
Umesto da izvozimo struju, pitamo se hoćemo li imati dovoljno: Odgovor zavisi isključivo od - zime
Osnovna nevolja je što srpska elektroprivreda unazad godinu dana jedva može da proizvede stotinak miliona kilovata struje dnevno.

Foto: Pixabay
U hladnijim zimskim danima ovdašnja potrošnja često premašuje 110, pa i 120 miliona kilovata.
Mada je početak novembra, vreme je neuobičajeno prijatno, sa temperaturama znatno iznad dugogodišnjeg proseka za jesenje dane. Ipak, neizvesnost oko energetske sigurnosti predstojećih meseci je svakodnevna mora i običnih ljudi i vlasti. Izvesno je da je Elektroprivreda Srbije, decenijama stub ekonomije, bezmalo godinu dana u dubokoj krizi.
Manjak energije
Problem za Srbiju se poslednjih mesec dana još dodatno usložnio. Struju je sve teže i skuplje uvoziti. Evropa je takođe u škripcu, da nevolje budu i veće, Ukrajina, tradicionalni i velik snabdevač strujom Starog kontinenta, u ratu je i svaki dan trpi oštećenja enegetskih sistema. Ne da više ne može da izvozi električnu energiju, već sada ni uvoz nije dovoljan da bi se izbegle česte restrikcije u Kijevu.
Procene su da u Evropi struje neće biti dovoljno čak i ako zima bude blaža nego što je prosečna. To znači da neće biti ni uobičajene prodaje viškova struje.
Stvari još gorim čini i mesecima loša hidrologija, kako u Evropi, tako i u Srbiji. Rad hidroelektrana je na rekordnom minimumu. No, tu nije kraj energetskim nevoljama - vetar je i ove sezone primetno slabiji nego što se očekivalo, pa je i iz vetrogeneratora manja količina struje od planiranog.
Nije teško zaključiti da je u trenutnim energetskim prilikama za Srbiju najpouzdanije i najvažnije koliko domaća elektroprivreda može da uradi. Tim pre što je struja, kada se i pojavi na evrotržištu, ekstremno skupa, četiri, pet i više puta skuplja nego što je bila unazad desetak godina.
Sprečiti prelazak na zagrevanje strujom
Nažalost, mogućnosti domaćih proizvođača struje su nikad skromnije. Decenijama ovde nije bilo problema da se sukcesivno danima proizvodi 115 ili 120 miliona kilovata dnevno, da se i ne spominje 3. februar 2013. godine kada je od utrošenih 137,3 uvezeno tek 5,2 miliona kilovata. Ovdašnje energane isporučile su, danas nezamislivih, 132 miliona.
Posve je neizvesno može li se iz domaćih izvora sada dobiti više od 95 miliona kilovata, čak ni uz pomoć aktiviranih gasnih elektrana u Pančevu i Novom Sadu. Primetno uvećavaju domaću ponudu, ali sve je to nedovoljno. Za sada spas stiže u vidu toplijeg vremena, pa se energenti minimalno troše na zagrevanje.
Podsetimo, otprilike deset odsto ovdašnjih domaćinstava praktično nema drugo rešenje nego da uključi termopeć i grejalice raznih vrsta. Ove godine i cirka 15 odsto stanivništva, koje se uobičajeno greje na drvo, preći će na arčenje struje. Razlog je u ceni, drvo i peleti su drastično poskupeli, dok niska cena struje već godinama opstaje. Prelazak sa drveta na struju je racionalno ponašanje posmatrajući stvari iz ugla korisnika.
Kapaciteti zavaravaju
Ni to što su maksimalni kapaciteti ovdašnjih energena impozantni ne znači mnogo. Od 4.300 gigavata svih termalki, ove sezone nikada nije skupno aktivirano ni 3.000. Razlog je nedostatak uglja iz otkopa, ali i nešto umanjeni kapaciteti dobrano starih pogona.
Iz hidroelektrana mesecima ne stiže ni 60 odsto onoga što je pristizalo proteklih sezona, pa ostaje neiskorišćeno 40 odsto njihovog kapaciteta od 3.000 megavata. Bez dovoljno vetra i iz naših eolskih elektrana struje stiže manje nego što se procenjivalo.
Praktično, hoće li dolazećih meseci biti dovoljno struje najviše zavisi od toga koliko će naredna zima biti hladna, preciznije koliko će biti izrazito hladnih dana. Sa svakim stepenom niže, potrošnja struje raste, ponekad i za dva miliona kubika. Upravo su najhladniji dani i kritični u pogledu dovoljnosti struje.
Takođe, mada se država angažovala na uvozu, problemi u transportu su onemogućili uvoz uglja u količini koja se planirala. Na zalihama je trenutno 1,2 miliona tona, dnevna zimska potrošnja dostiže i 100.000 tona, 35 puta više nego u toplim danima početkom novembra. Zalihe, dakle, mogu da se potroše za samo mesec i po dana, a zima traje tri, četiri meseca.
Umesto zarade, dve milijarde evra gubitaka
Do sada smo na uvoz struje potrošili oko miljardu evra, ceni se da će isto toliko koštati i uvoz struje u nekoliko narednih meseci. Naravno, manjka struje biće i kasnije, pa su posledice katastrofalnog rukovođenja EPS-om poslednjih godina kolosalno pogubne. A da se EPS-om odgovorno upravljalo mi bismo tokom globalne energetske krize uobičajenim izvozom zaradili između 600 i 750 miliona evra.
Energetika je osnovna grana ekonomije. Kako nema ekonomije bez političkog uticaja, tako vlasti često namere realizuju i preko energetike. Srbija je trenutno u poziciji da je SAD i EU pritiskaju da se pridruži sankcijama prema Rusiji. Posledice eventualnog prihvatanja zahteva bi se direktno odrazile i na svakodnevnu energetsku situaciju.
Naravno da bi se prekinuo ekskluzivno povoljan gasni aranžman između Rusije i Srbije, pa bi Srbija gas umesto 400 evra za hiljadu kubika plaćala tržišnu, višestruko skuplju, cenu. Pitanje je i da li bi gasa bilo za srpske gasne elektrane. Domaće struje bi bilo još manje nego što je danas, dok bi potražnja porasla s obzirom na to da bi se mnogi potrošači, usled nedostatka gasa, preorijentisali na struju.
Uraditi suprotno
Predstoji krajnje neizvestan period što se tiče sigurnosti snabdevanja električnom energijom. Postoje izvesne mogućnosti umanjenja potrošnje racionalnijim ponašanjem korisnika. Međutim, količina struje u mesecima koji nailaze će najviše zavisiti od vremenskih prilika i od umešnosti tehničkih ekipa da realizuju maksimalno moguću proizvodnju u narušenom sistemu.
Mnogo toga zavisi i od najmoćnijih. Ako žele da pomognu Srbiji i podstaknu poslednjih godina posustali evroentuzijazam, najefikasnije bi bilo da učine upravo suprotno od onoga na čemu duže vreme bandoglavo insistiraju. Dakle, da odustanu od prisiljavanja Srbije da uvede sankcije Rusiji.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Pregovori o "minimalcu" počinju 18. avgusta: Da li je 600 evra dovoljno za život?
15.08.2025.•
5
Pregovori reprezentativnih sindikata, Vlade Srbije i Unije poslodavaca o minimalnoj zaradi za 2026. godinu počinju u ponedeljak, 18. avgusta.
Dinarska štednja u prvoj polovini godine povećana za 4,5 milijardi
15.08.2025.•
1
Dinarska štednja je u prvoj polovini 2025. godine povećana za 4,5 milijardi dinara (2,4 odsto) i krajem juna je iznosila 195,7 milijardi dinara.
Objavljene nove cene goriva
15.08.2025.•
0
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Manji rod jabuka zbog prolećnog mraza
15.08.2025.•
0
Profesor Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu Zoran Keserović rekao je da je kasni prolećni mraz uništio deo roda jabuka u Srbiji.
Izvoz IKT usluga iz Srbije veći za 14 odsto nego prošle godine
14.08.2025.•
0
Vrednost izvoza usluga u sektoru informaciono-komunikacionih tehnologija iz Srbije za prvih šest meseci ove godine iznosio je 2,21 milijardu evra.
Marko Đuković: Kako domaći tim Schneider Electrica osvaja poverenje globalnog tržišta
14.08.2025.•
0
Zašto je novosadski Centar za istraživanje i inženjering (REC – Research and Engineering Center) prepoznat kao strateški inženjerski hub, kako privlači talente i šta znači voditi globalni razvoj iz lokalnog okruženja.
NBS: Trešnje skuplje čak 200 odsto nego pre godinu dana
13.08.2025.•
7
Trenutno, cene voća i povrća daju najveći doprinos inflaciji, rekao je direktor Sektora za ekonomska istraživanja i statistiku u Narodnoj banci Srbije Savo Jakovljević.
Radiće se studija o proceni uticaja izložbe "Ekspo 2027"
13.08.2025.•
0
Preduzeće "Ekspo 2027" objavilo je poziv za izradu studije procene uticaja te specijalizovane izložbe.
Struja iz kosmosa
13.08.2025.•
8
Pakleno je toplo ovih dana, maksimalne dnevne temperature prelaze i četrdeset stepeni Celzijusa.
Javni sektor duguje 53 milijarde dinara: Među najvećim dužnicima Klinički centar Vojvodine
13.08.2025.•
5
Neizmirene obaveze direktnih i indirektnih korisnika budžetskih sredstava Srbije, uključujući lokalne samouprave i ustanove u Vojvodini, dostigle su ukupan iznos od skoro 53 milijarde dinara.
Startap Perplexity AI nudi 34,5 milijardi dolara za Google Chrome
13.08.2025.•
0
Startap veštačke inteligencije Perplexity AI podneo je neformalnu ponudu vrednu 34,5 milijardi dolara za kupovinu Google-ovog internet pregledača Chrome, potvrdio je CNBC.
Tabaković: Inflacija do kraja godine iznad projekcije NBS, a manji rast BDP-a zbog blokada
13.08.2025.•
9
Guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković izjavila je da će inflacija u Srbiji u narednim mesecima biti iznad projekcije centralne banke, a da će rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) biti manji od očekivanog.
NIS-ove pumpe u Bugarskoj postaju Avia, za kupovinu bio zainteresovan i Srbijagas
13.08.2025.•
1
Bugarska Komisija za zaštitu konkurencije saopštila je da je obaveštena o nameri kompanije Uni Energy OOD da preuzme NIS Petrol Bugarska, koja je podnela zahtev za odobrenje koncentracije.
Panevropski koridor Via Karpatija uskoro gotov - šta bi to moglo da znači za Srbiju?
13.08.2025.•
28
Roba koja putuje iz severne ili zapadne Evrope ka jugu kontinenta ili Bliskom istoku, i obratno, retko može da zaobiđe Srbiju drumskim putem.
Banke ublažile standarde kreditiranja za stanovništvo, a pooštrile uslove privredi
12.08.2025.•
2
Banke u Srbiji su u prvom tromesečju ove godine umereno pooštrile uslove po kojima su odobravale kredite privredi, dok su standardi za odobravanje pozajmica građanima ublaženi.
Ruska "Izvestija": Tri države razmatraju izgradnju novog gasovoda
12.08.2025.•
8
Moskva, Beograd i Budimpešta vrše finansijsku procenu izgradnje zajedničkog gasovoda, tvrdi ruski dnevni list "Izvestija".
RZS: Voće za godinu dana poskupelo za 81,4 odsto
12.08.2025.•
3
Cene poljoprivrednih i ribarskih proizvoda u junu su, u odnosu na jun prošle godine, povećane za 13,4 odsto, objavio je danas Republički zavod za statistiku.
"Fijat" u Kragujevcu će zaposliti 800 ljudi iz Maroka i Nepala: Sindikalac o tome zašto ne domaće radnike
12.08.2025.•
18
U Fijatovoj fabrici u Kragujevcu biće zaposleno 800 radnika iz Nepala i Maroka, jer ih u Kragujevcu nema, prenela je Televizija Kragujevac, pozivajući se na izjavu gradskog većnika za privredu Radomira Erića.
Stručnjaci objasnili zašto Vučićeve najave o nižoj trgovačkoj marži i povoljnijim kreditima "ne piju vodu"
12.08.2025.•
46
Stručnjaci za trgovinu i finansije ocenili su da bi ograničavanje trgovačkih marži i obezbeđenje povoljnijih kredita sa nižim kamatama za građane sa manjim primanjima imalo kratkoročni efekat na standard građana.
SAD i Kina produžile trgovinsko primirje
11.08.2025.•
0
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp produžio je danas trgovinsko primirje sa Kinom.
Smanjena vrednost građevinskih radova u Srbiji u drugom kvartalu
11.08.2025.•
1
U Srbiji je u drugom kvartalu ove godine vrednost izvedenih građevinskih radova opala u tekućim cenama za 12,7 odsto, u odnosu na isti period 2024. godine.
Komentari 6
Nicko
Gavril
Anonimus
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar