Stejt department: Upravljanje državnim novcem u Srbiji transparentno

Srbija je zemlja koja transparentno upravlja državnim novcem i ispunjava zahteve fiskalne transparentnosti, ocenjeno je u najnovijem izveštaju Stejt departmenta SAD.
Stejt department: Upravljanje državnim novcem u Srbiji transparentno
Foto: 021.rs
Stejt department ocenjuje fiskalnu transparentnost vlada širom sveta od 2008. godine, analizira dostupnost dokumenata i upravljanje javnim finansijama, a izveštaj se objavljuje svake godine nakon analize da li se ispunjava minimum zahteva fiskalne transparentnosti i da li su dokumenti javno dostupni i pouzdani.
Ministar finansija Srbije Siniša Mali rekao je da je ovo dobra vest koja je, kako je ocenio, potvrda do sada sprovedenih reformi u oblasti javnih finansija.
"Ovaj izveštaj znači da smo prepoznati kao zemlja čiji građani znaju kako se troši javni novac, a bez toga nema efikasnog upravljanja javnim finansijama", rekao je Mali.
 
Кako se navodi u izveštaju, fiskalna transparentnost daje uvid građanima kako se troše državni i poreski prihodi i predstavlja kritičan element efikasnog upravljanja javnim finansijama.
 
Minimum transparentnosti, prema ovom izveštaju, znači da su budžetski dokumenti javno dostupni, sadržajno kompletni i generalno pouzdani, objavljivanje podataka o javnom dugu, kao i postojanje transparentnog procesa za dodelu ugovora sa vladom i dozvola za eksploataciju prirodnih bogatstava. Fiskalna transparentnost podstiče veću odgovornost vlade pružanjem uvida u budžet, pomaže građanima da imaju odgovornu vlast i omogućava bolju javnu debatu, navedeno je u izveštaju.
 
Povećanje fiskalne transparentnosti, kako je ocenjeno, donosi jasne ekonomske i razvojne koristi, pruža informacije donosiocima zakona, privatnim tržištima, civilnom sektoru i građanima koji učestvuju u donošenju finansijskih odluka.
Vlade koje imaju veću fiskalnu transparentnost lakše dolaze do kredita na domaćim i inostranim tržištima, manje su podložne destabilizujućim dugovima i deficitima i bolje mogu da se nose sa rizicima u fiskalnoj sferi.
 
Kako se ocenjuje u izveštaju, 69 zemalja, odnosno skoro polovina posmatranih od ukupno 141, nije ispunila zahtevane kriterijume i ocenjene su kao nedovoljno transparentne.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • građanin

    29.06.2023 09:41
    Pa,
    Kad je tako, pošto je spomenik?
  • veznik

    29.06.2023 09:27
    zanimljivo
    Ako je sve transparentno, sto je moguce, a istovremeno smo korumpirano, sto je isto moguce, onda sigurno postoje jasni dokazi o korumpiranosti. Neko bi trebao time da se bavi.
    Kada bi samo postojala neka sluzba koja se bavi takvim stvarima... ljudi koji u ime zakona gone one koji taj zakon krse...
  • Jeja

    29.06.2023 07:47
    Koliko smo platili za takav izveštaj?

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Zbog čega banke odbijaju zahteve za olakšice?

U prva tri meseca ove godine građani su bankama podneli zahteve za olakšice za ukupno 2.321 kredit ukupne vrednosti 2,3 milijarde dinara. Banke su odbile 21 odsto zahteva za olakšice, zbog čega?

Kako izgleda struktura stranih investicija u Srbiji?

Na prvi pogled, podaci o stranim direktnim investicijama u Srbiji deluju ohrabrujuće, do maja ove godine neto priliv je iznosio 596 miliona. Međutim, detaljniji uvid u strukturu tih investicija pokazuje drugačiju sliku.

Da li ćete dočekati penziju?

Najstariji žitelji Srbije željno iščekuju jesen, već sredinom septembra svaki penzioner dobiće jednokratni prihod u visini, zavisno od penzije, između 20.000 i 35.000 dinara.

Rast BDP-a Srbije u drugom kvartalu 3,6 odsto

Realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) Srbije u drugom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prethodne godine iznosio je 3,6 odsto, objavio je Republički zavod za statistiku.