je kratak rok možda najbolji put uspešne realizacije, 26. januara emituju evroobveznice u visini 200 miliona evra, na dve godine i uz kamatu od 0,75 odsto.
Prodate su sve, interesovanja je bilo za 50 miliona iznad visine emisije. To je, svakako, najuspešnija emisija dužničkih hartija od vrednosti u poslednje vreme, ali ranije je za kupovinu dužničkih hartija na ovako kratak rok interesovanja obično tri puta nadmašivalo ponudu.
Inflacija visoka, kamata niska
Nije teško objasniti pad interesovanja za obveznicama. Kada je inflacija 7,1 odsto, gubitak je zajmiti novac po, recimo, 2,75 ili, čak, i 6,5 odsto. To je plasman novca sa negativnom kamatnom stopom, pa, ipak, bankari, istina nevoljno, ulažu. Odgovor je u tome što su kamate na štednju još niže, pa banke imaju izvor toliko jeftinog novca da ne baš male svote mogu da plasiraju i uz negativnu kamatnu stopu, a da u krajnjem bilansu ne budu na gubitku.
Sasvim je neuobičajena aktuelna situacija kada je inflacija visoka, a kamata niske. I tako je u celom svetu. Međutim, ne bi se trebalo ponašati tako kao da će ovakva situacija dugo potrajati. Naprotiv, na svetskom tržištu, posebno američkom, već je uočljiv, istina blag i kontrolisan, rast kamata.
Sve učestaliji glasovi da će tokom tekuće godine FED, američka centralna banka, referentnu kamatnu stopu uvećati ne tri, kako se do nedavno očekivalo, već pet puta u zbirnom postotku od najmanje 1,25 odsto, odraziće se na globalno finansijsko tržište. Naravno i da će kamate rasti.
Neugodan signal
Nastupa period kada će se novac teže, a naročito, skuplje pribavljati. Kako državi Srbiji svake godine pristiže oko četiri milijardi evra na naplatu, nešto u vidu kreditnih rata, nešto u vidu prispeća roka naplate obveznica, a što se isplaćuje novcem od neprestanog emitovanja obveznica, promene na tržištu hartija od vrednosti i rast kamatnih stopa su nešto što će se i te kako odraziti na ovdašnju finansijsku i ekonomsku politiku. Aktuelna otežana prodaja obveznica tek je neugodan signal vremena koje dolazi.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Kad se Kinez i Nemac bore za tržište, srpski poreski obveznik plaća ceh: Milioni evra za auto-delove
31.08.2026.•
0
Srbija je u poslednjih deset godina izdvojila oko 650 miliona evra za subvencije kompanijama koje proizvode različite komponente za automobilsku industriju, pokazuju javno dostupni podaci o zaključenim ugovorima.
Predsednica Venecuele: Energetski sporazum sa SAD će ostati na snazi 25 godina
30.08.2026.•
2
Privremena predsednica Venecuele Delsi Rodrigez izjavila je da će energetski sporazum sa Sjedinjenim Američkim Državama ostati na snazi 25 godina.
Maldivi uvode porez za strane turističke operatere
30.08.2026.•
0
Parlament Maldiva usvojio je zakon da strani turistički operateri moraju da se registruju kod poreske uprave te zemlje i plaćaju turistički porez.
Svetu preti novo poskupljenje hrane: Šta možemo da očekujemo u Srbiji?
30.08.2026.•
18
Hrana bi, tokom sledeće godine, mogla dodatno da poskupi na globalnom nivou, a jedan od ključnih razloga za to jeste nestašica đubriva.
Produžena zabrana izvoza i smanjenje akcize na gorivo
30.08.2026.•
0
Vlada Srbije je produžila odluke o zabrani izvoza naftnih derivata, kao i o smanjenju akcize na benzin i evrodizel.
Sindikati Folksvagena upozoravaju: Firma bi mogla da ukine do 140.000 radnih mesta
30.08.2026.•
2
Sindikati Folksvagena upozoravaju da bi kompanija mogla da ukine do 140.000 radnih mesta, uključujući već dogovorena smanjenja, dok se istovremeno zaoštravaju odnosi između menadžmenta i predstavnika radnika.
Zalihe gasa u Evropi samo na 63 odsto, počinje zimska briga
30.08.2026.•
0
Zalihe gasa u Evropskoj uniji krajem avgusta bile su popunjene oko 63 odsto, što je znatno ispod prosečnih 80 odsto za ovo doba godine i među najnižim nivoima zabeleženim krajem avgusta.
"Čeka nas teška zima": Suša i nizak vodostaj utiču na cenu struje
29.08.2026.•
14
Niski vodostaji evropskih reka drastično smanjuju rad hidroelektrana, dok je suša uzdrmala snabdevanje i pokrenula berzanski rast cena električne energije u regionu.
SAD će kontrolisati 65 milijardi barela venecuelanske nafte
29.08.2026.•
11
Sjedinjene Američke Države postigle su sporazum sa Venecuelom o kontroli više od 65 milijardi barela njenih dokazanih rezervi nafte, saopštio američki predsednik Donald Tramp.
Produžena OFAK-ova licenca MOL-u za nastavak pregovora sa NIS-om
29.08.2026.•
4
Mađarska kompanija MOL objavila je da je dobila licencu Kancelarije za kontrolu strane imovine Ministarstva finansija SAD (OFAC) da nastavi pregovore o kupovini većinskog udela u Naftnoj industriji Srbije.
Milanović (Fiskalni savet) o novcu koji Vučić "deli" građanima: Vraćaće ga kroz veći javni dug i kamate
29.08.2026.•
31
Povećanje budžetskog deficita sa tri na 3,5 odsto znači i veću potrebu za finansiranjem, koja će biti pokrivena zaduživanjem, kaže Marko Milanović iz Fiskalnog saveta, govoreći o novim jednokratnim davanjima građanima.
Gorivo u Srbiji i dalje najskuplje u regionu: Pogledajte koliko košta u komšiluku
28.08.2026.•
21
Nakon objavljivanja najnovijih cena goriva, građani Srbije će i dalje plaćati najskuplji dizel i benzin u regionu.
Gorivo ponovo poskupelo
28.08.2026.•
29
Objavljene su nove cene goriva, koje će važiti od danas u 15 časova.
Od 1. septembra nova pravila za promenu PDV osnovice
28.08.2026.•
4
Od 1. septembra poreske obveznike očekuju nova pravila u vezi sa naknadnim promenama poreske osnovice za PDV.
Viz er: Nastavićemo dijalog sa srpskim vlastima kako bi se pronašlo rešenje
27.08.2026.•
5
Kompanija Viz er saopštila je da je tokom juna, jula i avgusta obavila više od 3.000 letova iz Srbije i prevezla skoro 700.000 putnika.
Propala prva prodaja JAT apartmana na Kopaoniku
27.08.2026.•
6
Prva prodaja JAT apartmana na Kopaoniku i privatizacija tog državnog preduzeća propala je zbog toga što niko nije dostavio validnu ponudu od minimum 5,1 milion evra, kolika je bila početna cena.
Besplatno obrazovanje samo na papiru: Koliko roditelje zaista košta početak školske godine?
26.08.2026.•
11
Bliži se prvi septembar, mali korak za đake, ali veliki udar na novčanike roditelja.
Poskupljenje goriva: Ratuj globalno, plaćaj lokalno
26.08.2026.•
11
Ljute se ovih dana vozači zbog poskupljenja cena goriva.
Srbija se prošle godine zadužila 5,2 milijarde evra: Poznato za šta sve
26.08.2026.•
11
Srbija se u 2025. zadužila direktno za 5,2 milijarde evra, pokazuju podaci iz Završnog računa budžeta.
Ekonomista Arsić: Država se prvo zadužila, a sad od toga građanima isplaćuje pomoć
26.08.2026.•
18
Vlada Srbije usvojila je rebalans budžeta koji podrazumeva širenje budžetskog deficita, a nauštrab javnih projekata bitnih za kvalitet života svih građana.
Komentari 19
Dijaspora6
Ti ćeš uživati u ekonomskom tigru, pa ćeš nam posle ispričati kako je bilo, ako preživiš.
S
Masa je finansijski obrazovana na nivou 3 razreda osnovne.
Jovan
Eto odgovora o aktuelnoj smanjenoj tražnji. Zašto bi investitori sada plasirali novac na srednji i duži rok po trenutno niskim kamatnim stopama kada će isti taj novac ubrzo mogu da ulože po većim kamata. Sada samo na kratak rok a od iduće godine zaduživanje ide po većoj stopi. Važi za sve ne samo za Srbiju.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar