Umesto da izvozimo struju, pitamo se hoćemo li imati dovoljno: Odgovor zavisi isključivo od - zime
Osnovna nevolja je što srpska elektroprivreda unazad godinu dana jedva može da proizvede stotinak miliona kilovata struje dnevno.
Foto: Pixabay
U hladnijim zimskim danima ovdašnja potrošnja često premašuje 110, pa i 120 miliona kilovata.
Mada je početak novembra, vreme je neuobičajeno prijatno, sa temperaturama znatno iznad dugogodišnjeg proseka za jesenje dane. Ipak, neizvesnost oko energetske sigurnosti predstojećih meseci je svakodnevna mora i običnih ljudi i vlasti. Izvesno je da je Elektroprivreda Srbije, decenijama stub ekonomije, bezmalo godinu dana u dubokoj krizi.
Manjak energije
Problem za Srbiju se poslednjih mesec dana još dodatno usložnio. Struju je sve teže i skuplje uvoziti. Evropa je takođe u škripcu, da nevolje budu i veće, Ukrajina, tradicionalni i velik snabdevač strujom Starog kontinenta, u ratu je i svaki dan trpi oštećenja enegetskih sistema. Ne da više ne može da izvozi električnu energiju, već sada ni uvoz nije dovoljan da bi se izbegle česte restrikcije u Kijevu.
Procene su da u Evropi struje neće biti dovoljno čak i ako zima bude blaža nego što je prosečna. To znači da neće biti ni uobičajene prodaje viškova struje.
Stvari još gorim čini i mesecima loša hidrologija, kako u Evropi, tako i u Srbiji. Rad hidroelektrana je na rekordnom minimumu. No, tu nije kraj energetskim nevoljama - vetar je i ove sezone primetno slabiji nego što se očekivalo, pa je i iz vetrogeneratora manja količina struje od planiranog.
Nije teško zaključiti da je u trenutnim energetskim prilikama za Srbiju najpouzdanije i najvažnije koliko domaća elektroprivreda može da uradi. Tim pre što je struja, kada se i pojavi na evrotržištu, ekstremno skupa, četiri, pet i više puta skuplja nego što je bila unazad desetak godina.
Sprečiti prelazak na zagrevanje strujom
Nažalost, mogućnosti domaćih proizvođača struje su nikad skromnije. Decenijama ovde nije bilo problema da se sukcesivno danima proizvodi 115 ili 120 miliona kilovata dnevno, da se i ne spominje 3. februar 2013. godine kada je od utrošenih 137,3 uvezeno tek 5,2 miliona kilovata. Ovdašnje energane isporučile su, danas nezamislivih, 132 miliona.
Posve je neizvesno može li se iz domaćih izvora sada dobiti više od 95 miliona kilovata, čak ni uz pomoć aktiviranih gasnih elektrana u Pančevu i Novom Sadu. Primetno uvećavaju domaću ponudu, ali sve je to nedovoljno. Za sada spas stiže u vidu toplijeg vremena, pa se energenti minimalno troše na zagrevanje.
Podsetimo, otprilike deset odsto ovdašnjih domaćinstava praktično nema drugo rešenje nego da uključi termopeć i grejalice raznih vrsta. Ove godine i cirka 15 odsto stanivništva, koje se uobičajeno greje na drvo, preći će na arčenje struje. Razlog je u ceni, drvo i peleti su drastično poskupeli, dok niska cena struje već godinama opstaje. Prelazak sa drveta na struju je racionalno ponašanje posmatrajući stvari iz ugla korisnika.
Kapaciteti zavaravaju
Ni to što su maksimalni kapaciteti ovdašnjih energena impozantni ne znači mnogo. Od 4.300 gigavata svih termalki, ove sezone nikada nije skupno aktivirano ni 3.000. Razlog je nedostatak uglja iz otkopa, ali i nešto umanjeni kapaciteti dobrano starih pogona.
Iz hidroelektrana mesecima ne stiže ni 60 odsto onoga što je pristizalo proteklih sezona, pa ostaje neiskorišćeno 40 odsto njihovog kapaciteta od 3.000 megavata. Bez dovoljno vetra i iz naših eolskih elektrana struje stiže manje nego što se procenjivalo.
Praktično, hoće li dolazećih meseci biti dovoljno struje najviše zavisi od toga koliko će naredna zima biti hladna, preciznije koliko će biti izrazito hladnih dana. Sa svakim stepenom niže, potrošnja struje raste, ponekad i za dva miliona kubika. Upravo su najhladniji dani i kritični u pogledu dovoljnosti struje.
Takođe, mada se država angažovala na uvozu, problemi u transportu su onemogućili uvoz uglja u količini koja se planirala. Na zalihama je trenutno 1,2 miliona tona, dnevna zimska potrošnja dostiže i 100.000 tona, 35 puta više nego u toplim danima početkom novembra. Zalihe, dakle, mogu da se potroše za samo mesec i po dana, a zima traje tri, četiri meseca.
Umesto zarade, dve milijarde evra gubitaka
Do sada smo na uvoz struje potrošili oko miljardu evra, ceni se da će isto toliko koštati i uvoz struje u nekoliko narednih meseci. Naravno, manjka struje biće i kasnije, pa su posledice katastrofalnog rukovođenja EPS-om poslednjih godina kolosalno pogubne. A da se EPS-om odgovorno upravljalo mi bismo tokom globalne energetske krize uobičajenim izvozom zaradili između 600 i 750 miliona evra.
Energetika je osnovna grana ekonomije. Kako nema ekonomije bez političkog uticaja, tako vlasti često namere realizuju i preko energetike. Srbija je trenutno u poziciji da je SAD i EU pritiskaju da se pridruži sankcijama prema Rusiji. Posledice eventualnog prihvatanja zahteva bi se direktno odrazile i na svakodnevnu energetsku situaciju.
Naravno da bi se prekinuo ekskluzivno povoljan gasni aranžman između Rusije i Srbije, pa bi Srbija gas umesto 400 evra za hiljadu kubika plaćala tržišnu, višestruko skuplju, cenu. Pitanje je i da li bi gasa bilo za srpske gasne elektrane. Domaće struje bi bilo još manje nego što je danas, dok bi potražnja porasla s obzirom na to da bi se mnogi potrošači, usled nedostatka gasa, preorijentisali na struju.
Uraditi suprotno
Predstoji krajnje neizvestan period što se tiče sigurnosti snabdevanja električnom energijom. Postoje izvesne mogućnosti umanjenja potrošnje racionalnijim ponašanjem korisnika. Međutim, količina struje u mesecima koji nailaze će najviše zavisiti od vremenskih prilika i od umešnosti tehničkih ekipa da realizuju maksimalno moguću proizvodnju u narušenom sistemu.
Mnogo toga zavisi i od najmoćnijih. Ako žele da pomognu Srbiji i podstaknu poslednjih godina posustali evroentuzijazam, najefikasnije bi bilo da učine upravo suprotno od onoga na čemu duže vreme bandoglavo insistiraju. Dakle, da odustanu od prisiljavanja Srbije da uvede sankcije Rusiji.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Situacija oko NIS-a i dalje neizvesna: Država i kompanija daju kontradiktorne informacije
28.10.2025.•
3
Situacija oko NIS-a i dalje je neizvesna. Predsednik Aleksandar Vučić prvo je rekao da smo do kraja godine bezbedni, a sada je skratio rok - sigurni smo do sredine novembra.
Tehnološki giganti Epl i Majkrosoft sada "teški" više od četiri biliona dolara
28.10.2025.•
1
Tržišna vrednost američkih tehnoloških kompanija Epl i Majkrosoft premašila je iznos od četiri biliona dolara tokom današnjeg trgovanja na berzama.
Koje su opcije Srbije?
28.10.2025.•
6
Četvrtak, 23. oktobar, bio je prijatan jesenji dan. Već oko 11 časova temperatura je dostigla 23 stepena i svako ko je mogao odlučio se za šetnju.
MOL: Ponovno pokretanje proizvodnje u Rafineriji Dunav teče po planu
28.10.2025.•
1
Mađarska kompanija MOL grupa danas je saopštila da se ponovno pokretanje proizvodnje u postrojenjima Rafinerije Dunav, koja nisu pogođena požarom, odvija po planu.
NIS: Sve pumpe u Srbiji rade redovno, ima dovoljno zaliha naftnih derivata
28.10.2025.•
1
Svi maloprodajni objekti NIS-a posluju trenutno u redovnom režimu rada, uredno su snabdeveni i obezbeđene su dovoljne zalihe naftnih derivata za domaće tržište.
Rojters: Zbog sankcija NIS-u - zaustavljena isporuka milion barela nafte Srbiji
28.10.2025.•
21
Zbog američkih sankcija NIS-u sprečen je transport jednog tovara sirove nafte u Srbiju, objavio je Rojters pozivajući se na izvore upoznate sa situacijom.
Amazon otpušta 30.000 radnika
28.10.2025.•
1
Kompanija Amazon od danas počinje ukidanje 30.000 korporativnih radnih mesta, jer radi na smanjenju troškova i prekomernog zapošljavanja, do kog je došlo na vrhuncu potražnje tokom pandemije, objavio je Rojters.
Lukoil najavio prodaju svoje imovine u inostranstvu zbog sankcija SAD
27.10.2025.•
2
Ruska naftna kompanija Lukoil saopštila je danas da, zbog uvođenja sankcija nekih država protiv te firme i njenih podružnica, namerava da proda svoju imovinu u inostranstvu.
Milioni Rusa bez pristupa svojoj imovini u EU
27.10.2025.•
5
Pored rezervi Centralne banke Rusije, u EU su zamrznuta i sredstva ruskih privatnih lica. Oni imaju pravo da ih potražuju nazad, ali je to u praksi gotovo nemoguće.
O novim izmenama uredbe o maržama: "Tek da bi se nešto radilo"
27.10.2025.•
9
Uredba kojom su ograničene marže trgovaca na osnovne životne namirnice ponovo je izmenjena i to treći put od stupanja na snagu početkom septembra.
Direktorka: Katanac i otkaz radnicima u vranjskom Kentauru i zbog "dramatičnog povećanja minimalca"
27.10.2025.•
23
Izvršna direktorka danske firme "Kentaur AS" Mie Korg navela je da je fabrika u Vranju zatvorena zbog značajnog deficita koji firma beleži i "drastičnog povećanja minimalnih zarada u Srbiji".
Cene izgradnje planiranih elektrana u Srbiji porasle za dve godine i do 90 odsto, a skoro svi projekti kasne
27.10.2025.•
7
Za dve godine koliko je prošlo od usvajanja Polaznih osnova plana razvoja energetske infrastrukture do 2028. do usvajanja izmena tog dokumenta, cene izgradnje najvažnijih novih kapaciteta su značajno porasle.
Ministarstvo energetike: Trenutno bez poremećaja u snabdevanju tržišta u Srbiji naftnim derivatima
27.10.2025.•
1
Pomoćnik ministra rudarstva i energetike Saša Koković izjavio je da u ovom trenutku nema poremećaja u snabdevanju domaćeg tržišta naftnim derivatima.
Vučić rekao da će Srbija uzeti stvar u svoje ruke ako se ne nađe rešenje za NIS: "To znači nacionalizacija"
27.10.2025.•
50
Profesor Ekonomskog fakulteta Ljubodrag Savić ocenio je da je problem sa uvozom ruskog gasa komplikovaniji od problema sa kojim će se suočiti rafinerija u Pančevu zbog američkih sankcija NIS-u.
Pčelari do 31. oktobra moraju da prijave broj košnica za zimovanje
26.10.2025.•
0
Do 31. oktobra svi pčelari moraju da prijave nadležnom veterinaru broj košnica sa kojima ulaze u zimovanje, u skladu sa Pravilnikom o obeležavanju pčelinjih društava.
Direktor FEFA instituta: "Rusi nas svakako drže u šaci"
26.10.2025.•
14
"Rusi nas svakako drže u šaci. Mislim da je njima džoker bio gasni aranžman i prilično sam siguran da ga nisu produžili jer su čekali šta će se desiti na tržištu", kaže Goran Radosavljević, direktor FEFA instituta.
Kina saopštila da je postigla preliminarni konsenzus sa SAD o trgovini
26.10.2025.•
0
SAD i Kina postigli su u Maleziji "preliminarni konsenzus" za rešavanje svojih trgovinskih sporova.
Povučen Teslin cybertruck zbog softverske greške
26.10.2025.•
1
Kompanija Tesla opozvala je danas 63.619 cybertruck vozila zbog softverskog problema koji utiče na prednja parking svetla.
U Srbiji od početka godine prodato više novih vozila nego u isto vreme 2024.
26.10.2025.•
10
Rezultati prodaje novih vozila u Srbiji u prva tri kvartala 2025. godine, za razliku od većine evropskih zemalja i EU ukupno, (gde se beleži ili usporavanje ili pad tržišta) pokazuju da tržište sveukupno raste.
Srbija nastavila ubrzano da povećava zlatne rezerve
26.10.2025.•
19
Na stabilnost svake države, pa i Srbije u kriznim vremenima značajno utiču zlatne rezerve.
Nemačka krajem 2027. izbacuje čekove iz upotrebe
26.10.2025.•
1
Nemačka krajem 2027. potpuno izbacuje čekove iz upotrebe, saopštila je Bundesbanka.
Komentari 6
Nicko
Gavril
Anonimus
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar