
Umesto da izvozimo struju, pitamo se hoćemo li imati dovoljno: Odgovor zavisi isključivo od - zime
Osnovna nevolja je što srpska elektroprivreda unazad godinu dana jedva može da proizvede stotinak miliona kilovata struje dnevno.

Foto: Pixabay
U hladnijim zimskim danima ovdašnja potrošnja često premašuje 110, pa i 120 miliona kilovata.
Mada je početak novembra, vreme je neuobičajeno prijatno, sa temperaturama znatno iznad dugogodišnjeg proseka za jesenje dane. Ipak, neizvesnost oko energetske sigurnosti predstojećih meseci je svakodnevna mora i običnih ljudi i vlasti. Izvesno je da je Elektroprivreda Srbije, decenijama stub ekonomije, bezmalo godinu dana u dubokoj krizi.
Manjak energije
Problem za Srbiju se poslednjih mesec dana još dodatno usložnio. Struju je sve teže i skuplje uvoziti. Evropa je takođe u škripcu, da nevolje budu i veće, Ukrajina, tradicionalni i velik snabdevač strujom Starog kontinenta, u ratu je i svaki dan trpi oštećenja enegetskih sistema. Ne da više ne može da izvozi električnu energiju, već sada ni uvoz nije dovoljan da bi se izbegle česte restrikcije u Kijevu.
Procene su da u Evropi struje neće biti dovoljno čak i ako zima bude blaža nego što je prosečna. To znači da neće biti ni uobičajene prodaje viškova struje.
Stvari još gorim čini i mesecima loša hidrologija, kako u Evropi, tako i u Srbiji. Rad hidroelektrana je na rekordnom minimumu. No, tu nije kraj energetskim nevoljama - vetar je i ove sezone primetno slabiji nego što se očekivalo, pa je i iz vetrogeneratora manja količina struje od planiranog.
Nije teško zaključiti da je u trenutnim energetskim prilikama za Srbiju najpouzdanije i najvažnije koliko domaća elektroprivreda može da uradi. Tim pre što je struja, kada se i pojavi na evrotržištu, ekstremno skupa, četiri, pet i više puta skuplja nego što je bila unazad desetak godina.
Sprečiti prelazak na zagrevanje strujom
Nažalost, mogućnosti domaćih proizvođača struje su nikad skromnije. Decenijama ovde nije bilo problema da se sukcesivno danima proizvodi 115 ili 120 miliona kilovata dnevno, da se i ne spominje 3. februar 2013. godine kada je od utrošenih 137,3 uvezeno tek 5,2 miliona kilovata. Ovdašnje energane isporučile su, danas nezamislivih, 132 miliona.
Posve je neizvesno može li se iz domaćih izvora sada dobiti više od 95 miliona kilovata, čak ni uz pomoć aktiviranih gasnih elektrana u Pančevu i Novom Sadu. Primetno uvećavaju domaću ponudu, ali sve je to nedovoljno. Za sada spas stiže u vidu toplijeg vremena, pa se energenti minimalno troše na zagrevanje.
Podsetimo, otprilike deset odsto ovdašnjih domaćinstava praktično nema drugo rešenje nego da uključi termopeć i grejalice raznih vrsta. Ove godine i cirka 15 odsto stanivništva, koje se uobičajeno greje na drvo, preći će na arčenje struje. Razlog je u ceni, drvo i peleti su drastično poskupeli, dok niska cena struje već godinama opstaje. Prelazak sa drveta na struju je racionalno ponašanje posmatrajući stvari iz ugla korisnika.
Kapaciteti zavaravaju
Ni to što su maksimalni kapaciteti ovdašnjih energena impozantni ne znači mnogo. Od 4.300 gigavata svih termalki, ove sezone nikada nije skupno aktivirano ni 3.000. Razlog je nedostatak uglja iz otkopa, ali i nešto umanjeni kapaciteti dobrano starih pogona.
Iz hidroelektrana mesecima ne stiže ni 60 odsto onoga što je pristizalo proteklih sezona, pa ostaje neiskorišćeno 40 odsto njihovog kapaciteta od 3.000 megavata. Bez dovoljno vetra i iz naših eolskih elektrana struje stiže manje nego što se procenjivalo.
Praktično, hoće li dolazećih meseci biti dovoljno struje najviše zavisi od toga koliko će naredna zima biti hladna, preciznije koliko će biti izrazito hladnih dana. Sa svakim stepenom niže, potrošnja struje raste, ponekad i za dva miliona kubika. Upravo su najhladniji dani i kritični u pogledu dovoljnosti struje.
Takođe, mada se država angažovala na uvozu, problemi u transportu su onemogućili uvoz uglja u količini koja se planirala. Na zalihama je trenutno 1,2 miliona tona, dnevna zimska potrošnja dostiže i 100.000 tona, 35 puta više nego u toplim danima početkom novembra. Zalihe, dakle, mogu da se potroše za samo mesec i po dana, a zima traje tri, četiri meseca.
Umesto zarade, dve milijarde evra gubitaka
Do sada smo na uvoz struje potrošili oko miljardu evra, ceni se da će isto toliko koštati i uvoz struje u nekoliko narednih meseci. Naravno, manjka struje biće i kasnije, pa su posledice katastrofalnog rukovođenja EPS-om poslednjih godina kolosalno pogubne. A da se EPS-om odgovorno upravljalo mi bismo tokom globalne energetske krize uobičajenim izvozom zaradili između 600 i 750 miliona evra.
Energetika je osnovna grana ekonomije. Kako nema ekonomije bez političkog uticaja, tako vlasti često namere realizuju i preko energetike. Srbija je trenutno u poziciji da je SAD i EU pritiskaju da se pridruži sankcijama prema Rusiji. Posledice eventualnog prihvatanja zahteva bi se direktno odrazile i na svakodnevnu energetsku situaciju.
Naravno da bi se prekinuo ekskluzivno povoljan gasni aranžman između Rusije i Srbije, pa bi Srbija gas umesto 400 evra za hiljadu kubika plaćala tržišnu, višestruko skuplju, cenu. Pitanje je i da li bi gasa bilo za srpske gasne elektrane. Domaće struje bi bilo još manje nego što je danas, dok bi potražnja porasla s obzirom na to da bi se mnogi potrošači, usled nedostatka gasa, preorijentisali na struju.
Uraditi suprotno
Predstoji krajnje neizvestan period što se tiče sigurnosti snabdevanja električnom energijom. Postoje izvesne mogućnosti umanjenja potrošnje racionalnijim ponašanjem korisnika. Međutim, količina struje u mesecima koji nailaze će najviše zavisiti od vremenskih prilika i od umešnosti tehničkih ekipa da realizuju maksimalno moguću proizvodnju u narušenom sistemu.
Mnogo toga zavisi i od najmoćnijih. Ako žele da pomognu Srbiji i podstaknu poslednjih godina posustali evroentuzijazam, najefikasnije bi bilo da učine upravo suprotno od onoga na čemu duže vreme bandoglavo insistiraju. Dakle, da odustanu od prisiljavanja Srbije da uvede sankcije Rusiji.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Mask ukinuo hiljade radnih mesta i priznao poraz
01.05.2025.•
0
Najbogatiji čovek na svetu Ilon Mask priznao je da njegova kampanja za smanjenje američke savezne potrošnje nije u potpunosti ostvarila svoje početne ciljeve.
Pogledajte šta su nagrade: Novi krug nagradne igre "Uzmi račun i pobedi"
01.05.2025.•
6
Počeo je novi krug nagradne igre "Uzmi račun i pobedi" koju organizuje država Srbija.
Radni sat u Evropi i u Srbiji - ispod proseka
01.05.2025.•
8
Tokom 2024. godini cena rada po satu se u zemljama Evropske unije kretala se od 10,6 evra u Bugarskoj do 55,2 evra u Luksemburgu.
NIS: Dobit manja 16 odsto u prvom kvartalu ove godine
30.04.2025.•
1
Neto dobit Naftne industrije Srbije (NIS) u prvom kvartalu iznosila je 1,5 milijardi dinara, što je 16 odsto slabiji rezultat u odnosu na isti period prošle godine, saopštila je danas ta kompanija.
Srbija će se nakon praznika zadužiti za 372 miliona evra
30.04.2025.•
19
Uprava za javni dug najavila je za 13. maj treću emisiju 10,5 godišnje obveznice u vrednosti od 43,5 milijardi dinara (oko 372 miliona evra), a koje su preostale od 180 milijardi emisije iz januara.
Objavljeno koliko će koštati gorivo do narednog petka
30.04.2025.•
2
Cena evrodizela do narednog petka biće jeftinija za jedan dinar i koštaće 188 dinara, dok će cena benzina biti nepromenjena 176 dinara, prenosi RTS.
Zbog zaliha mleka obustavljeno izdavanje dozvola za uvoz
29.04.2025.•
16
Ministar poljoprivrede Dragan Glamočić izjavio je da je zbog povećanih zaliha mleka obustavljeno izdavanje dozvola za uvoz mleka, proizvoda od mleka i proizvoda od palminog ulja, koji zamenjuju mleko.
Bečki institut smanjio procenu ekonomskog rasta Srbije za 2025, ali povećao za naredne dve godine
29.04.2025.•
2
Bečki institut za međunarodne ekonomske studije smanjio je procenu ekonomskog rasta Srbije za 2025. godinu sa 3,7 na 3,0 odsto, dok ju je za naredne dve godine povećao na četiri odsto.
Dve kineske kompanije na srpskim rudama ostvarile dobit od skoro milijardu evra
29.04.2025.•
9
Kineske kompanije Ziđin koper i Ziđin majning su prošle godine ostvarile neto dobit od skoro milijardu evra.
Radosavljević: Vučićeva tvrdnja da će blokade smanjiti plate i penzije je netačna, ovo su razlozi
29.04.2025.•
13
Najava Aleksandra Vučića da će plate i penzije manje rasti nego što je planirano nema veze sa blokadama studenata, već modelom rasta koji je udario u "plafon" pa nema doboljno para u budžetu.
Svetska banka: Očekivani privredni rast Srbije narednih godina od 3,5 do četiri odsto
28.04.2025.•
2
Očekivana stopa privrednog rasta Srbije u narednim godinama biće oko 3,5 do četiri odsto, saopštila je Svetska banka.
Šejn povećao cene za potrošače u SAD i do 377 odsto
28.04.2025.•
0
Kineski gigant onlajn prodaje Šejn povećao je cene svojih proizvoda za potrošače u SAD i do 377 odsto uoči uvođenja američkih carina na manje pakete.
Počelo dostavljanje poreskih rešenja onima koji izdaju stan na dan
28.04.2025.•
2
Poreska uprava Srbije najavila je da svi poreski obveznici, koji ostvaruju prihod od pružanja ugostiteljskih usluga (tzv. stan na dan) u narednom periodu mogu da očekuju poreska rešenja.
Apple planira da u 2026. preseli proizvodnju svih telefona za američko tržište u Indiju
27.04.2025.•
3
Američka tehnološka kompanija Apple planira da do kraja sledeće godine premesti proizvodnju svih iPhone-a za američko tržište u Indiju.
Globalna kriza za domaću upotrebu: Lošija prognoza MMF-a za Srbiju zbog protesta ili carinskog rata?
27.04.2025.•
3
Ovogodišnji prolećni sastanak Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svetske banke dolazi u vreme velikih globalnih geopolitičkih neizvesnosti.
Kompanije će početi da zapošljavaju virtuelne AI radnike već od 2026.
27.04.2025.•
2
Velike korporacije će već od sledeće godine početi da zapošljavaju virtuelne zaposlene koje je stvorila veštačka inteligencija (AI) i to na puno radno vreme.
Kalifornija postala četvrta najjača globalna ekonomska sila, pretekla Japan
27.04.2025.•
4
Američka savezna država Kalifornija zvanično je pretekla ekonomiju Japana i trenutno je četvrta najjača globalna ekonomska sila.
Janafu na još 60 produžena licenca za transport nafte u Srbiji
27.04.2025.•
1
Društvo Jadranski naftovod (JANAF) saopštilo je da mu je na 60 dana produžena licenca za transport nafte u rafineriju u Pančevu u Srbiji koja je u vlasništvu Naftne industrije Srbije (NIS).
Zašto je malo odobrenih kredita za mlade: Nepoverenje naroda ili nestašica odgovarajućih stanova?
27.04.2025.•
10
Ugovoreno je 165 kredita za stanove, još 256 je odobreno, a 579 zahteva je u obradi, prema rečima Aleksandra Vučića.
Četiri srpska grada potencijalni magneti za strane investicije: Među njima i Novi Sad
27.04.2025.•
1
Na osnovu najnovijeg izveštaja fDi Intelligence za 2025, četiri srpska grada našla su se među najatraktivnijim destinacijama za strane direktne investicije (FDI).
Šejn i Temu podigli cene zbog Trampovih carina: Evo šta treba znati
27.04.2025.•
0
Šejn i Temu, veliki internet prodavci poznati po izuzetno niskim cenama, podigli su cene određenih proizvoda nakon što je Donald Tramp uveo visoke carine na kinesku robu.
Komentari 6
Nicko
Gavril
Anonimus
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar