Srbija navodnjava 50.000 hektara, Albanija 370.000: A čudimo se kad nam od njih dolazi voće i povrće
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u Srbiji je tokom prošle godine navodnjavano 52.236 hektara, odnosno tek oko 1,4 odsto poljoprivrednih površina.
Foto: Pixabay
Stručnjaci za ovu oblast kažu da je procenat zemljišta koji se zaliva nešto veći i da iznosi do tri odsto, ali da nisu svi obuhvaćeni zvaničnom statistikom, jer mala gazdinstva ne moraju da prijave svoje sisteme za navodnjavanje.
Poljoprivredni analitičar Branislav Gulan kaže za Euronews Srbija da zbog suše Srbija svake druge ili treće godine izgubi trećinu poljoprivredne proizvodnje i dodaje - umesto da, nakon podizanja kredita od Razvojnog fonda Abu Dabija 2014, površine koje se navodnjavaju rastu, statistika u prošloj godini beleži pad od 0,4 odsto.
Koliko je novca iz tog kredita do sada utrošeno na sisteme za navodnjavanje, iz Ministarstva poljoprivrede nisu odgovorili. Prema podacima za Vojvodinu, trenutno se radi na 29 projekata vrednih 61 milion evra.
Kilometri i kilometri kanalske mreže, započete još pre dva veka, zaokružene su hidrosistemom Dunav-Tisa-Dunav pre više od četiri decenije. Cilj je bio obezbediti odvodnjavanje i navodnjavanje velikog dela vojvođanske žitnice. Branislav Gulan seća se reči visokog funkcionera Jugoslavije koji je DTD puštao u rad 1977.
"On je rekao doslovce 'Dunav-Tisa' će u Srbiji, prvenstveno ovde u Vojvodini, da navodnjava 510 hiljada hektara i da odvodnjava milion hektara", kaže Gulan.
Taj kapacitet, međutim, nikada nije dostignut. Od blizu dva miliona hektara plodnih vojvođanskih njiva, prema podacima Javnog preduzeća "Vode Vojvodine", pod sistemima za navodnjavanje je tek 70 hiljada hektara. Podaci Republičkog zavoda za statistiku, međutim, pokazuju da je prošle godine u čitavoj zemlji navodnjavano i manje od toga - ispod 53 hiljade hektara.
"To je katastrofalno malo. Oko 50 hiljada hektara je ništa. Na primer jedna Albanija navodnjava 370 hiljada hektara i onda se čudimo zašto nam dolazi voće i povrće ranije od njih. Za poslednjih deset godina, suše su odnele u Srbiji šest milijardi dolara", tvrdi Gulan.
Da bi se navodnjavane površine povećale, država je 2014. od Razvojnog fonda Abu Dabija podigla kredit od 100 miliona evra. Koliko je tog novca i na šta do sada utrošeno, pitanje je na koje Euronews-u Srbija u Ministarstvu poljoprivrede nisu odgovorili.
"Površine nisu povećane. Ja verujem državnim institucijama i njihovim saopštenjima. Sistemi se ne povećavaju. Pare su došle od Abu Dabija, trebalo je sve da bude završeno, nekoliko desetina hiljada je obećavano narodu da će biti završeno do 2019. godine. To nije urađeno, nešto se radi, nešto se gradi. Zvaničnih podataka nema", kaže Gulan.
U Vojvodini 29 projekata
"Ovde gradimo crpnu stanicu Srbobran - Bogojevo, na jednom od kanala hidrosistema Dunav-Tisa-Dunav", kaže Igor Kolaković iz JVP "Vode Vojvodine".
To je jedan od ukupno 29 projekata koji se u Vojvodini rade novcem iz kreditne linije iz Abu Dabija, pojašnjavaju u "Vodama Vojvodine".
"Nadamo se za jedno godinu dve, da će ukupno površina dostupna za navodnjavanje, na onih 500 hiljada biti povećana za još 100 hiljada. Znači 600 hiljada hektara", kaže Kolaković.
Ćosić: Pri kraju izrada Strategije navodnjavanja
Profesorka Poljoprivrednog fakulteta Marija Ćosić smatra da nije tačno da se samo 1,4 odsto useva u Srbiji navodnjava i tvrdi da su to neki stariji podaci, a da se sada navodnjava blizu 3 procenta registrovanih poljoprivrednih kultura, što je oko 120.000 hektara.
"Naravno da je to dominantno u Vojvodini sa 85.000 hektara i sistemi se šire. Ne navodnjava se dovoljno jer se razlikuju raspoloživi vodni resursi i pogodnost određenog zemljišta za navodnjavanje. Upravo zbog povećanjem površina pod sistemima za navodnjavanje, pri kraju je proces izrade strategije navodnjavanja u Srbiji koja će odrediti dalje pravce navodnjavanja, upravo prema tome koje kulutre se navodnjavaju, koja zemljišta su za to pogodna, a pre svega raspoloživi vodni resursi, koji su trenutno u deficitu, a prema nekim analizama u narednom periodu će zbog klimatskih promena biti smanjeni", navodi Ćosić.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
OFAC produžio rok MOL-u za kupovinu većinskog udela u NIS-u do maja 2026.
24.03.2026.•
3
Mađarski MOL saopštio je da je Kancelarija za kontrolu stranih sredstava (OFAC) Ministarstva finansija SAD prihvatila njihovu prijavu i produžila rok za pregovore o kupovini većinskog udela u NIS-u do 22. maja 2026.
Evropska komisija: Odluka Slovačke o dizelu protivna zakonima EU
24.03.2026.•
4
Odluka vlade Slovačke da dopusti benzinskim pumpama da ograniče prodaju dizela, kao i da ga skuplje naplaćuju vozačima sa stranim registarskim tablicama, protiv je zakona EU.
"Energetska kriza utiče na inflaciju preko tri kanala": Građani pred novim poskupljenjima?
24.03.2026.•
1
Energetska kriza će sasvim sigurno imati određeni uticaj na nivo inflacije u Srbiji, rekao je za Insajder profesor Ekonomskog fakulteta Nikola Fabris.
Đedović Handanović u obilasku pumpi: Dizel bi prema tržišnim uslovima bio 270, a građani ga plaćaju 212 dinara
24.03.2026.•
13
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović rekla je danas, prilikom obilaska više pumpi između Beograda i Smederevske Palanke, da je snabdevenost na malim i velikim pumpama redovna.
Danas ističe rok za prodaju ruskog udela u NIS-u: Šta podrazumeva transakcija i gde bi legle pare?
24.03.2026.•
3
Kancelarija za kontrolu stranih sredstava (OFAC) Ministarstva finansija SAD izdala je novu operativnu licencu NIS do 17. aprila, a danas, 24. marta ističe rok za podaju ruskog udela u toj kompaniji.
APR uveo virtuelnog agenta za brže rešavanje tehničkih pitanja
24.03.2026.•
1
Agencija za privredne registre (APR) uvela je novi kanal komunikacije - interaktivnog virtuelnog APR agenta za brže rešavanje tehničkih pitanja pri korišćenju eUsluga.
Propadaju transportna preduzeća u Srbiji: Samo od početka godine zatvoreno 258 firmi
24.03.2026.•
16
Od početka godine u Srbiji je zatvoreno ukupno 258 transportnih firmi.
Zašto je egipatska brza pruga upola jeftinija od srpske?
23.03.2026.•
29
"Poređenje sa drugima otkriva sistem u kom je novac važniji od života i koliko je strašna cena korupcije, neodgovornosti i improvizacije u upravljanju velikim infrastrukturnim projektima".
Kvartalni monitor: Rat na Bliskom Istoku usporiće privredni rast Srbije
23.03.2026.•
3
Produženje rata na Bliskom istoku i razaranje energetske infrastrukture uticaće na usporavanje rasta privrede Srbije u odnosu na planiranih tri odsto, navodi se u danas objavljenoj analizi izdanja Kvartalni monitor.
Fudbalskom i košarkaškom savezu ponovo novac iz budžetske rezerve: Ovaj put 529 miliona dinara
23.03.2026.•
3
Vlada Srbije izdvojila je 528.750.000 dinara (oko 4,5 miliona evra) iz budžetske rezerve za redovan rad Fudbalskog saveza Srbije i Košarkaškog saveza Srbije, objavljeno je u Službenom glasniku.
Polako ističe rok za prodaju ruskog udela u NIS-u: "Pojavio se novi scenario"
23.03.2026.•
10
Pojedini krugovi u američkom Ministarstvu finansija raspitivali su se kod pojedinih srpskih biznismena o tome da li bi neko od njih mogao da se uključi u takmičenje za kupovinu ruskog dela Naftne industrije Srbije (NIS).
Zašto je danas izrada sajta toliko "skupa"?
23.03.2026.•
0
Pre samo nekoliko godina je izrada sajtova bila nešto što se radi usput, a poslovanje preko Instagrama "must-have" koji je korektno radio posao.
Vrednost najvećih avio-kompanija zbog rata pala za 53 milijarde dolara
22.03.2026.•
0
Vrednost 20 najvećih avio-kompanija na svetu pala je ukupno za oko 53 milijarde dolara od početka američko-izraelskog rata sa Iranom krajem februara, navodi Fajnenšel tajms.
Rast cena voća u 2025: Jabuke poskupele za 37, trešnje za 116 odsto
22.03.2026.•
1
Rast cene voća u 2025. godini od 18,7 odsto bio je glavni činilac rasta potrošačkih cena, objavio je Republički zavod za statistiku (RZS).
Grinpis optužio naftne koncerne da profitiraju pod izgovorom krize
22.03.2026.•
3
Koncerni koji proizvode naftne derivate u Nemačkoj su od početka rata u Iranu dnevno ostvarivali dodatni profit od 21 milion evra, pokazalo je istraživanje nemačkog ogranka ekološke organizacije Grinpis.
Ministar upozorio na ilegalni uvoz sira: Ostaje otvoreno pitanje odgovornosti
22.03.2026.•
21
Ilegalni uvoz sireva, o kojem je nedavno govorio ministar poljoprivrede Dragan Glamočić, ponovo je otvorio pitanje kontrole tržišta mlečnih proizvoda u Srbiji i položaja domaćih proizvođača.
Poljoprivrednici neće morati da pravdaju podsticaje za detelinu i lucerku
22.03.2026.•
0
Ministarstvo poljoprivrede saopštilo je da poljoprivrednici ubuduće neće morati da pravdaju računima podsticaje za lucerku, detelinu i još neke kulture.
Brisel pozvao članice EU da smanje zalihe gasa za sledeću zimu
22.03.2026.•
1
Evropska komisija zatražila je od evropskih država da smanje svoje predviđene zaliha gasa za sledeću zimu kako bi ublažile pritisak na cene koje rastu zbog rata na Bliskom istoku, preneo je Mond.
MMF: Rat u Iranu može da pokrene inflaciju i uspori rast
22.03.2026.•
0
Međunarodni monetarni fond (MMF) je saopštio da pažljivo prati razvoj događaja u ratu u Iranu i poremećaje u proizvodnji energije.
Gubitak NIS-a prošle godine bio 100 miliona evra
22.03.2026.•
14
Naftna industrija Srbije završila je 2025. godinu sa neto gubitkom od 12,2 milijarde dinara, vidi se iz poslednjeg finansijskog izveštaja te firme.
Komentari 43
Мунгос
Изгледа да ниси приметио да је Зелена Банда забранила произвођаче стајњака, из познатог разлога што краве безобразно и превише прде ЦО2.
Прекјуче је 40.000 Холанђана узгајивача стоке изишло на протест близу Ден Хаага.
Мунгос
У овом данашњем случају, када НЕТАЧАН податак површине коју залива Србија од 50.000 хектара, у односу на НЕТАЧАН податак да Албанија залива 370.000 хектара, добијамо ТАЧАН резултат да је Албанија боља од Србије 7,40 пута. Дакле тај податак даје ветар у леђа некима који се брину зашто Мађарску боли уво што нема море.
Не увози Србија из Албаније парадајз зато што га нема, него га увози зато што Србија има корумпиране профитабилне руководиоце.
И угља Србија има као блата, па га ипак увози зато што је министар Зорана Михајловић то наредила нашем кровном председнику.
Патриота
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar