
Zlatna groznica: Zlato po celoj Srbiji
Veća nalazišta otkrivena su jedino u istočnoj Srbiji i zahvaljujući njima Borski rudarsko-metalurški kombinat je među najvećim evropskim proizvođačima "žutog metala".

Foto: Pixabay
Pre neku godinu iz topionice u ovom gradiću je izlazilo dve tone zlata po sezoni, ali pronalaskom ležišta Čukari Peku i otvaranjem novog rudnika stvari se bitno menjaju. Nedavno je u blizini Žagubice otkriveno još jedno bogato nalazište, pa nije nemoguće da Srbija nadmaši Bugarsku, sa 5,6 tona godišnje produkcije evropskog lidera u proizvodnji dragocenog metala.
Najvredniji resurs
Srbija nema veće pojedinačno bogatstvo od borskog kompleksa. Dva najvažnija resursa kojima raspolaže zemlja na brdovitom Balkanu su opšteg tipa, ljudi i poljoprivredno zemljište. Doduše, možda će ubuduće neko od ležišta litijuma biti skuplje, ali tek valja da se vidi šta će biti od ekološki sporne eksploatacije i prerade ovog lakog metala. Za sada, borsko nalazište bakra, u kome se kao nusprozvodi eksploatišu još i zlato, srebro, selen, platinasti metali je naša najveća pojedinačna vrednost.
Stoga je razumljiva zainteresovanost javnosti za sve novine u Borskom basenu, naravno, i za otkriće novog nalazišta na lokaciji Čoka Potaj, nadomak obližnje Žagubice. Dosadađnja istraživanja su potvdila da u ovom ležištu ima više od 80 tona zlata, pri čemu bi efikasnost pridobijanja bila čak 93 odsto. Kao i ostala nalazišta zlatonosnih rezervi u Srbiji i ovo je u sklopu potencijalnog rudnika bakra najizdašnije rudne sirovine u području.
Na 80 lokacija
Manje je poznato da je Srbija zapravo satkana od zlatonosnih ležišta. Do sada je pronađeno više od 80 lokacija sa rezervama "žutog metala", daleko najviše u okolini Bora. U svim slučajevima, metal, zajedno sa srebrom, platinom, paladijumom, jeste sadržaj ležišta bakra. Za sada u Srbiji nema rudnika čija bi primarna sirovina bila zlato, kao što je u Južnoj Africi, Nevadi, Uzbekistanu, Gani, Peruu ili Rusiji. Geologija na našim prostorima je drugačija, "čistih" rudnika zlata zapravo nema ni u Evropi.
Najviše nalažišta je u istočnoj Srbiji, ali ih ima podosta i na jugu i u zapadnom delu republike. Međutim, retko koje je isplativo za eksploataciju. Za sada to su samo nalazišta po istočnoj Srbiji, pre svega u pojasu od Majdanpeka do Bora, gde je 1903. godine i započeta eksploatacija. Trenutno Ziđin Kuper, srpska podružnica kineskog Ziđina je kupovinom nekadašnjeg RTB Bor nastavila da vadi zlato iz četiri nasleđena rudnika. Zatečene bilansne rezerve su 153 tone zlata, što garantuje još dugu eksploataciju. Trenutno se uz oko 73.000 tone bakra vade i dve, a cilj je dostići tri tone žutog metala.
Evropski lider
Na osnovu dugogodišnjih geoloških istraživanja jugoslovenskih naučnika, pre desetak godina je jedna kanadska kompanija pronašla, i kasnije prodala prava Ziđinu, nalazište Čukari Peku, izuzetno velikog potencijala. Samo u gornjem sloju za koji je kineski proizvođač, preko druge ovdašnje podružnice Ziđin Majning, stekao eksploataciona prava, ima 1,25 miliona tona bakra i 81 tona zlata.
Plan je da se godišnje vadi tri tone zlata i 50.000 tona bakra, čime bi se kapacitet borske topionice zadovoljavao samo iz domaćih rudnika. Upravo je potreba da se godišnjom kupovinom na tržištu oko 55.000 tona koncentrisanog bakra dopunjuje sirovina za rad topionice bila najslabija tačka u poslovanju RTB Bor.
Borski rudnik je od starta bio značajan i u evropskim razmerama, a Srbija među najvećim evropskim proizvođačima kako crvenog metala, tako i zlata. Poslednjih godina samo Poljska proizvodi više bakra, a Bugarska, sa 5,3 tone godišnje, više zlata. No, kada se ustali proizvodnja u Čukari Peku, Srbija lako može prestići suseda, pogotovo ako se aktivira i novootkriveno ležište kod Žagubice. Moguće je da se po sezoni u Srbiji ubuduće proizvede i 10 tona najčvršćeg monetarnog sidrišta.
Prikriveni dragulj
Osim istočne Srbije zlato se vadi još samo u rudniku Lesce na jugoistoku, primarno nalazištu olova i bakra. Računa se da i u zapadnoj Srbiji ima oko 12 tona zlata čija bi eksploatacija mogla biti isplativa u slučaju da cena zlata duže vreme bude u još snažnijem uzlaznom trendu.
Ipak, najveći je potencijal u donjem sloju nalazišta Čukari Peku, gde su procenjene rezerve 345 kilograma zlata. Zanimljivo je da "žutog metala", i to 27 tona, ima u nanosima reka i potoka u ovoj regiji, prvensveno u Peku. Nekdašnje geološke utvrde oko 300 tona bilansnih rezervi sada su povećane na najmanje 600 tona. Pravo bogatstvo za malu i relativno siromašnu zajednicu.
Prihod nije samo u pet odsto rudne rente. Tu su i razvoj rudnika, prerađivačkih kapaciteta, uvođenje i upoznavanje najmodernijih tehnologija, izrada ukrasnih predmeta, razmah tehnologija u kojima je bakar osnovni input, kao što su izrada kablova i proizvodnja municije. Računa se da se u pratećim delatnostima zaposli i pet puta više radnika nego u samom rudniku. Uz ovakav privredni kompleks ide i razvoj saobraćajne mreže, i to kako drumske, još više pružne i lučke. Uostalom, RTB Bor je razvio i najveći je korisnik luke u Kladovu ili pruga Zaječar-Niš.
Zrak nade
Svaki rudnik, pogotovo ako, kao što je u slučaju Bora, razvija i pojedine faze prerade, veoma je snažna kompanija. Tako je 2020. godine Ziđin Kuper prihodovao 698 miliona dolara, od čega je prodajom 70.600 tona bakra pristiglo 441,3 miliona.
Izvozom 15,4 tona srebra zarađeno je deset miliona, dok su sedam miliona iskeširali Švajcarci kupujući 11 kilograma platine i 100 kilograma paladijuma. Prodajom 2.054 kilograma zlata Narodnoj banci Srbije, Ziđin Kuper je zaradio blizu 116 milona dolara.
Kada se zna i ima širi pristup poslu rudnik je kolosalan privredni resurs, razvojna lokomotiva lokalne zajednice. Zato je vest novom nalazišu bakra i zlata nešto najugodnije što se u poslednje vreme desilo žiteljima Srbije, pogotovo onima iz istočnih krajeva kojima je borska kompanija daleko najveći oslonac.
Podrži 021
021 je pokrenuo svoj gift shop - Shopins.rs, a kupovinom nekog od artikala direktno podržavate rad naše redakcije. Svaki vaš doprinos, ma kako bio velik ili mali, dragocen je. Jer pravo novinarstvo vredi.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Živinari tvrde: Jaja pred Uskrs neće biti 50 dinara komad
28.03.2023.•
3
Jaja za Uskrs ipak neće koštati 50 dinara, što bi bilo stopostotno poskupljenje u odnosu na trenutnu cenu.
Frilenseri imaju novi obrazac za podnošenje poreske prijave
28.03.2023.•
2
Poreska uprava saopštila je da će frilenseri porez na prihode koje budu ostvarili od 1. aprila do 30. juna prijavljivati na novom obrascu PP OPO-K.
Banka First Citizen otkupljuje propalu Banku Silicijumske doline
27.03.2023.•
0
Američka banka Frst Sitizen (First Citizen) otkupiće ukupne depozite i zajmove banke SVB (Banke Silicijumske doline) koja je bankrotirala početkom marta, objavila je američka bankarska uprava FDIC.
Procurio dokument Ilona Maska: Tviter sada vredi upola manje nego kada ga je on kupio
27.03.2023.•
3
Vrednost kompanije Tviter manja je od polovine iznosa koji Ilon Mask platio kada ju je 2022. godine kupio.
Auto-gas čistiji od ostalih goriva, ali mu država ne ograničava cenu: Akcize uvećane čak 169 odsto
27.03.2023.•
14
Na spisku cena derivata koje se svakih sedam dana menjaju, već godinu dana izostaje cena auto-gasa ili tečnog naftnog gasa - TNG.
Bankarski problemi guraju svet u novu inflaciju
27.03.2023.•
8
Kako bi sprečila dalji kolaps banaka, Federalne rezerve su pristale da preuzmu trošak isplate svih depozita, osiguranih i neosiguranih, za šta je potrebno oko 900 milijardi dolara.
Da li je crnogorski recept za obaranje inflacije dobar i da li bi mogao da se primeni u Srbiji?
26.03.2023.•
7
Cene ne divljaju samo u Srbiji, a crnogorska vlada rešila je da se uhvati ukoštac sa poskupljenjima tako što će da kreira "antiinflacionu korpu", odnosno da ograniči cene 25 proizvoda.
Plate u Srbiji i regionu: Ispred Makedonije i BiH, za Slovenijom zaostajemo 700 evra
26.03.2023.•
20
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosečna januarska plata u Srbiji ove godine bila je 82.769 dinara.
Luksemburžani najbogatiji građani EU, Bugari i Slovaci najsiromašniji
26.03.2023.•
3
Poslednji izveštaj Evrostata pokazuje da su Luksemburžani i dalje najbogatiji građani Evropske unije, sa kupovnom moći 2,5 puta većom od proseka od svih drugih zemalja članica Unije.
Četiri stvari koje treba da znate pre nego što podignete stambeni kredit
26.03.2023.•
0
Svaki kredit koji podižete kod banke treba da bude dobro "odmeren", tj. da dobro procenite da li će vam isti rešiti neki finansijski izazov ili će vam stvoriti dodatni problem.
Borba protiv sive ekonomije: Olakšice kada su u pitanju parafiskalni nameti
25.03.2023.•
3
Šef Jedinice za konkurentnost u NALED-u Marko Danon kaže da je obim sive ekonomije znatno umanjen u poslednjih pet godina.
Cena kukuruza u padu za 12,4, a pšenice za 6,6 odsto
25.03.2023.•
2
Ponderisana cena kukuruza ove nedelje bila je 22,75 dinara za kilogram bez PDV što je nedeljeni pad od 12,4 posto, a pšenice 24,5 dinara što je manje za 6,6 procenata u odnosu na nedelju dana pre.
Demostat: Srbija pregovara o gasu iz Azerbejdžana
25.03.2023.•
6
Srbija pregovara sa partnerima iz Azerbejdžana o količini i cenama gasa koji će dobijati preko gasne interkonekcije Srbija-Bugarska, potvrdili su za Demostat u Ministarstvu rudarstva i energetike.
Od kriptovaluta do pokvarenog interneta i pada poverenja – izdvajamo iz rasporeda Dana komunikacija
24.03.2023.•
0
Objavljen je raspored popularnog festivala kreativnosti i komunikacija, a teme o kojima će raspravljati stručnjaci su nikad aktuelnije.
Dizel pojeftinio za dva dinara, benzin poskupeo isto toliko
24.03.2023.•
10
Objavljene su nove maloprodajne cene goriva u Srbiji, koje će važiti do 31. marta.
Tomašević: EPS na putu energetske tranzicije planira investicije od 8,5 milijardi evra
23.03.2023.•
4
Energetska tranzicija je neminovna i Elektroprivreda Srbije (EPS) na tom putu planira investicije od 8,5 milijardi evra do 2035. godine, rekao je vršilac dužnosti direktora EPS Miroslav Tomašević.
Ovo su zemlje u kojima su građani Srbije trošili najviše novca
23.03.2023.•
6
Srbija je prošle godine od turizma imala prihod od 2,48 milijarde evra, od čega je 2,1 milijarda tih prihoda došla iz Evrope, od čega iz zemalja EU 979 miliona evra.
Za penzionerske kartice se za nedelju dana prijavilo 370.000 penzionera
23.03.2023.•
11
Za prvih nedelju dana za penzionerske kartice se prijavilo 370.000 korisnika.
Mali sa predstavnicima MMF-a: Javne finansije stabilne, a javni dug pod kontrolom
23.03.2023.•
11
Srpske javne finansije su stabilne, prvi kvartal je završen sa pozitivnim indikatorima, a javni dug je u potpunosti pod kontrolom, izjavio je danas ministar finansija Srbije Siniša Mali.
Objavljen spisak 50 zanimanja i zarada u Nemačkoj
23.03.2023.•
4
Godinama unazad Nemačka važi za jednu od najjačih ekonomija. Zato i ne čudi što najveći broj građana iz balkanskog radnog basena odlazi upravo tamo da radi.
Poljoprivrednici Stiga od ministarke tražili da nađe kupca za više od milion tona pšenice
22.03.2023.•
5
Poljoprivrednici Stiga zatražili su u večerašnjem razgovoru sa ministarkom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srbije Jelenom Tanasković da nađe kupca za više od milion tona pšenice.
Komentari 27
mrva
sreca
1
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar