Srbija navodnjava 50.000 hektara, Albanija 370.000: A čudimo se kad nam od njih dolazi voće i povrće
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u Srbiji je tokom prošle godine navodnjavano 52.236 hektara, odnosno tek oko 1,4 odsto poljoprivrednih površina.
Foto: Pixabay
Stručnjaci za ovu oblast kažu da je procenat zemljišta koji se zaliva nešto veći i da iznosi do tri odsto, ali da nisu svi obuhvaćeni zvaničnom statistikom, jer mala gazdinstva ne moraju da prijave svoje sisteme za navodnjavanje.
Poljoprivredni analitičar Branislav Gulan kaže za Euronews Srbija da zbog suše Srbija svake druge ili treće godine izgubi trećinu poljoprivredne proizvodnje i dodaje - umesto da, nakon podizanja kredita od Razvojnog fonda Abu Dabija 2014, površine koje se navodnjavaju rastu, statistika u prošloj godini beleži pad od 0,4 odsto.
Koliko je novca iz tog kredita do sada utrošeno na sisteme za navodnjavanje, iz Ministarstva poljoprivrede nisu odgovorili. Prema podacima za Vojvodinu, trenutno se radi na 29 projekata vrednih 61 milion evra.
Kilometri i kilometri kanalske mreže, započete još pre dva veka, zaokružene su hidrosistemom Dunav-Tisa-Dunav pre više od četiri decenije. Cilj je bio obezbediti odvodnjavanje i navodnjavanje velikog dela vojvođanske žitnice. Branislav Gulan seća se reči visokog funkcionera Jugoslavije koji je DTD puštao u rad 1977.
"On je rekao doslovce 'Dunav-Tisa' će u Srbiji, prvenstveno ovde u Vojvodini, da navodnjava 510 hiljada hektara i da odvodnjava milion hektara", kaže Gulan.
Taj kapacitet, međutim, nikada nije dostignut. Od blizu dva miliona hektara plodnih vojvođanskih njiva, prema podacima Javnog preduzeća "Vode Vojvodine", pod sistemima za navodnjavanje je tek 70 hiljada hektara. Podaci Republičkog zavoda za statistiku, međutim, pokazuju da je prošle godine u čitavoj zemlji navodnjavano i manje od toga - ispod 53 hiljade hektara.
"To je katastrofalno malo. Oko 50 hiljada hektara je ništa. Na primer jedna Albanija navodnjava 370 hiljada hektara i onda se čudimo zašto nam dolazi voće i povrće ranije od njih. Za poslednjih deset godina, suše su odnele u Srbiji šest milijardi dolara", tvrdi Gulan.
Da bi se navodnjavane površine povećale, država je 2014. od Razvojnog fonda Abu Dabija podigla kredit od 100 miliona evra. Koliko je tog novca i na šta do sada utrošeno, pitanje je na koje Euronews-u Srbija u Ministarstvu poljoprivrede nisu odgovorili.
"Površine nisu povećane. Ja verujem državnim institucijama i njihovim saopštenjima. Sistemi se ne povećavaju. Pare su došle od Abu Dabija, trebalo je sve da bude završeno, nekoliko desetina hiljada je obećavano narodu da će biti završeno do 2019. godine. To nije urađeno, nešto se radi, nešto se gradi. Zvaničnih podataka nema", kaže Gulan.
U Vojvodini 29 projekata
"Ovde gradimo crpnu stanicu Srbobran - Bogojevo, na jednom od kanala hidrosistema Dunav-Tisa-Dunav", kaže Igor Kolaković iz JVP "Vode Vojvodine".
To je jedan od ukupno 29 projekata koji se u Vojvodini rade novcem iz kreditne linije iz Abu Dabija, pojašnjavaju u "Vodama Vojvodine".
"Nadamo se za jedno godinu dve, da će ukupno površina dostupna za navodnjavanje, na onih 500 hiljada biti povećana za još 100 hiljada. Znači 600 hiljada hektara", kaže Kolaković.
Ćosić: Pri kraju izrada Strategije navodnjavanja
Profesorka Poljoprivrednog fakulteta Marija Ćosić smatra da nije tačno da se samo 1,4 odsto useva u Srbiji navodnjava i tvrdi da su to neki stariji podaci, a da se sada navodnjava blizu 3 procenta registrovanih poljoprivrednih kultura, što je oko 120.000 hektara.
"Naravno da je to dominantno u Vojvodini sa 85.000 hektara i sistemi se šire. Ne navodnjava se dovoljno jer se razlikuju raspoloživi vodni resursi i pogodnost određenog zemljišta za navodnjavanje. Upravo zbog povećanjem površina pod sistemima za navodnjavanje, pri kraju je proces izrade strategije navodnjavanja u Srbiji koja će odrediti dalje pravce navodnjavanja, upravo prema tome koje kulutre se navodnjavaju, koja zemljišta su za to pogodna, a pre svega raspoloživi vodni resursi, koji su trenutno u deficitu, a prema nekim analizama u narednom periodu će zbog klimatskih promena biti smanjeni", navodi Ćosić.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Marković: Struja za privredu od 1. maja trebalo bi da pojeftini oko 25 odsto
19.03.2024.•
5
Električna energija za privredu trebalo bi da pojeftini od 1. maja za oko 25 odsto jer su pale cene tog energenta na tržištu.
Begović: Istraživači rangirani kao 'izvrsni' primaće platu uvećanu za 30 odsto
18.03.2024.•
0
Ministarka nauke Jelena Begović sastala se u Vladi Srbije sa izvrsnim istraživačima i izjavila da će oni, u naredne dve godine, primati platu u svojoj kategoriji uvećanu za 30 odsto.
Stupio na snagu Pravilnik za obračun neplaćenog rada: Građanima ne znači ništa
18.03.2024.•
6
Na snagu je stupio Pravilnik o metodologiji za obračun neplaćenog rada, poslova za čije obavljanje se ne dobija nadoknada - čišćenje kuće, briga o deci, nega bolesnog člana porodice...
Ministarka pozvala poljoprivrednike da provere kvalitet mleka ako mlekare tvrde da je loš
18.03.2024.•
0
Ministarska poljoprivrede Jelena Tanasković rekla je poljoprivrednicima da, ukoliko mlekare smanjuju otkupnu cenu mleka s obrazloženjem da je opao kvalitet mleka, oni treba to da provere.
Keš krediti aktuelniji u određeno doba godine: Koliko koštaju u Srbiji, a koliko u okruženju?
18.03.2024.•
2
Stambeni krediti su bar za sada "izašli iz mode", ali su zato keš krediti ponovo "popularni", što se može videti po reklamnim kampanjama banaka.
Promet u industriji u januaru veći nego istog meseca 2023, ali manji od godišnjeg proseka
17.03.2024.•
0
Republički zavod za statistiku saopštio je da je promet u industriji u januaru veći za 6,9 odsto u odnosu na januar 2023. godine.
Sindikat "Sloga" najavio pravne korake protiv kompanija koje sarađuju sa PKC Wiring Systems
17.03.2024.•
1
Udruženi sindikati Srbije "Sloga" najavili su da će preduzeti "konkretne pravne korake protiv svetskih kompanija automobilske industrije koje sarađuju sa PKC Wiring Systems u Srbiji.
Dijaspora prošle godine u Srbiju poslala skoro pet milijardi evra - najviše para stiglo iz Nemačke
17.03.2024.•
8
Tokom prošle godine u Srbiju je, prema podacima Narodne banke Srbije, po osnovu doznaka iz inostranstva pristiglo 4,99 milijardi evra.
Direktor EPS-a: Cena struje za građane se neće menjati, za privredu će pojeftiniti
17.03.2024.•
7
Vršilac dužnosti generalnog direktora Elektroprivrede Srbije (EPS) Dušan Živković izjavio je da će struja za privredu pojeftiniti, a da će cena za stanovništvo u narednom periodu ostati ista.
Poskupljuje Teslin model "Ipsilon" u Evropi, cena veća za 2.000 evra
17.03.2024.•
1
Kompanija Tesla saopštila je da će od 22. marta povećati cenu svojih električnih vozila model Ipsilon u mnogim evropskim zemaljama.
Evropska komisija pokrenula postupak protiv Aliekspresa
17.03.2024.•
2
Evropska komisija pokrenula je istragu protiv kompanije Aliekspres pošto sumnja da se preko ove platforme za kupovinu preko interneta šire nelegalni i štetni proizvodi.
Bivši američki ministar finansija okuplja investitore za kupovinu TikToka
16.03.2024.•
3
Bivši američki ministar finansija Stiven Mnučin izjavio je da okuplja tim investitora koji će dati ponudu za kupovinu TikToka.
U januaru odobreno više građevinskih dozvola nego u istom mesecu 2023.
16.03.2024.•
2
Republički zavod za statitiku (RSZ) saopštio je da je u januaru odobreno 1.615 građevinskih dozvola, što je povećanje od tri odsto u odnosu na isti period prošle godine.
Veće cene polovnih automobila, sve češće se plaćaju gotovinom
16.03.2024.•
8
Cene polovnih automobila, koji se u Srbiju najčešće uvoze iz Švajcarske, Nemačke i Belgije, više su za 20 do 30 odsto nego pre pandemije.
Oko 80 odsto mladih spremno na otkaz zbog toksične atmosfere na poslu
16.03.2024.•
13
Izgaranje, zdravstveno stanje povezano sa hroničnim stresom na poslu, sve je češće među zaposlenima.
Keserović: Voće u Srbiji rano cvetalo, ako ne bude mraza, biće rodna godina
16.03.2024.•
5
Najranije sorte voća u Srbiji su cvetale već krajem februara, ima dosta pčela i oprašivanje je dobro i, ako ne bude mraza, rod će biti dobar, izjavio je profesor Poljoprivrednog fakulteta Zoran Keser.
Počela PRO PR konferencija: Transparentnost, lažne vesti, veštačka inteligencija i etika
15.03.2024.•
0
Danas je u beogradskom hotelu "Mona Plaza" počela 21. međunarodna PRO PR konferencija koja će u tri dana okupiti 220 učesnika iz 16 zemalja.
Gde su i šta rade biznismeni koji su potpuno nestali iz javnosti: Kako se utišao glas privrede
15.03.2024.•
17
Najistaknutiji privrednici, naročito od globalne krize 2008. godine, od države su mnogo tražili. Manje poreze, niže kamate, drugačije zakone. Jednom rečju – bolje uslove poslovanja.
Đedović: Radimo na novoj metodologiji obračuna cene struje i gasa za privredu
14.03.2024.•
6
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je danas da se cena struje za građane neće povećavati u ovoj godini.
Radnici privatizovanih firmi moći će da povezuju radni staž
14.03.2024.•
2
Vlada Srbije usvojila je danas Zaključak o saglasnosti za uplatu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje posebnim kategorijama zaposlenih i bivših zaposlenih.
Komentari 43
Мунгос
Изгледа да ниси приметио да је Зелена Банда забранила произвођаче стајњака, из познатог разлога што краве безобразно и превише прде ЦО2.
Прекјуче је 40.000 Холанђана узгајивача стоке изишло на протест близу Ден Хаага.
Мунгос
У овом данашњем случају, када НЕТАЧАН податак површине коју залива Србија од 50.000 хектара, у односу на НЕТАЧАН податак да Албанија залива 370.000 хектара, добијамо ТАЧАН резултат да је Албанија боља од Србије 7,40 пута. Дакле тај податак даје ветар у леђа некима који се брину зашто Мађарску боли уво што нема море.
Не увози Србија из Албаније парадајз зато што га нема, него га увози зато што Србија има корумпиране профитабилне руководиоце.
И угља Србија има као блата, па га ипак увози зато што је министар Зорана Михајловић то наредила нашем кровном председнику.
Патриота
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar