
Umesto da izvozimo struju, pitamo se hoćemo li imati dovoljno: Odgovor zavisi isključivo od - zime
Osnovna nevolja je što srpska elektroprivreda unazad godinu dana jedva može da proizvede stotinak miliona kilovata struje dnevno.

Foto: Pixabay
U hladnijim zimskim danima ovdašnja potrošnja često premašuje 110, pa i 120 miliona kilovata.
Mada je početak novembra, vreme je neuobičajeno prijatno, sa temperaturama znatno iznad dugogodišnjeg proseka za jesenje dane. Ipak, neizvesnost oko energetske sigurnosti predstojećih meseci je svakodnevna mora i običnih ljudi i vlasti. Izvesno je da je Elektroprivreda Srbije, decenijama stub ekonomije, bezmalo godinu dana u dubokoj krizi.
Manjak energije
Problem za Srbiju se poslednjih mesec dana još dodatno usložnio. Struju je sve teže i skuplje uvoziti. Evropa je takođe u škripcu, da nevolje budu i veće, Ukrajina, tradicionalni i velik snabdevač strujom Starog kontinenta, u ratu je i svaki dan trpi oštećenja enegetskih sistema. Ne da više ne može da izvozi električnu energiju, već sada ni uvoz nije dovoljan da bi se izbegle česte restrikcije u Kijevu.
Procene su da u Evropi struje neće biti dovoljno čak i ako zima bude blaža nego što je prosečna. To znači da neće biti ni uobičajene prodaje viškova struje.
Stvari još gorim čini i mesecima loša hidrologija, kako u Evropi, tako i u Srbiji. Rad hidroelektrana je na rekordnom minimumu. No, tu nije kraj energetskim nevoljama - vetar je i ove sezone primetno slabiji nego što se očekivalo, pa je i iz vetrogeneratora manja količina struje od planiranog.
Nije teško zaključiti da je u trenutnim energetskim prilikama za Srbiju najpouzdanije i najvažnije koliko domaća elektroprivreda može da uradi. Tim pre što je struja, kada se i pojavi na evrotržištu, ekstremno skupa, četiri, pet i više puta skuplja nego što je bila unazad desetak godina.
Sprečiti prelazak na zagrevanje strujom
Nažalost, mogućnosti domaćih proizvođača struje su nikad skromnije. Decenijama ovde nije bilo problema da se sukcesivno danima proizvodi 115 ili 120 miliona kilovata dnevno, da se i ne spominje 3. februar 2013. godine kada je od utrošenih 137,3 uvezeno tek 5,2 miliona kilovata. Ovdašnje energane isporučile su, danas nezamislivih, 132 miliona.
Posve je neizvesno može li se iz domaćih izvora sada dobiti više od 95 miliona kilovata, čak ni uz pomoć aktiviranih gasnih elektrana u Pančevu i Novom Sadu. Primetno uvećavaju domaću ponudu, ali sve je to nedovoljno. Za sada spas stiže u vidu toplijeg vremena, pa se energenti minimalno troše na zagrevanje.
Podsetimo, otprilike deset odsto ovdašnjih domaćinstava praktično nema drugo rešenje nego da uključi termopeć i grejalice raznih vrsta. Ove godine i cirka 15 odsto stanivništva, koje se uobičajeno greje na drvo, preći će na arčenje struje. Razlog je u ceni, drvo i peleti su drastično poskupeli, dok niska cena struje već godinama opstaje. Prelazak sa drveta na struju je racionalno ponašanje posmatrajući stvari iz ugla korisnika.
Kapaciteti zavaravaju
Ni to što su maksimalni kapaciteti ovdašnjih energena impozantni ne znači mnogo. Od 4.300 gigavata svih termalki, ove sezone nikada nije skupno aktivirano ni 3.000. Razlog je nedostatak uglja iz otkopa, ali i nešto umanjeni kapaciteti dobrano starih pogona.
Iz hidroelektrana mesecima ne stiže ni 60 odsto onoga što je pristizalo proteklih sezona, pa ostaje neiskorišćeno 40 odsto njihovog kapaciteta od 3.000 megavata. Bez dovoljno vetra i iz naših eolskih elektrana struje stiže manje nego što se procenjivalo.
Praktično, hoće li dolazećih meseci biti dovoljno struje najviše zavisi od toga koliko će naredna zima biti hladna, preciznije koliko će biti izrazito hladnih dana. Sa svakim stepenom niže, potrošnja struje raste, ponekad i za dva miliona kubika. Upravo su najhladniji dani i kritični u pogledu dovoljnosti struje.
Takođe, mada se država angažovala na uvozu, problemi u transportu su onemogućili uvoz uglja u količini koja se planirala. Na zalihama je trenutno 1,2 miliona tona, dnevna zimska potrošnja dostiže i 100.000 tona, 35 puta više nego u toplim danima početkom novembra. Zalihe, dakle, mogu da se potroše za samo mesec i po dana, a zima traje tri, četiri meseca.
Umesto zarade, dve milijarde evra gubitaka
Do sada smo na uvoz struje potrošili oko miljardu evra, ceni se da će isto toliko koštati i uvoz struje u nekoliko narednih meseci. Naravno, manjka struje biće i kasnije, pa su posledice katastrofalnog rukovođenja EPS-om poslednjih godina kolosalno pogubne. A da se EPS-om odgovorno upravljalo mi bismo tokom globalne energetske krize uobičajenim izvozom zaradili između 600 i 750 miliona evra.
Energetika je osnovna grana ekonomije. Kako nema ekonomije bez političkog uticaja, tako vlasti često namere realizuju i preko energetike. Srbija je trenutno u poziciji da je SAD i EU pritiskaju da se pridruži sankcijama prema Rusiji. Posledice eventualnog prihvatanja zahteva bi se direktno odrazile i na svakodnevnu energetsku situaciju.
Naravno da bi se prekinuo ekskluzivno povoljan gasni aranžman između Rusije i Srbije, pa bi Srbija gas umesto 400 evra za hiljadu kubika plaćala tržišnu, višestruko skuplju, cenu. Pitanje je i da li bi gasa bilo za srpske gasne elektrane. Domaće struje bi bilo još manje nego što je danas, dok bi potražnja porasla s obzirom na to da bi se mnogi potrošači, usled nedostatka gasa, preorijentisali na struju.
Uraditi suprotno
Predstoji krajnje neizvestan period što se tiče sigurnosti snabdevanja električnom energijom. Postoje izvesne mogućnosti umanjenja potrošnje racionalnijim ponašanjem korisnika. Međutim, količina struje u mesecima koji nailaze će najviše zavisiti od vremenskih prilika i od umešnosti tehničkih ekipa da realizuju maksimalno moguću proizvodnju u narušenom sistemu.
Mnogo toga zavisi i od najmoćnijih. Ako žele da pomognu Srbiji i podstaknu poslednjih godina posustali evroentuzijazam, najefikasnije bi bilo da učine upravo suprotno od onoga na čemu duže vreme bandoglavo insistiraju. Dakle, da odustanu od prisiljavanja Srbije da uvede sankcije Rusiji.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Cena nafte pala nakon Trampove izjave da Kina može da je kupuje od Irana
24.06.2025.•
0
Cene nafte danas su naglo pale nakon što je američki predsednik rekao da Kina može da nastavi da kupuje naftu od Irana što je znak da Vašington ublažava pritisak na Teheran nakon primirja sa Izraelom.
Smanjena emisija CO2 u atmosferu: Univerexport nastavlja sa ulaganjem u održivu energiju
24.06.2025.•
0
Kompanija Univerexport ostvarila je značajan iskorak u okviru jednog od svojih ključnih društveno odgovornih projekata – instalacije fotonaponskih elektrana na maloprodajnim objektima širom Srbije.
Vlada Srbije uputila zahtev za novo odlaganje sankcija NIS-u
24.06.2025.•
0
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je da je Vlada Srbije uputila pismo Kancelariji za kontrolu strane imovine (OFAC) Ministarstva finansija SAD.
Srbija imala trgovinski suficit sa Nemačkom, prvi put u poslednjih 20 godina
24.06.2025.•
4
Trgovinska razmena između Srbije i Nemačke nastavila je da raste uprkos globalnim izazovima, pokazalo je najnovije istraživanje Nemačko-srpske privredne komore (AHK).
Dogovorena cena tovljenika - neće uticati na maloprodajne cene
24.06.2025.•
0
Udruženja odgajivača svinja Srbije, zajedno sa proizvođačima iz Mačve i Bačke, postigla su saglasnost o preporučenoj otkupnoj ceni tovljenika do 31. oktobra 2025. godine.
Prodavci nekretnina sve češće ističu "ne može se kupiti Vučićevim kreditom": Nameštaljka za Expo?
24.06.2025.•
21
U martu ove godine ministar finansija Siniša Mali najavio je realizaciju programa takozvanih kredita za mlade.
Poreska uprava počela poljoprivrednicima da šalje rešenja o doprinosima za 2025.
23.06.2025.•
9
Poreska uprava saopštila je da će poljoprivrednicima danas biti poslata poštom rešenja po osnovu doprinosa za obavezno socijalno osiguranje za ovu godinu.
Iran na korak da zatvori Ormuski moreuz - kakav je to prolaz i kako će to uticati na cene nafte?
23.06.2025.•
4
Iranski parlament izglasao je preporuku da se zatvori Ormuski moreuz, ali konačnu odluku o tom pitanju treba da donese iranski Savet za nacionalnu bezbednost.
VIDEO: Ilon Mask pokrenuo "robo-taksije" u glavnom gradu Teksasa, samo za starije od 18 godina
23.06.2025.•
2
Američki milijarder i vlasnik Tesle Ilon Mask objavio je da je ta kompanija pokrenula probnu uslugu "robotizovanih taksija" u glavnom gradu Teksasa, Ostinu, po ceni od 4,20 dolara.
Srbija do kraja 2027. ulazi u "energetski Šengen": Šta to znači za građane?
23.06.2025.•
28
Ministarstvo rudarstva i energetike nedavno je najavilo da će Srbija tokom leta ove godine ispuniti sve preduslove za spajanje sa energetskim tržištem Evropske unije.
Ministarstvo nudi paorima "interventni otkup" pšenice za 23.000 dinara po toni
22.06.2025.•
16
Ministar poljoprivrede Dragan Glamočić kaže da će "država preko republičke Direkcije za robne rezerve ponuditi zemljoradnicima interventni otkup pšenice po ceni od 23.000 dinara po toni".
Ako uplaćujete humanitarnu pomoć, treba da znate: Pojedine banke to naplaćuju
22.06.2025.•
1
U Srbiji pojedine banke i dalje naplaćuju proviziju na uplate u humanitarne svrhe.
Vlada ukinula podsticaje za strance, IT sektor upozorava: Moguć odlazak stručnjaka i firmi iz Srbije
22.06.2025.•
34
Vlada Srbije nedavno je ukinula Uredbu o kriterijumima za dodelu podsticaja poslodavcima koji zapošljavaju novonastanjena lica u Srbiji, izazvavši burnu reakciju IT zajednice.
Ovo su države s najvećim bogatstvom po glavi stanovnika
22.06.2025.•
2
Prema izveštaju švajcarske banke UBS, Švajcarska je prva u svetu kada je u pitanju bogatstvo po glavi stanovnika.
EU namerava da zabrani ruski gas do 2027: Stručnjaci o tome koliko je taj plan realan
22.06.2025.•
4
Brisel je predložio obavezujuću zabranu uvoza ruskog gasa i tečnog prirodnog gasa (LNG) do kraja 2027. godine.
Švajcarska po prvi put uvela nultu kamatnu stopu: Dva glavna razloga za to
22.06.2025.•
1
Švajcarska nacionalna banka (SNB) je kamatnu stopu snizila na nulu.
Mali: Srbiji uplaćena prva sredstva iz Plana rasta za Zapadni Balkan
21.06.2025.•
9
Ministar finansija Siniša Mali potvrdio je da su Srbiji uplaćena prva sredstva Evropske unije, u iznosu od 51,66 miliona evra, u okviru predfinansiranja iz Plana rasta za Zapadni Balkan.
NIS traži još jedno odlaganje američkih sankcija, prethodno odlaganje do 27. juna
21.06.2025.•
3
Naftna industrija Srbije objavila je da je uputila novi zahtev Ministarstvu finansija Sjedinjenih Američkih Država za izdavanje posebne licence kojom se odlaže puna primena sankcija.
Kovanice u Srbiji: Izrada skupa, upotreba sve ređa
20.06.2025.•
6
Kovani novac u Srbiji sve se manje koristi kao sredstvo plaćanja, ali i pored toga i dalje je u upotrebi.
Nove cene goriva: Ponovo poskupljenje
20.06.2025.•
10
Gorivo će na pumpama u Srbiji od danas u 15 sati do 27. juna u isto vreme biti skuplje nego prošle nedelje.
Portparolka Evropske komisije: Srbija će moći da uvozi gas iz Rusije, ne sme završiti u Mađarskoj
19.06.2025.•
8
Predlog uredbe Evropske komisije o postepenom obustavljanju uvoza ruskog gasa u Evropsku uniju (EU) odnosi se samo na članice tog bloka, a ne i na treće zemlje.
Komentari 6
Nicko
Gavril
Anonimus
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar