Umesto da izvozimo struju, pitamo se hoćemo li imati dovoljno: Odgovor zavisi isključivo od - zime
Osnovna nevolja je što srpska elektroprivreda unazad godinu dana jedva može da proizvede stotinak miliona kilovata struje dnevno.
U hladnijim zimskim danima ovdašnja potrošnja često premašuje 110, pa i 120 miliona kilovata.
Mada je početak novembra, vreme je neuobičajeno prijatno, sa temperaturama znatno iznad dugogodišnjeg proseka za jesenje dane. Ipak, neizvesnost oko energetske sigurnosti predstojećih meseci je svakodnevna mora i običnih ljudi i vlasti. Izvesno je da je Elektroprivreda Srbije, decenijama stub ekonomije, bezmalo godinu dana u dubokoj krizi.
Manjak energije
Problem za Srbiju se poslednjih mesec dana još dodatno usložnio. Struju je sve teže i skuplje uvoziti. Evropa je takođe u škripcu, da nevolje budu i veće, Ukrajina, tradicionalni i velik snabdevač strujom Starog kontinenta, u ratu je i svaki dan trpi oštećenja enegetskih sistema. Ne da više ne može da izvozi električnu energiju, već sada ni uvoz nije dovoljan da bi se izbegle česte restrikcije u Kijevu.
Procene su da u Evropi struje neće biti dovoljno čak i ako zima bude blaža nego što je prosečna. To znači da neće biti ni uobičajene prodaje viškova struje.
Stvari još gorim čini i mesecima loša hidrologija, kako u Evropi, tako i u Srbiji. Rad hidroelektrana je na rekordnom minimumu. No, tu nije kraj energetskim nevoljama - vetar je i ove sezone primetno slabiji nego što se očekivalo, pa je i iz vetrogeneratora manja količina struje od planiranog.
Nije teško zaključiti da je u trenutnim energetskim prilikama za Srbiju najpouzdanije i najvažnije koliko domaća elektroprivreda može da uradi. Tim pre što je struja, kada se i pojavi na evrotržištu, ekstremno skupa, četiri, pet i više puta skuplja nego što je bila unazad desetak godina.
Sprečiti prelazak na zagrevanje strujom
Nažalost, mogućnosti domaćih proizvođača struje su nikad skromnije. Decenijama ovde nije bilo problema da se sukcesivno danima proizvodi 115 ili 120 miliona kilovata dnevno, da se i ne spominje 3. februar 2013. godine kada je od utrošenih 137,3 uvezeno tek 5,2 miliona kilovata. Ovdašnje energane isporučile su, danas nezamislivih, 132 miliona.
Posve je neizvesno može li se iz domaćih izvora sada dobiti više od 95 miliona kilovata, čak ni uz pomoć aktiviranih gasnih elektrana u Pančevu i Novom Sadu. Primetno uvećavaju domaću ponudu, ali sve je to nedovoljno. Za sada spas stiže u vidu toplijeg vremena, pa se energenti minimalno troše na zagrevanje.
Podsetimo, otprilike deset odsto ovdašnjih domaćinstava praktično nema drugo rešenje nego da uključi termopeć i grejalice raznih vrsta. Ove godine i cirka 15 odsto stanivništva, koje se uobičajeno greje na drvo, preći će na arčenje struje. Razlog je u ceni, drvo i peleti su drastično poskupeli, dok niska cena struje već godinama opstaje. Prelazak sa drveta na struju je racionalno ponašanje posmatrajući stvari iz ugla korisnika.
Kapaciteti zavaravaju
Ni to što su maksimalni kapaciteti ovdašnjih energena impozantni ne znači mnogo. Od 4.300 gigavata svih termalki, ove sezone nikada nije skupno aktivirano ni 3.000. Razlog je nedostatak uglja iz otkopa, ali i nešto umanjeni kapaciteti dobrano starih pogona.
Iz hidroelektrana mesecima ne stiže ni 60 odsto onoga što je pristizalo proteklih sezona, pa ostaje neiskorišćeno 40 odsto njihovog kapaciteta od 3.000 megavata. Bez dovoljno vetra i iz naših eolskih elektrana struje stiže manje nego što se procenjivalo.
Praktično, hoće li dolazećih meseci biti dovoljno struje najviše zavisi od toga koliko će naredna zima biti hladna, preciznije koliko će biti izrazito hladnih dana. Sa svakim stepenom niže, potrošnja struje raste, ponekad i za dva miliona kubika. Upravo su najhladniji dani i kritični u pogledu dovoljnosti struje.
Takođe, mada se država angažovala na uvozu, problemi u transportu su onemogućili uvoz uglja u količini koja se planirala. Na zalihama je trenutno 1,2 miliona tona, dnevna zimska potrošnja dostiže i 100.000 tona, 35 puta više nego u toplim danima početkom novembra. Zalihe, dakle, mogu da se potroše za samo mesec i po dana, a zima traje tri, četiri meseca.
Umesto zarade, dve milijarde evra gubitaka
Do sada smo na uvoz struje potrošili oko miljardu evra, ceni se da će isto toliko koštati i uvoz struje u nekoliko narednih meseci. Naravno, manjka struje biće i kasnije, pa su posledice katastrofalnog rukovođenja EPS-om poslednjih godina kolosalno pogubne. A da se EPS-om odgovorno upravljalo mi bismo tokom globalne energetske krize uobičajenim izvozom zaradili između 600 i 750 miliona evra.
Energetika je osnovna grana ekonomije. Kako nema ekonomije bez političkog uticaja, tako vlasti često namere realizuju i preko energetike. Srbija je trenutno u poziciji da je SAD i EU pritiskaju da se pridruži sankcijama prema Rusiji. Posledice eventualnog prihvatanja zahteva bi se direktno odrazile i na svakodnevnu energetsku situaciju.
Naravno da bi se prekinuo ekskluzivno povoljan gasni aranžman između Rusije i Srbije, pa bi Srbija gas umesto 400 evra za hiljadu kubika plaćala tržišnu, višestruko skuplju, cenu. Pitanje je i da li bi gasa bilo za srpske gasne elektrane. Domaće struje bi bilo još manje nego što je danas, dok bi potražnja porasla s obzirom na to da bi se mnogi potrošači, usled nedostatka gasa, preorijentisali na struju.
Uraditi suprotno
Predstoji krajnje neizvestan period što se tiče sigurnosti snabdevanja električnom energijom. Postoje izvesne mogućnosti umanjenja potrošnje racionalnijim ponašanjem korisnika. Međutim, količina struje u mesecima koji nailaze će najviše zavisiti od vremenskih prilika i od umešnosti tehničkih ekipa da realizuju maksimalno moguću proizvodnju u narušenom sistemu.
Mnogo toga zavisi i od najmoćnijih. Ako žele da pomognu Srbiji i podstaknu poslednjih godina posustali evroentuzijazam, najefikasnije bi bilo da učine upravo suprotno od onoga na čemu duže vreme bandoglavo insistiraju. Dakle, da odustanu od prisiljavanja Srbije da uvede sankcije Rusiji.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Zalihe gasa u Evropi samo na 63 odsto, počinje zimska briga
30.08.2026.•
0
Zalihe gasa u Evropskoj uniji krajem avgusta bile su popunjene oko 63 odsto, što je znatno ispod prosečnih 80 odsto za ovo doba godine i među najnižim nivoima zabeleženim krajem avgusta.
"Čeka nas teška zima": Suša i nizak vodostaj utiču na cenu struje
29.08.2026.•
13
Niski vodostaji evropskih reka drastično smanjuju rad hidroelektrana, dok je suša uzdrmala snabdevanje i pokrenula berzanski rast cena električne energije u regionu.
SAD će kontrolisati 65 milijardi barela venecuelanske nafte
29.08.2026.•
10
Sjedinjene Američke Države postigle su sporazum sa Venecuelom o kontroli više od 65 milijardi barela njenih dokazanih rezervi nafte, saopštio američki predsednik Donald Tramp.
Produžena OFAK-ova licenca MOL-u za nastavak pregovora sa NIS-om
29.08.2026.•
4
Mađarska kompanija MOL objavila je da je dobila licencu Kancelarije za kontrolu strane imovine Ministarstva finansija SAD (OFAC) da nastavi pregovore o kupovini većinskog udela u Naftnoj industriji Srbije.
Milanović (Fiskalni savet) o novcu koji Vučić "deli" građanima: Vraćaće ga kroz veći javni dug i kamate
29.08.2026.•
30
Povećanje budžetskog deficita sa tri na 3,5 odsto znači i veću potrebu za finansiranjem, koja će biti pokrivena zaduživanjem, kaže Marko Milanović iz Fiskalnog saveta, govoreći o novim jednokratnim davanjima građanima.
Gorivo u Srbiji i dalje najskuplje u regionu: Pogledajte koliko košta u komšiluku
28.08.2026.•
20
Nakon objavljivanja najnovijih cena goriva, građani Srbije će i dalje plaćati najskuplji dizel i benzin u regionu.
Gorivo ponovo poskupelo
28.08.2026.•
29
Objavljene su nove cene goriva, koje će važiti od danas u 15 časova.
Od 1. septembra nova pravila za promenu PDV osnovice
28.08.2026.•
4
Od 1. septembra poreske obveznike očekuju nova pravila u vezi sa naknadnim promenama poreske osnovice za PDV.
Viz er: Nastavićemo dijalog sa srpskim vlastima kako bi se pronašlo rešenje
27.08.2026.•
5
Kompanija Viz er saopštila je da je tokom juna, jula i avgusta obavila više od 3.000 letova iz Srbije i prevezla skoro 700.000 putnika.
Propala prva prodaja JAT apartmana na Kopaoniku
27.08.2026.•
6
Prva prodaja JAT apartmana na Kopaoniku i privatizacija tog državnog preduzeća propala je zbog toga što niko nije dostavio validnu ponudu od minimum 5,1 milion evra, kolika je bila početna cena.
Besplatno obrazovanje samo na papiru: Koliko roditelje zaista košta početak školske godine?
26.08.2026.•
11
Bliži se prvi septembar, mali korak za đake, ali veliki udar na novčanike roditelja.
Poskupljenje goriva: Ratuj globalno, plaćaj lokalno
26.08.2026.•
11
Ljute se ovih dana vozači zbog poskupljenja cena goriva.
Srbija se prošle godine zadužila 5,2 milijarde evra: Poznato za šta sve
26.08.2026.•
11
Srbija se u 2025. zadužila direktno za 5,2 milijarde evra, pokazuju podaci iz Završnog računa budžeta.
Ekonomista Arsić: Država se prvo zadužila, a sad od toga građanima isplaćuje pomoć
26.08.2026.•
18
Vlada Srbije usvojila je rebalans budžeta koji podrazumeva širenje budžetskog deficita, a nauštrab javnih projekata bitnih za kvalitet života svih građana.
Odakle nam novac za 6.000 dinara: Mali kaže od "neočekivane" milijarde, "ispumpavanje privrede" za ekonomiste
25.08.2026.•
15
Ministar finansija Siniša Mali saopštio je da je država u proteklih sedam meseci oporezivanjem prikupila "neočekivanih" dodatnih milijardu evra.
Rate kredita u Srbiji uskoro će da porastu
25.08.2026.•
5
Rast troškova zaduživanja na evropskim tržištima obveznica i najavljeno zaoštravanje monetarne politike Evropske centralne banke (ECB) direktno će uticati na cenu kredita u Srbiji, gde je privreda izuzetno zavisna od ev
"Ekonomski Dan D": Amerika uvodi sankcije svima koji imaju bilo kakve veze s Iranom
25.08.2026.•
10
Administracija američkog predsednika Donalda Trampa saopštila je da proširuje sekundarne sankcije koje može da uvede entitetima i zemljama koje održavaju poslovne veze sa Iranom širom sveta.
Fiskalni savet: Jednokratne isplate građanima daju veoma ograničene efekte, a mogu podstaći inflaciju
24.08.2026.•
2
Rebalans budžeta za 2026. donosi primetno i ekonomski neopravdano povećanje fiskalnog deficita sa tri odsto na 3,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), odnosno za 59 milijardi dinara, naveo je Fiskalni savet.
Tramp: Od 1. januara carine na sve automobile i auto-delove iz Kanade biće povećane na 50 odsto
24.08.2026.•
3
Američki predsednik Donald Tramp je danas, posle neuspelih trgovinskih pregovora sa Otavom, izjavio da će od 1. januara carine na sve automobile, kamione i automobilske delove iz Kanade biti povećane na 50 odsto.
Koliko se mladih u Srbiji ne školuje, ne radi, niti ide na obuke?
24.08.2026.•
9
Za razliku od Nemačke, Luksemburga, Danske i Austrije koje u protekloj deceniji beleže rast broja mladih koji ne rade, ne obrazuju se, niti pohađaju obuke, u Srbiji se ovaj procenat - takozvana NEET stopa - smanjuje.
Minimalac od januara 600 evra: Prema državi - to je dovoljno da se pokriju osnovni troškovi
24.08.2026.•
32
Minimalna cena rada u Srbiji od 1. januara 2027. godine iznosiće 405 dinara po satu, što će na mesečnom nivou biti oko 70.000 dinara, ili 600 evra, odlučila je Vlada.
Komentari 6
Nicko
Gavril
Anonimus
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar