Krediti uskoro i trostruko skuplji
Kamate na državne obveznice desetogodišnje ročnosti u SAD su, posle bezmalo pola decenije, dostigle tri odsto.
Foto: Pexels (Monstera)
To se smatra signalom da dolazi do promene na najsnažnijem finansijskom tržištu, odnosno da počinje poskupljivanje svih formi kreditiranja.
Razlog promena je odluka Federalnih rezervi, svojevrsne centralne banke u SAD, da po drugi put u tekućoj godini poveća osnovnu kamatnu stopu. Nakon što je 19. marta povećana za 0,25, u sredu 4. maja je uvećana za dodatnih 0,50 odsto i sada se kreće između 0,75 i jedan odsto.
Podsetimo, nakon krize 2008. godine ova stopa je neprekidno umanjivana, pa je pre nešto više od pet sezona po prvi put u istoriji postala negativna, potom dugo bila na nuli. Posledično, novac nikada nije bio jeftiniji, te je usledio talas pozajmljivanja love i masovne kupovine.
Protiv inflacije
Naravno, bio je to način da se savlada finansijski kriza čije je osnovno obeležje bila slaba potražnja. No, 14 godina upumpavanja novca i gotovo besplatnog kreditiranja ostavilo je traga u vidu uvećane potrošnje i sledstvenog rasta cena. Pandemija je dve i po godine dodatno zadavala probleme, prvo naglo smanjenom aktivnošću ljudi, potom dosta brzim izlaskom iz najsnažnije faze globalne bolesti. Sve je kulminiralo snažnom inflacijom, u februaru je bila 7,5, da bi u martu premašila 8,5 odsto, što je najviše još od 1981. godine.
Moglo bi se reći da u FED-u nisu mogli da zažmure i počeli su sa podizanjem kamatne stope. Guverner Džej Pauel je još krajem prošle godine najavljivao promenu monetarne politike SAD, da bi sredinom januara najavio da će ove godine osnovna kamatna stopa biti podizana čak pet puta. Međutim, malo ko je očekivao da će u samo jednoj promeni rasti i po 0,5 odsto.
Ali, inflacija ubrzano buja, pa je Pauel najavio realnim da i u naredna dva puta porast bude veći nego što je uobičajeno. Šta više, među američkim monetaristima nije mali broj onih koji procenjuju da će prvi naredni skok osnovne kamate biti 0,75 odsto.
Prodaja nakupljenih obveznica
Američke stručnjake je posebno zabrinuo pad BDP-a u prvom kvartalu tekuće godine za 1,5 odsto. To je posledica snažne inflacije. Stoga je Pauel odučio da FED započne i prodaju obveznice tokom poslednjih 14 sezona masovno otkupljivanih. Prvo će se mesečno prodavati državne obveznice u vrednosti od 30 milijardi dolara i privatne u visini od 17,5 milijardi, da bi se do oktobra udvostručila ponuda i jednih i drugih.
Nije sporno da se FED usmerio da obuzda inflaciju koja ovog puta ima krajnje neugodnu ulogu pošto se najviše iskazuje kroz poskupljenje hrane i energije, dva stavke na koje odlazi i do 60 odsto prihoda najsiromašnijih Amerikanaca. Istina, nisu velika količina novca u opticaju i jeftino zaduživanje jedini koji podstiču rast cena.
Ovaj trend podupiru i poteškoće u funkcionisanju proizvodnih i lanaca snabdevanja, te veoma izraženo deljenje javnog novca građanima Amerike radi lakšeg savladavanja pandemijskih poteškoća. Procenjuje se da je u ove potrebe utrošeno 5.700 milijardi dolara, što se smatra najvećim deljenjem državnog novca u finansijskoj istoriji.
Evropa sa zadrškom
Prvi rezultati promene politike dolara su u skladu sa očekivanjima monetarista. Cena novca uočljivo raste u svim formama pozajmljivanja. Uobičajen pokazatelj je ponašanje na tržištu državnih obveznica desetogodišnje ročnosti na kojima je kamata premašila tri odsto, više nego bilo kada unazad četiri godine. Smatra se da će poskupeti sve forme pozajmljivanja, od kupovina državnih obveznica do potrošačkih kredita. Koliko ubrzano će rasti umnogome će zavisiti od brzine uvećanja osnovne kamatne stope za koju postaje realno da do kraja godine dostigne dva odsto.
Osim SAD, monetarnu politiku menja i Velika Britanija, gde je osnovna stopa već četvrti put uvećana. Međutim, Evropska centralna banka još uvek više razmišlja o promeni nego što aktivno dela. Razlog uzdržanosti evropskih bankara je procena da bi promena monetarne politike dovela u lošu situaciju, možda i bankrot, najzaduženije države poput Grčke i Italije. Takođe, zazire se i od kraha velikog broja takozvanih "zombi" kompanija, koje jedva vraćaju pozajmice uzete po istorijski rekordno niskim kamatama, dok je veliko pitanje da li bi uspele da vrate kredite uz uobičajenu kamatu.
Poskupeće i stari krediti
No, inflacija u evrozoni se približava granici od devet odsto, a kada se ima u vidu da će se dešavanja u Ukrajini na rast cena ispoljiti tek u drugom kvartalu, vidi se da je i pred bankarima u Frankfurtu period podizanja kamatnih stopa.
Kako će se promene monetarnih politika najsnažnijih centralnih banaka na svetu odraziti na srpsku finansijsku scenu? Veoma vidljivo i to već za nekoliko meseci, pogotovo ako se ECB iz Frankfurta ubrzo odluči na snažniju reakciju. Do jeseni krediti će biti primetno skuplji, i to ne samo novopodignuti, već i sve pozajmice iz prošlosti sa promenljivom kamatnom stopom. Naravno da se poskupljenje prvo ispoljilo pri emisiji državnih obveznica, ali veoma brzo promene će osetiti i građani Srbije.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Penzije u maju će kasniti zbog praznika: Pogledajte kada će biti isplaćene
23.04.2024.•
6
Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) objavio je novi kalendar isplata penzija, po kom se vidi da će penzije za april pristići kasnije, piše Danas.
Mali o Nacionalnom stadionu čija izgradnja kreće 1. maja: "Hoćemo da razvijamo jedan novi biznis"
23.04.2024.•
12
Kamen temeljac za izgradnju Nacionalnog fudbalskog stadiona u Surčinu biće postavljen 1. maja, najavio je ponovo ministar finansija Siniša Mali.
Beogradski region najrazvijeniji - a dobio najviše novca za razvoj
23.04.2024.•
19
Najviše sredstava za podsticaj regionalnog razvoja u 2023. godini dobio je Beogradski region iako je najrazvijeniji u Srbiji.
Srbija daje Mongoliji 150.000 evra, a Bileći pola miliona evra pomoći
22.04.2024.•
12
Vlada Srbije uputiće Mongoliji 17,7 miliona dinara (nešto više od 150.000 evra) iz tekuće budžetske rezerve, na ime humanitarne pomoći za sanaciju posledica elementarne nepogode.
Zbog silnih sati čekanja na granicama gubi se 130 miliona evra godišnje
22.04.2024.•
5
Ako se prosečno vreme na granici skrati za tri sata, BDP na Zapadnom Balkanu bi mogao da poraste tri odsto, i to u srednjem roku.
Rusija povećala carine na pivo iz "neprijateljskih zemalja"
21.04.2024.•
0
Ruska vlada povećala je carinske stope za pivo iz "neprijateljskih zemalja", saopštila je pres-služba ruskog Ministarstva industrije.
Tesla snižava cene automobila u Nemačkoj, na Bliskom istoku i u Africi
21.04.2024.•
1
Portparol Tesle rekao je danas da će ta kompanija sniziti cene nekih modela automobila u pojedinim državama u Evropi, među kojima je Nemačka, kao i na Bliskom istoku i u Africi.
Maskov Cybertruck ima novi problem - papučica gasa se zaglavljuje, može doći do udesa
21.04.2024.•
0
Američka kompanija "Tesla" poziva vlasnike da dovezu na popravku 3.878 ove godine prodatih pikapova - Cybertruck pošto je otkrila da se papučica gasa može zaglaviti.
Francuska naredila trgovcima da označe proizvode kojima su smanjili pakovanje
21.04.2024.•
1
Francuski trgovci moraće da obaveste kupce o smanjenom pakovanju proizvoda koje ne prati odgovarajuće smanjenje njihovih cena, objavilo je ministarstvo finansija.
Pad prodaje električnih automobila u Evropi: Zašto se vozači vraćaju dizelašima?
21.04.2024.•
10
Prodaja Volkswagen-ovih električnih vozila u Evropi opala je za skoro četvrtinu u prva tri meseca ove godine pošto su se potrošači vratili na benzin.
Za nagradnu igru "Uzmi račun i pobedi" poslato više od 15,4 miliona računa
21.04.2024.•
0
Za prvi ovogodišnji krug nagradne igre "Uzmi račun i pobedi", za koji je prijava počela 8. aprila, do danas do 14 časova poslato je 15.453.307 računa sa 296.506 naloga.
Naplata deljenja lozinke dala rezultate: Netfliks imao rast prihoda u prvom kvartalu 2024.
21.04.2024.•
0
Odluka kalifornijske kompanije za video striming Netfliksa da spreči deljenje lozinki među njihovim korisnicima možda je bila nepopularna, ali je dala rezultate.
Tiktok reagovao na sve verovatniju zabranu u SAD: To će uništiti sedam miliona preduzeća
21.04.2024.•
0
Društvena mreža Tiktok tvrdi da bi potencijalna zabrana te aplikacije u SAD pogazila slobodu govora 170 miliona Amerikanaca, javlja BBC.
Kongres usvojio zakon za zabranu TikToka ukoliko vlasnik ne proda pravo rada na američkom tržištu
21.04.2024.•
6
Predstavnički dom američkog Kongresa usvojio je zakon koji predviđa zabranu TikToka ukoliko vlasnik, kineska kompanija "Bajtdens", u roku od 9 meseci ne proda svoje pravo rada na američkom tržištu.
Mladi sa prosečnom platom od 60.000 teško da mogu da kupe stan, kako bi država mogla da im pomogne?
20.04.2024.•
41
Među kupcima nekretnina u zemlji je sve više mladih - onih koji imaju stalan, dobro plaćeni posao.
Gejming industrija Srbije u 2023. zaradila 175 miliona evra
19.04.2024.•
1
Gejming industrija Srbije je prošle godine prihodovala više od 175 miliona evra, što je 17 odsto više nego 2022. godine, pokazalo je istraživanje Asocijacije industrije video igara Srbije (SGA).
Serijska proizvodnja električnih automobila u Kragujevcu od oktobra?
19.04.2024.•
9
Kompanija Stelantis počela je u fabrici u Kragujevcu probnu proizvodnju automobila na električni pogon, dok bi serijska proizvodnja mogla da startuje u oktobru.
Ministar Lindner: Nemci malo rade, privreda ne posrće zbog manjka javnih investicija
19.04.2024.•
6
Nemačka privreda ne posrće zbog manjka javnih investicija, veš zato što Nemci ne rade dovoljno, ocenio je ministar finansija Kristijan Lindner na margini prolećnog zasedanja MMF-a u Vašingtonu.
Subvencije zanemaruju domaću privredu, Srbija se oslanja na strane investicije
19.04.2024.•
8
Vlada Srbije očekuje da će rast domaćeg bruto domaćeg proizvoda (BDP) u ovoj godini biti 3,5 odsto.
Mali: Srpska ekonomija raste uprkos izazovima
18.04.2024.•
20
Ministar finansija Siniša Mali izjavio je danas na prolećnom zasedanju Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Grupacije Svetske banke da srpska ekonomija raste, uprkos izazovima.
Komentari 12
Miki
misko
Zemlja čudesa
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar