Umesto da izvozimo struju, pitamo se hoćemo li imati dovoljno: Odgovor zavisi isključivo od - zime
Osnovna nevolja je što srpska elektroprivreda unazad godinu dana jedva može da proizvede stotinak miliona kilovata struje dnevno.
Foto: Pixabay
U hladnijim zimskim danima ovdašnja potrošnja često premašuje 110, pa i 120 miliona kilovata.
Mada je početak novembra, vreme je neuobičajeno prijatno, sa temperaturama znatno iznad dugogodišnjeg proseka za jesenje dane. Ipak, neizvesnost oko energetske sigurnosti predstojećih meseci je svakodnevna mora i običnih ljudi i vlasti. Izvesno je da je Elektroprivreda Srbije, decenijama stub ekonomije, bezmalo godinu dana u dubokoj krizi.
Manjak energije
Problem za Srbiju se poslednjih mesec dana još dodatno usložnio. Struju je sve teže i skuplje uvoziti. Evropa je takođe u škripcu, da nevolje budu i veće, Ukrajina, tradicionalni i velik snabdevač strujom Starog kontinenta, u ratu je i svaki dan trpi oštećenja enegetskih sistema. Ne da više ne može da izvozi električnu energiju, već sada ni uvoz nije dovoljan da bi se izbegle česte restrikcije u Kijevu.
Procene su da u Evropi struje neće biti dovoljno čak i ako zima bude blaža nego što je prosečna. To znači da neće biti ni uobičajene prodaje viškova struje.
Stvari još gorim čini i mesecima loša hidrologija, kako u Evropi, tako i u Srbiji. Rad hidroelektrana je na rekordnom minimumu. No, tu nije kraj energetskim nevoljama - vetar je i ove sezone primetno slabiji nego što se očekivalo, pa je i iz vetrogeneratora manja količina struje od planiranog.
Nije teško zaključiti da je u trenutnim energetskim prilikama za Srbiju najpouzdanije i najvažnije koliko domaća elektroprivreda može da uradi. Tim pre što je struja, kada se i pojavi na evrotržištu, ekstremno skupa, četiri, pet i više puta skuplja nego što je bila unazad desetak godina.
Sprečiti prelazak na zagrevanje strujom
Nažalost, mogućnosti domaćih proizvođača struje su nikad skromnije. Decenijama ovde nije bilo problema da se sukcesivno danima proizvodi 115 ili 120 miliona kilovata dnevno, da se i ne spominje 3. februar 2013. godine kada je od utrošenih 137,3 uvezeno tek 5,2 miliona kilovata. Ovdašnje energane isporučile su, danas nezamislivih, 132 miliona.
Posve je neizvesno može li se iz domaćih izvora sada dobiti više od 95 miliona kilovata, čak ni uz pomoć aktiviranih gasnih elektrana u Pančevu i Novom Sadu. Primetno uvećavaju domaću ponudu, ali sve je to nedovoljno. Za sada spas stiže u vidu toplijeg vremena, pa se energenti minimalno troše na zagrevanje.
Podsetimo, otprilike deset odsto ovdašnjih domaćinstava praktično nema drugo rešenje nego da uključi termopeć i grejalice raznih vrsta. Ove godine i cirka 15 odsto stanivništva, koje se uobičajeno greje na drvo, preći će na arčenje struje. Razlog je u ceni, drvo i peleti su drastično poskupeli, dok niska cena struje već godinama opstaje. Prelazak sa drveta na struju je racionalno ponašanje posmatrajući stvari iz ugla korisnika.
Kapaciteti zavaravaju
Ni to što su maksimalni kapaciteti ovdašnjih energena impozantni ne znači mnogo. Od 4.300 gigavata svih termalki, ove sezone nikada nije skupno aktivirano ni 3.000. Razlog je nedostatak uglja iz otkopa, ali i nešto umanjeni kapaciteti dobrano starih pogona.
Iz hidroelektrana mesecima ne stiže ni 60 odsto onoga što je pristizalo proteklih sezona, pa ostaje neiskorišćeno 40 odsto njihovog kapaciteta od 3.000 megavata. Bez dovoljno vetra i iz naših eolskih elektrana struje stiže manje nego što se procenjivalo.
Praktično, hoće li dolazećih meseci biti dovoljno struje najviše zavisi od toga koliko će naredna zima biti hladna, preciznije koliko će biti izrazito hladnih dana. Sa svakim stepenom niže, potrošnja struje raste, ponekad i za dva miliona kubika. Upravo su najhladniji dani i kritični u pogledu dovoljnosti struje.
Takođe, mada se država angažovala na uvozu, problemi u transportu su onemogućili uvoz uglja u količini koja se planirala. Na zalihama je trenutno 1,2 miliona tona, dnevna zimska potrošnja dostiže i 100.000 tona, 35 puta više nego u toplim danima početkom novembra. Zalihe, dakle, mogu da se potroše za samo mesec i po dana, a zima traje tri, četiri meseca.
Umesto zarade, dve milijarde evra gubitaka
Do sada smo na uvoz struje potrošili oko miljardu evra, ceni se da će isto toliko koštati i uvoz struje u nekoliko narednih meseci. Naravno, manjka struje biće i kasnije, pa su posledice katastrofalnog rukovođenja EPS-om poslednjih godina kolosalno pogubne. A da se EPS-om odgovorno upravljalo mi bismo tokom globalne energetske krize uobičajenim izvozom zaradili između 600 i 750 miliona evra.
Energetika je osnovna grana ekonomije. Kako nema ekonomije bez političkog uticaja, tako vlasti često namere realizuju i preko energetike. Srbija je trenutno u poziciji da je SAD i EU pritiskaju da se pridruži sankcijama prema Rusiji. Posledice eventualnog prihvatanja zahteva bi se direktno odrazile i na svakodnevnu energetsku situaciju.
Naravno da bi se prekinuo ekskluzivno povoljan gasni aranžman između Rusije i Srbije, pa bi Srbija gas umesto 400 evra za hiljadu kubika plaćala tržišnu, višestruko skuplju, cenu. Pitanje je i da li bi gasa bilo za srpske gasne elektrane. Domaće struje bi bilo još manje nego što je danas, dok bi potražnja porasla s obzirom na to da bi se mnogi potrošači, usled nedostatka gasa, preorijentisali na struju.
Uraditi suprotno
Predstoji krajnje neizvestan period što se tiče sigurnosti snabdevanja električnom energijom. Postoje izvesne mogućnosti umanjenja potrošnje racionalnijim ponašanjem korisnika. Međutim, količina struje u mesecima koji nailaze će najviše zavisiti od vremenskih prilika i od umešnosti tehničkih ekipa da realizuju maksimalno moguću proizvodnju u narušenom sistemu.
Mnogo toga zavisi i od najmoćnijih. Ako žele da pomognu Srbiji i podstaknu poslednjih godina posustali evroentuzijazam, najefikasnije bi bilo da učine upravo suprotno od onoga na čemu duže vreme bandoglavo insistiraju. Dakle, da odustanu od prisiljavanja Srbije da uvede sankcije Rusiji.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
AI sistemi izneverili: Ford ponovo angažovao stotine iskusnih inženjera
30.06.2026.•
0
Američki proizvođač automobila Ford saopštio je da je ponovo angažovao više od 300 iskusnih inženjera i kontrolora kvaliteta nakon što AI sistemi nisu ispunili očekivanja u procesu kontrole proizvodnje, piše BBC.
Stelantis obustavio proizvodnju fijata 500 u Torinu zbog nestašice delova
30.06.2026.•
0
Automobilska kompanija Stelantis saopštila je da produžava letnju obustavu proizvodnje u fabrici Mirafiori u Torinu, u kojoj se pravi model fijat 500, za dodatnu sedmicu zbog problema u snabdevanju delovima.
Folksvagen planira da ukine do 100.000 radnih mesta i zatvori fabrike
28.06.2026.•
7
Nemački proizvođač automobila Folksvagen razmatra novi veliki talas restrukturiranja u okviru kojeg bi u narednim godinama moglo da bude ukinuto do 100.000 radnih mesta širom sveta.
Reno namerava da ukine 800 radnih mesta u Francuskoj
28.06.2026.•
3
Francuski proizvođač automobila Reno saopštio je kako do kraja 2027. godine planira da ukine 800 radnih mesta u sektoru inženjeringa u Francuskoj.
Rastu temperature u Evropi, a u Aziji zarada proizvođača klima uređaja
27.06.2026.•
1
Dok Evropa prolazi kroz rekordno visoke temperature, azijski proizvođači klima-uređaja, poput južnokorejskog Samsunga i LG-a, kineske midee ili japanskog Micubišija, beleže nagli rast prodaje.
Rast cena građevinskog materijala: Ko će platiti više, investitori ili kupci stanova?
27.06.2026.•
6
Iako informacije o novom talasu poskupljenja u građevinskom sektoru nadležne institucije teško i nerado daju, tokom ove godine zabeležen je rast cena građevinskog materijala od 5% do čak 30%.
Od ponedeljka veće akcize na gorivo: Povećanje od oko 5,5 odsto
27.06.2026.•
14
Vlada Srbije je, na sednici u četvrtak 25. juna, donela odluku o novom povećanju akciza na gorivo - za oko 5,5 odsto u odnosu na ovonedeljne iznose. Primena počinje u ponedeljak i ograničena je na nedelju dana.
Stanovi na dan i nova pravila: Vlasnicima stižu poreska rešenja, kraj sive zone u najavi
26.06.2026.•
29
Poreska uprava Srbije donela je rešenja kojima se za 2026. godinu utvrđuje obaveza plaćanja poreza na prihod od pružanja ugostiteljskih usluga.
NIS od SAD traži novu licencu za operativno poslovanje, ističe 1. jula
26.06.2026.•
7
Naftna industrija Srbije (NIS) zatražila je od Kancelarije za kontrolu stranih sredstava OFAC Ministarstva finansija SAD novu posebnu licencu kako bi se kompaniji omogućilo nesmetano obavljanje operativnih aktivnosti.
Poskupeo benzin: Objavljene nove cene goriva
26.06.2026.•
21
Benzin u Srbiji je poskupeo, dok cena dizela ostaje ista.
Šta nam donose data centri?
26.06.2026.•
18
Živimo u vremenu visokih tehnologija, kada se svakojaki podaci besomučno arhiviraju i obrađuju, a na osnovu beskrajno mnogo ovakvih obrada mašina donosi odluku.
Stambeni krediti: Strateški vodič do sopstvenog doma
26.06.2026.•
0
Kupovina nekretnine je jedna od najvećih finansijskih odluka u životu pojedinca, često kruna dugogodišnjeg truda i štednje.
Naled: Sistem ePlati će od sledeće godine sam popunjavati sve podatke, institucije da ubrzaju evidenciju
25.06.2026.•
4
Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj (NALED) saopštila je danas da joj je cilj da od 2027. godine proces elekronskog plaćanja taksi putem sistema ePlati bude potpuno automatizovan.
Veruju li investitori u Ilona Maska?
25.06.2026.•
7
Početkom juna bilo je prilično mirno na berzi u Njujorku.
Ilon Mask izgubio status bilionera
25.06.2026.•
10
Bogatstvo američkog tehnološkog milijardera Ilona Maska palo je ispod granice od bilion dolara nakon globalnog pada vrednosti tehnoloških akcija, koji je umanjio njegovu imovinu za oko 500 milijardi dolara.
Cene nafte na najnižem nivou u poslednja četiri meseca
24.06.2026.•
6
Cene nafte na svetskim tržištima i danas su pale, dostigavši najniže nivoe od kraja februara, pa je međunarodno referentna nafta Brent bila ispod 74 dolara za barel, a američka WTI nafta se kretala oko 70 dolara.
Bajatović: Gasni aranžman sa Rusijom produžen za tri meseca
24.06.2026.•
7
Direktor "Srbijagasa" i poslanik Socijalističke partije Srbije Dušan Bajatović izjavio je danas da je gasni aranžman sa Rusijom produžen za naredna tri meseca, kao i da će ga uskoro produžiti i do Nove godine.
Skuplja struja noću - može i to da se desi
24.06.2026.•
7
Širom Evropske unije neprekidno niču nove solarne i vetroenergane, trenutno blizu 56 odsto ukupne potrošnje struje potiče od obnovljivih izvora.
Marković: Ključno da NIS bude uklonjen sa liste sankcija
24.06.2026.•
4
Stručnjak za energetiku iz Saveza energetičara Srbije Željko Marković rekao je da je najvažnije da NIS bude uklonjen sa liste sankcija, kao i da je za Srbiju ključno jačanje energetske bezbednosti.
Veliki AVIA International Meeting u Beogradu
23.06.2026.•
0
AVIA International predstavlja najveće i najpoznatije udruženje nezavisnih naftnih kompanija u Evropi i okuplja oko 90 kompanija u 15 zemalja Evrope i broji preko 3.200 benzinskih stanica pod AVIA brendom.
Mićović: Nema potrebe za ograničavanjem cena goriva, iznećemo argumente za to
23.06.2026.•
9
Generalni sekretar Udruženja naftnih kompanija Srbije Tomislav Mićović najavio je da će udruženja u narednih 60 dana izneti argumente zašto više nije potrebno regulisati cene goriva.
Komentari 6
Nicko
Gavril
Anonimus
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar