Gradi se manje stanova: Stručnjaci navode više razloga za to
Razlog za pad aktivnosti građevinske industrije u prvom kvartalu 2023. treba prvenstveno tražiti u skoku cena građevinskog materijala kao i padu kupovne moći građana Srbije, smatraju stručnjaci.
Foto: 021.rs
Podaci pokazuju da je građevinska industrija u prvom kvartalu ove godine zabeležila pad u stalnim cenama za 0,5 odsto, ali je u gradnji zgrada vrednost izvedenih radova pala za čak 20 odsto. Za prva tri meseca broj građevinskih dozvola je pao za 6,1 odsto u odnosu na isti period lane.
Na nedavno održanoj sednici Saveta za BDP premijerka Srbije Ana Brnabić je govoreći o razlozima zbog kojih to radno telo prognozira manji rast BDP-a od očekivanog istakla "nepotrebni zastoj u građevinarstvu i železnici".
"Do kraja godine možemo očekivati rast između jedan i dva odsto, dok bi 'herojski scenario' iznosio 2,5 odsto", zaključak je sa nedavno održane sednice Saveta za BDP, navodi se u zapisniku sa sednice u koji je Danas imao uvid.
To je pesimističnije od projekcije državnih institucija, Narodne banke Srbije koja prognozira da će rast BDP biti u rasponu od dva do tri odsto ili Ministarstva finansija koje projektuje rast od 2,5 odsto u ovoj godini, pa i od procena Svetske banke koja očekuje rast srpske ekonomije od 2,3 odsto.
Savet koji predvodi Brnabić posebno brine šta će biti sa ovogodišnjim poljoprivrednim rodom usled velikih kiša, kao i pad građevinske industrije.
Struka ističe da, pored poskupljenja građevinskog materijala i pada kupovne moći stanovništva, postoji još niz razloga zbog kojih je došlo do smanjenja aktivnosti kada je reč o građevinskoj industriji, naročito u segmentu stanogradnje.
Tako su, između ostalog, poskupeli i bankarski krediti, kamate su postale veće, pa se ljudi koji nisu rešili svoje stambeno pitanje teže odlučuju na kupovinu nekretnine nego što je to bio slučaj pre starta ekonomske krize, do koje je prvo došlo zbog epidemije korona virusa a kasnije i zbog rata u Ukrajini.
Dozvole za građevinske radove se i dalje dobijaju veoma sporo pa je i to jedan od faktora koji demotiviše investitore da ulažu novac naročito u oblasti stanogradnje.
Postoji i akutni nedostatak radne snage u građevinarstvu jer veliki broj naših građevinaca odlazi u inostranstvo gde može više da se zaradi. Shodno tome one koji su ostali u zemlji investitori moraju da plate više, a poseban problem je nedostatak kvalifikovane radne snage u građevinskoj industriji i to što je sve manji broj omladine koja želi da se školuje za takva zanimanja.
Koordinator Mreže za poslovnu podršku Dragoljub Rajić kaže za Danas da je visoka inflatorna stopa upravo razlog koji utiče na manji obim radova u građevinskoj ali i u mnogim drugim industrijskim granama.
"Na manji rast BDP ne utiče samo smanjenje aktivnosti u građevinskoj, već i u nizu drugih industrija. Kada je reč o građevini, jedan od najvažnijih razloga za aktuelno stanje je to što je građevinski materijal 'papreno' poskupeo, što automatski povećava troškove izgradnje, pa tako i kada je reč o stanogradnji. Zbog toga što nema dovoljno radne snage povećana je i cena rada u građevinskoj industriji pa i to utiče na manji obim radova, jer su troškovi investitora povećani i u tom segmentu. Na kraju treba istaći da manju potražnju za stanovima, što naravno utiče i na obim stanogradnje, uzrokuje loš materijalni položaj građana koji se sada ređe odlučuju na kupovinu stana nego što je to bio slučaj ranije", objašnjava sagovornik Danasa.
On dodaje da ne očekuje da će se tendencija smanjenja obima građevinskih radova povećati do kraja godine, između ostalog i zbog toga što nije realno očekivati da će se banke u dogledno vreme odlučiti na smanjenje kamata.
"Do poboljšanja situacije može da dođe tokom sledeće godine pod uslovom naravno da se povuku smisleni potezi koji bi zaustavili rast inflacije u Srbiji", navodi Rajić.
Ekonomista Milan R. Kovačević takođe smatra da postoji više razloga zbog kojih je zabeležen pad aktivnosti u građevinskoj industriji, ali naglašava da je materijalni položaj građana presudan za pad u izgradnju stanova u Srbiji.
"Trebalo bi utvrditi da li je smanjena izgradnja stanova koja se finansira iz budžeta ili je do toga došlo u privatnom građevinskom sektoru. Pretpostavljam da je nastupilo i manje interesovanje stranih državljana za kupovinu stanova u Srbiji jer ovo područje i dalje slovi kao nestabilno pa je to otežavajući faktor za nekog ko želi da ima nekretninu u svom vlasništvu na ovim prostorima. Ipak, glavni razlog treba tražiti u padu kupovne moći stanovništva što automatskio smajuje potražnju za stanovima i time demotiviše i njihovu izgradnju", ističe Kovačević.
Investitori čekaju građevinske dozvole i više od godinu dana
Investitori najčešće kao probleme u vezi sa gradnjom navode birokratiju, odnosno čekanje na razne vrste dozvola koje može da uspori izvođenje radova. Prvu prepreku predstavlja građevinska dozvola na koju se čeka i do dve godine, dok na kraju dolazi upotrebna dozvola za objekat koja se uglavnom dobija za oko godinu dana.
Mašinski inženjer Ivan Lukić kaže za Biznis.rs da su investitorima veliki problem i druge službe, poput elektrodistribucije i katastra, kod kojih se takođe čeka mnogo duže od propisanog roka.
"Nažalost, osim preobimne administrativne procedure i pribavljanja svih potrebnih dokumenata, često se van svih rokova čeka na dozvole, posebno građevinske, bez kojih radovi ne mogu ni da počnu. Moramo da čekamo dozvole, dok materijal poskupljuje i na mesečnom nivou, pa je budžet potrebno menjati i kad dozvola stigne", kaže Lukić.
Prema podacima NALED–a, najuspešniji gradovi u izdavanju sve četiri vrste dozvola za gradnju su Sremska Mitrovica, Kruševac i Čačak, dok su u top 10 i Kraljevo, Sombor, Vršac, Kragujevac, Kikinda, Pančevo i Pirot. Kada je reč o opštinama sa brojem zahteva iznad republičkog proseka, najbolji su Bogatić, Novi Bečej i Vrbas, a rezultatima se ističu i Gornji Milanovac, Kovin, Svilajnac, Topola, Ub, Ćuprija i Aleksinac.
Podaci pokazuju da dve trećine lokalnih samouprava (63 odsto) kasni u izdavanju svih dozvola, pri čemu je to kašnjenje nešto veće u gradovima nego u opštinama. Najveće probijanje dešava se kod izdavanja lokacijskih uslova koje investitori mogu da dobiju u proseku za 38 dana, iako je zakonski rok 28.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Gorivo u Crnoj Gori jeftinije od ponoći
08.05.2024.•
0
U Crnoj Gori je od ponoći gorivo jeftinije za dva do četiri centa.
Više od 2.700 frilensera podnelo prijavu poreza za prvi kvartal
07.05.2024.•
2
U prvom kvartalu ove godine preko portala "Frilenseri" podneto je više od 2.700 poreskih prijava, saopštila je danas Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj (NALED).
Šta stoji iza "turbo uzleta" Pro Tenta?
07.05.2024.•
5
Iako je Pro Tent na kraju 2022. godine imao više od 8.600 radnika, najveći broj njih samo je formalno zaposlen u ovom preduzeću, a suštinski radi u Elektroprivredi Srbije.
Javni dug Srbije na kraju marta iznosio 47,7 odsto BDP-a
07.05.2024.•
2
Javni dug Srbije na kraju marta ove godine iznosio je oko 36,34 milijarde evra.
Profesor Zec: Ljubav između Kine i Srbije kao između slona i miša - a zna se kako miš završi
07.05.2024.•
17
Odnosi Srbije i Kine opisuju se kao "čelično prijateljstvo", a jedne novine su kineskom predsedniku Si Đinpingu poželele dobrodošlicu na kineskom jeziku.
Srbija nasuprot svetskog trenda
07.05.2024.•
4
Nema države koja se ne hvališe najboljim kompanijama, stoga se i prave liste najvećih, bilo prema ukupnom poslovnom prihodu, bilo prema profitabilnosti.
Uglju "odzvonilo" do 2035: Kakve planove imaju Nemačka i Japan za čistu energiju?
06.05.2024.•
8
Ove nedelje zemlje "Grupe sedam" saglasile su se da upotrebu uglja okončaju do 2035. godine.
Gorivo u Hrvatskoj od sutra još jeftinije
06.05.2024.•
13
Gorivo će od sutra u Hrvatskoj narednih 15 dana biti u proseku jeftinije za tri evrocentra.
Novi udar na kućni budžet: Šta je poskupelo, a šta pojeftinilo u Srbiji od 1. maja?
06.05.2024.•
22
Zbog novog obračuna akciza potrošači u Srbiji će se suočiti, ili se pak stvaraju uslovi da se suuoče, sa većim cenama goriva, kafe, cigareta i alkohola.
Fon der Lajen će od kineskog predsednika zahtevati fer konkurenciju u trgovini EU sa Kinom
06.05.2024.•
11
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen je najavila da će danas na sastanku s predsednikom Sijem Đipingom u Parizu zahtevati "fer konkurenciju" u trgovini s Kinom.
Stručnjaci o ekonomskom delu Vučevićevog kabineta: Šta se (ne) menja?
06.05.2024.•
13
Vlada Srbije, na čelu sa novim premijerom Milošem Vučevićem koji je na toj poziciji zamenio aktuelnu predsednicu Narodne skupštine Anu Brnabić, izabrana je 2. maja.
Mali podsetnik: Rok za plaćanje godišnjeg poreza na dohodak 15. maj
05.05.2024.•
4
Fizička lica koja su u prošloj godini imala zaradu ili dobit veću od 4.269.564 dinara (neoporezivi iznos) u obavezi su da do 15. maja plate godišnji porez na dohodak građana.
Srbija jedna od samo tri zemlje koje će kineski predsednik posetiti u Evropi: Zašto?
05.05.2024.•
56
Kineski predsednik Si Đinping u okviru svoje evropske turneje posetiće Beograd 8. maja.
Privreda i građani za bankarske kredite zalagali kola, umetničke slike, nakit, krave i ovce...
05.05.2024.•
4
Privreda i građani imovinom su na kraju prošle godine garantovali zajmove teške više od 21 milijarde evra.
Koja država EU je najzaduženija?
05.05.2024.•
4
Javni dug zemalja Evrozone je na kraju četvrtog tromesečja 2023. godine pao sa 89,9 odsto u prethodnom kvartalu na 88,6 odsto, objavio je Evrostat.
U Evropskoj uniji 7,1 odsto zaposlenih radi 49 ili više sati nedeljno
05.05.2024.•
2
U Evropskoj uniji je 2023. godine 7,1 odsto zaposlenih radilo 49 ili više sati nedeljno, što spada u dugo radno vreme, pokazuju podaci koje je objavio Evrostat.
Isplata penzija kreće od utorka, evo kome prvo ležu primanja
04.05.2024.•
3
Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) ne radi od 1. do 6. maja zbog državnih praznika pa je zato i odložena isplata penzija.
Svetske cene hrane u aprilu porasle drugi mesec zaredom
04.05.2024.•
0
Svetske cene hrane su u aprilu porasle drugi mesec zaredom, saopštila je Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO).
Koliko je potrebno za pristojan život: Može li da se živi od prosečne plate ili se samo preživljava?
04.05.2024.•
23
Prosečna plata nije dovoljna za normalan život u Srbiji, rezultati su anketa koje su lokalni mediji u šest gradova uradili sa građanima.
Glamočić: Od priče da možemo da hranimo pola Evrope došli smo do uvoza hrane
04.05.2024.•
34
Subvencije u stočarstvu treba povećavati kroz investicije jer donose veću dodatu vrednost od proizvodnje žitarica, rekao je profesor Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu Dragan Glamočić.
Britanija će naredne godine biti najlošija ekonomija u G7
03.05.2024.•
6
Velika Britanija će naredne godine biti najlošija ekonomija u Grupi 7, jer visoke kamatne stope i restriktivna fiskalna politika usporavaju srednjoročni i dugoročni ekonomski rast.
Komentari 21
Garisa
Rope
Jovan
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar