Šećera nema jer je prepolovljen uzgoj šećerne repe: Vojvođanski potencijal je, naravno, neiskorišćen
Pre samo pet godina repa je u Vojvodini uzgajana na više od 58.000 hektara, a lane jedva da je repinim semenom posejano 32.000 hektara.
Iz tog razloga ne čudi da je proizvodnja šećera u Srbiji sa nekadašnjih 525.000 tona pala na prošlogodišnjih 270.000.
Ovih dana Srbijom je zavladao strah od nestašice šećera. Sa svih strana, iz velikih gradova ali i sasvim malih varoši, stižu vesti da u prodavnicama nema "slasti", posebno je nema u manjim pakovanjima. Nije trebalo ni dva meseca od prvih naznaka manjka da se cena u trgovačkim lancima udvostruči. Još u oktobru mogao se nabaviti za 80 dinara po kilogramu, dok se ovih dana u novinama čita da je cena veća od 160 dinara.
Posle pola veka zaštite
Može se reći da je razlog nestašica sve manja domaća proizvodnja - prošle godine sa gotovo 32.000 hektara pod repom jedva da je proizvedeno 265.000 tona šećera. Pitanje je je li ovog proleća repinim semenom posejano i 30.000 hektara. Da podsetimo, u srećnija vremena Vojvodina je pod repom imala u proseku 62.000 hektara, pojedinih sezona i desetak hiljada više. Stoga ne čudi da je godine 2017, preradom repe u Srbiji dobijeno oko 510.000 tona, a samo dve godine kasnije jedva 290.000.
Nije teško pomisliti da se nešto neobično dešavalo tih godina kada je decenijama naprofitabilnija ratarska proizvodnja bezmalo preko noći doživela drastičan pad. Jeste, posle pola veka, 2017. godine ukinut je evropski sistem kvota u šećeru, odjednom svako je mogao da zaseje repe koliko je hteo. Reakcija na promenjene okolnosti bila je drastična. U Evropskoj uniji je pod repom naredne 2018. godine zasejano čak 4,7 miliona hektara više nego što se decenijama sejalo.
Bagatelna cena
Dobar rod, udružen sa rekordnim rodom šećerne trske u svetu, doveo je do kraha cena šećera. Sa dotadašnjih 540 do 610 evra po toni, za manje od pet meseci srozao sa na ispod 300 evra. Sve evropske šećerane doživele su gubitak, a cena se nije oporavljala ni naredne tri sezone. Čak i u Francuskoj i Nemačkoj, višedecenijskim liderima u industriji šećera, po tri šećerane stavile su ključ u bravu.
No, cena se šećeru nije oporavljala, pa je tako pre godinu dana i kod nas kilogram mogao da se kupi za 68 dinara, otprilike 20 odsto jeftinije nego petnaestak godina ranije. Ono što je pogubno po veći deo evropske industrije šećera jeste da je njegova cena godinama neprekidno bila ispod 404 evra po kilogramu, što je reperna cena ispod koje sve evropske šećerane trpe gubitak.
Foto: Pixabay
Dosadašnji epilog celog slučaja, šire posmatrano cele transformacije evropske industrije šećera započete još 2005. godine, jeste drastično smanjen broj šečerana u Uniji, sa nekadašnjih 195 na otprilike osamdesetak još opstajućih. Takav tok događaja primetno je umanjio proizvodnju šećera u EU, pa sada na ovom području gotovo da i nema većih rezervi. Usled rata u Ukrajini izvoz je stopirala i Rusija, dok je Brazil, daleko najveći izvoznik šećerne trske, intenzivirao proizvodnju bioetanola u koji sada odlazi čak 60 odsto šećerne trske uzgajane u ovoj zemlji. Vidljivo je da trenutno i viškovi ove vrste šećera nisu prevelike. Uz manji rod u Indiji i na Tajlandu, te uz probleme u vezi sa narušenim transportnim lancima, pojavio se ne preveliki manjak šećera i na drugim destinacijama.
Kraljica polja
Cene su skočile, povremeno premašujući i 650 evra po toni. Rastu cena doprineo je i rast kursa dolara čija je direktna posledica poskupljenje šećera od trske za Evropljane čija je valuta sada za 15 odsto slabija spram dolara nego pre tri sezone.
Inače, šećernu repu su vojvođanski seljaci decenijama posmatrali kao "kraljicu polja", čiji uzgoj zahteva najviše i znanja i rada, ali je i decenijama donosio najveći profit. Ali, poslednjih sezona i ovo se promenilo, visoke cene uljarica i žitarica motivišu paore da seju ove useve, za čiji uzgoj je potrebno manje ulaganje, manje rada i manje znanja nego za repu. Ratne okolnosti u Evropi i visoke cene žita i uljarica će i dalje podsticati seljake da se orijentišu na četiri-pet osnovnih kultura, žitarica i uljarica.
Šansa za regionalno tržište
Seljak se vodi pema proceni finansijske kalkulacije i tu se nema šta zameriti. Ipak, bilo bi dobro da se u većok meri vrati šećernoj repi. Jer Srbija bi u proizvodnji i preradi ove zahtevne biljke mogla da bude regionalni lider i zapažen kontinentalni proizvođač. Naši susedi, BIH, Albanija, Makedonija, Bugarska, Mađarska, ostali su bez šećerana, dok su Hrvatska i Rumunija spale na samo po jednog prerađivača. Dakle osim 230.000 tona, koliko se godišnje šećera konzumira u Srbiji, ovdašnje četiri šećerane bi kao geografski najbliže mogle da budu veoma uspešne i na regionalnom tržištu kapaciteta sa još bezmalo 800.000 tona.
Foto: Pixabay
Srbija bi mogla da bude lider u branši, naše šećerane su modernizovale proizvodnju, ratari su uvećali rod pa sa hektara sada dobiju 55 umesto donedavnih 45 tona, pri čemu je i slast repe sa 14,5 povećana na 16,5 odsto. Oni najbolji sa hektara uzgajaju i po 90 tona repe. Dakle, imamo dosta preduslova da u ovoj branši budemo regionalni lideri i to bi mogao da bude jedan od ciljeva srpske agrarne politike.
Šok u prodavnici
No, građane koji se poslednjih meseci šokiraju prilikom svakog odlaska u prodavnicu najviše zanima hoće li šećer pojeftiniti. Prilično teško. U Srbiji su samo dva proizvođača šećera, u pitanju je duopol. Takođe, domaća proizvodnja jeste zaštićena taksom od 12 dinara za uvoz kilogram šećera iz EU, odosno 16 dinara za šećer sa drugih teritorija. To nije prvelika zaštita. Sniženje će biti onda kada se ovdašnji proizvođači i prerađivači vrate nekadašnjem broju zasejanih hektara pod repom i nekadašnjim tonama proizvedenog šećera, sada na osnovu mnogo kvalitetnije i racionalnije proizvodnje.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Srbija zaboravila svoje, pa će proizvoditi kineske robote
08.09.2026.•
0
Krajem avgusta u Šapcu je otvorena fabrika sa čijih traka će u početku godišnje silaziti do 2.000 humanoidnih robota.
Javni dug za mesec dana povećan za 550 miliona evra
08.09.2026.•
3
Javni dug Srbije povećan je u julu za 63,6 milijardi dinara (oko 550 miliona evra) i dostigao je iznos od 4.910 milijardi dinara (41,8 milijardi evra).
Milioni evra za subvencije: Kineske kompanije iz državnog budžeta dobijaju najveće podsticaje
08.09.2026.•
7
Država domaćim i stranim privrednicima nastavlja da isplaćuje izdašne subvencije za izgradnju fabrika, zapošljavanje, kupovinu mašina, ali i izgradnju hotela, koji će prema vlastima biti potrebni za Expo sledeće godine.
Država ograničava cenu goriva, ali je ono svake nedelje sve skuplje
08.09.2026.•
19
Vlada Srbije produžila je uredbu o ograničenju cena naftnih derivata za još 60 dana. Iako sam naziv mere zvuči kao zaštita za novčanike vozača, realnost na benzinskim pumpama je drugačija jer je gorivo opet poskupelo.
Najskuplji kvadrat stana prodat u Beogradu za 12.000 evra
07.09.2026.•
3
U prvom polugodištu ove godine u Srbiji je najviše plaćen stan u beogradskoj opštini Stari grad i to za 2,6 miliona evra, što je ujedno i najskuplji kvadrat prodat po ceni od 12.000 evra.
Zlato putuje u Evropu
07.09.2026.•
3
Vest da je Holandija 86 tona zlata iz sopstvenih deviznih rezervi iz SAD premestila u London je iznenadila svet finansija.
Apple suočen s tužbom od 2,3 milijarde evra u Britaniji zbog pravila o praćenju korisnika
06.09.2026.•
2
Kompanija Apple suočena je sa tužbom vrednom dve milijarde funti (oko 2,3 milijarde evra), koja je podneta britanskom sudu u ime proizvođača aplikacija.
Folksvagen otpušta 50.000 radnika
06.09.2026.•
5
Nadzorni odbor Folksvagena jednoglasno je odobrio plan restrukturiranja do 2030. godine, kojim će nemački automobilski gigant u narednim godinama smanjiti broj zaposlenih širom sveta za do 50.000 radnika.
Da li je naftovod Novi Sad - Mađarska dovoljan za energetsku stabilnost Srbije?
06.09.2026.•
3
Izgradnja naftovoda Srbija-Mađarska predstavlja važan korak ka većoj energetskoj bezbednosti Srbije, ocenio je predsednik Skupštine Saveza energetičara Srbije Milun Babić.
Rajaner: Avio-karte će osetno poskupeti ako potraju visoke cene nafte
05.09.2026.•
1
Niskobudžetna avio-kompanija Rajaner upozorila je da bi cene kratkih evropskih letova mogle značajno da porastu ukoliko visoke cene nafte potraju do leta 2027, dok bi pojedini prevoznici mogli da se suoče i sa bankrotom.
Frankfurter rundšau: Kupovna moć utiče na prag bogatstva u Evropi - Srbija na začelju
05.09.2026.•
5
U Evropskoj uniji su primanja od 71.000 evra neto godišnje prosek iznad kojeg se tročlano domaćinstvo smatra bogatim.
Borba za kvalitet kukuruza u Srbiji
04.09.2026.•
6
Ovogodišnja žestoka suša je snažno pogodila poljoprivredu, naročito ratarstvo.
Novo poskupljenje goriva
04.09.2026.•
31
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Folksvagen gasi Seat do 2029. godine
04.09.2026.•
14
Folksvagen grupa planira da najkasnije do kraja 2029. godine postepeno ugasi špansku automobilsku marku Seat.
Radovi na Nacionalnom stadionu drastično kasne: Prošle godine potrošen samo delić planiranog novca za gradnju
03.09.2026.•
11
Za izgradnju Nacionalnog stadiona u Surčinu, u 2025. godini, iz budžeta Srbije utrošeno oko 21,5 miliona evra. Iako to na prvi može delovati kao mnogo novca, prvobitno je budžetom planirana drastično veća potrošnja.
Električna vozila daleko od vozača u Srbiji
03.09.2026.•
15
Prošlo je više od pola decenije otkako je u Srbiji živnula priča o napuštanju vozila na fosilna goriva i počela kupovina električnih automobila.
Uber otpušta 3.300 zaposlenih
03.09.2026.•
1
Američka kompanija Uber saopštila je danas da će otpustiti 10 odsto svojih zaposlenih, odnosno ukinuti oko 3.300 radnih mesta.
Šta sve nemamo zbog Nacionalnog stadiona?
02.09.2026.•
13
Nacionalni stadion u Surčinu jedan je od projekata kojima se vlast posebno ponosi, dok ga građani vide kao preskupu investiciju od koje neće imati gotovo nikakvu korist, uz ogroman račun koji će na kraju oni platiti.
Fabrika dronova Srbije i Izraela najavljena za septembar: Šta se do sada zna o njoj
02.09.2026.•
8
Pre nešto manje od mesec dana, predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će u septembru biti otvorena srpsko-izraelska fabrika za proizvodnju vojnih dronova u Srbiji.
Građani i privreda bankama duguju 4.757,19 milijardi dinara
02.09.2026.•
5
Građani i privreda su 31. avgusta na ime kredita bankama u Srbiji dugovali 4.757,19 milijardi dinara, od čega je dug stanovništva 2.161,30 milijardi, pravnih lica 2.493,62 milijarde dinara, a ostalo je dug preduzetnika.
Stelantis obustavlja proizvodnju hibridnog "fijata 500"
02.09.2026.•
5
Stelantis je objavio da će ove nedelje obustaviti proizvodnju hibridnog "fijata 500" u fabrici Mirafijori u Torinu zbog nestašice komponenti za motore, pošto je prema navodima firme potražnja veća nego što se očekivalo.
Komentari 38
Neven
Laloš
Mrnđo
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar