Može li Srbija, poput Mađarske, da ukine porez na poljoprivredno zemljište?

Autor: RTS

Info

24.08.2023.

09:11 > 12:14

Mađarski poljoprivrednici ne plaćaju porez na poljoprivredno zemljište. Na samu najavu nekih lokalnih samouprava da bi mogle da uvedu ovaj namet, reagovali su Vlada i parlament.

Može li Srbija, poput Mađarske, da ukine porez na poljoprivredno zemljište?

Foto: 021.rs

Kako piše RTS, nedavno je kod naših severnih suseda usvojen zakon koji od 1. septembra zabranjuje naplatu poreza na poljoprivredno zemljište. Cilj je da se tamošnji proizvođači zaštite i učine što konkurentnijim na tržištu. Mogu li se poljoprivrednici u Srbiji nadati ukidanju ove takse?

"U Mađarskoj se na poljoprivredno zemljište do sada nije plaćao porez, ali su pojedine lokalne samouprave htele da uvedu ovaj namet kako bi dopunile svoje prihode. To je izazvalo veliku pobunu poljoprivrednika, pa je Vlada morala da reaguje. Donet je zakon koji zabranjuje bilo kojim organima vlasti da oporezuju poljoprivredno zemljište, jer je nacionalni interes da zemlja bude obrađena i da mađarski poljoprivrdnici budu konkurentni na tržištu", kaže Ljubomir Aleksov, predstavnik srpske zajednice u parlametnu Mađarske.

U obrazloženju ove odluke nadležni su rekli da bi oporezivanje oduzelo resurse sektoru, a porez na poljoprivredno zemljište bi imao efekat na cenu hrane, što bi osetio čitav narod. Na ovaj način, kažu, štite se interesi mađarskih poljoprivrednika i kod kuće i u Briselu.

Srbija: Porez na imovinu u nadležnosti lokalnih samouprava

Od 2007. godine, u Srbiji u nadležnosti lokalne samouprave nije samo naplata nego i utvrđivanje poreza na poljoprivredno zemljište kao i oporezivanja svih drugih vrsta poreza na imovinu.

Prema domaćem zakonodavstvu, porezima na imovinu se oporezuju građevinsko, poljoprivredno, šumsko i drugo zemljište.

"Poreska stopa za zemljište fizičkog lica ne može biti veća od 0,3%, a za zemljište pravnog lica veća od 0,4%. Takođe, definisano je da se porez plaća na zemljište čija je površina preko 10 ari i da se porez ne plaća na onu površinu zemljišta koje se nalazi pod objektom, ako se za taj objekat plaća porez", kaže Aleksander Grunauer, direktor švajcarskog programa Odgovorne lokalne finansije i uključivanje građana, Helvetas.

U prethodnim zakonskim rešenjima obveznici u Srbiji su plaćali porez na zemljište prema tome kako je zemljište registrovano u katastru nepokretnosti. Međutim, situacija na terenu je takva da prava namena zemljišta nije uvek i ona koja je registrovana.

"Dešavalo se da vlasnik zemlje koja se obrađuje treba da plaća porez na građevinsko zemljište, jer se njegova parcela nalazi u građevinskom području i kao takva je upisana u katastar nepokretnosti. Vlasnici ovakvih parcela često nisu u mogućnosti da izvrše prenamenu zemljišta ili ona nije moguća po propisima. Ovo je dovodilo do plaćanja većih poreza, jer su poreske osnovice za građevinsko zemljište veće nego za poljoprivredno", objašnjava Grunauer.

Izmenama zakona od 2019. godine uvedena je mogućnost da opština donese odluku kojom se zemljište oporezuje prema stvarnoj nameni korišćenja.

"Na taj način je moguće da se zemljište registrovano kao građevinsko i nije izgrađeno, a koristi u poljoprivredne svrhe za sadnju i uzgajanje biljaka, tako i oporezuje. Ista se odluka odnosi i na šumsko zemljište. Ovim zakonskim izmenama se svakako doprinelo svojevrsnoj poreskoj pravičnosti. Pogotovo kada se uzme u obzir da se u odsustvu drugih zvaničnih registara, jedino načelom fakticiteta mogu ostvariti olakšice obveznicima koji često svoje prihode ostvaruju upravo bavljenjem poljoprivredom", objašnjava Grunauer.

Da li bi i u Srbiji mogao da se ukine porez na poljoprivredno zemljište je, kažu stručnjaci, pitanje koje zahteva ozbiljnu analizu.

"Za poljoprivrednike bi ukidanje poreza na imovinu na poljoprivredno zemljište po ugledu na Mađarsku, naravno, bilo neko olakšanje. Iako taj porez nije veliki u apsolutnom iznosu, imajući u vidu stalne teškoće individualnih poljoprivrednih proizvođača u svom poslovanju, ipak, bi im to, pretpostavljam značilo nešto", kaže Đerđ Pap, stručnjak za porez.

"Za lokalnu samoupravu bi ukidanje poreza značilo gubitak određenih prihoda koje bi trebalo da nadoknade na nekom drugom mestu. Samim tim se radi o političkoj odluci koja mora biti dobro promišljena", dodaje.

"Mađarska je ovu odluku donela po zahtevu Nacionalne poljoprivredne komore i udruženja poljoprivrednika, rukovodeći se svojim ekonomskim rezonom. U slučaju Srbije, za početak je potrebno urediti baze podataka o poljoprivrednom zemljištu, gde bi se namene i prava vlasništva upisala prema stvarnom stanju", navodi Grunauer.

Za razliku od razvijenih zemalja i zemalja EU gde se insistira na urednim registrima, kaže, Srbija je tu još u zaostatku.

Ukidanjem poreza se dobija određeni podsticaj za održivost i razvoj poljoprivrede, ali se, pre svega, moraju urediti i pravila i uslovi za ovakve izmene.

"U Srbiji, osim Vojvodine koja prednjači po obuhvatu poljoprivrednog zemljišta, drugi regioni nemaju značajne prihode po ovom osnovu, osim ukoliko se ne radi o velikim poljoprivrednim dobrima koja se i izdaju. Svakako odluke koje se donose bez prethodno urađenih analiza učinkovitosti, pozitivnog i negativnog efekta nisu dobre", kaže Grunauer.

Porez na poljoprivredno zemljište u zemljama okruženja i EU

Republika Srpska oporezuje poljoprivredno zemljište po stopi od 0,2%, ali se taj porez ne plaća ako se to zemljište koristi za sopstvenu poljoprivrednu proizvodnju. Zakon u Federaciji BiH uopšte ne oporezuje zemljište kao vrstu nepokretnosti.

U Hrvatskoj se porez na poljoprivredno zemljište plaća samo kod prometa po stopi od 0,3%, dok su obaveze za građevisnko i neizgrađeno zemljište obuhvaćene komunalnom naknadom koju naplaćuje jedinica lokalne samouprave po određenim koeficijentima.

Grčka, kao i Srbija oporezuje zemljište, s tim što se za poljoprivredno zemljište vrednosti preko 200.000 evra ne plaća dodatni porez, koji se za objekte plaća. Takođe, u Grčkoj su poljoprivrednici oslobođeni poreza na prenos vlasništva kada kupuju ili razmenjuju poljoprivredna dobra.

U razvijenim zemljama poput Holandije i Nemačke gde je najveći udeo zemljišta namenjen poljoprivredi, zemljište se oporezuje, ali poljoprivrednici imaju razne olakšice, poput smanjenja stope na prenos apsolutnih prava, umanjenje taksi za energetiku ili neplaćanja poreza za registraciju poljoprivrednih vozila.

U Francuskoj se, takođe, naplaćuje porez za zemljište, ali poljoprivrednici imaju pravo na umenjenje do 20% , kao i dodatna prava na umenjanja ukoliko prikažu gubitke na svojim gazdinstvima - elementarne nepogode, bolesti životinja...

Teme

porez POLJOPRIVREDA

Komentari 20

Hronološki Najpopularniji

Kuzman

25.08.2023 • 09:59

Ne može jer onda ispada cucla iz usta kompletnim idiotima iz sns

14 15 -1
Zebra

24.08.2023 • 21:59

Mađari nisu svoje njive dali Arapima pa da uvoze beli luk iz Albanije.

27 22 +5
Uroš

24.08.2023 • 19:10

"prihoda koje bi trebalo da nadoknade na nekom drugom mestu"
A zašto da nadoknade? Zar ne može smanjenjem činovnika da se postigne isti i bolji efekat? Ili je potrebno dobro državno uhlebljenje ostaviti deci?
Svi imovinski porezi u Srbiji su na maksimalnoj granici, niko nije u "zlatnoj sredini". Svaka vlast halapljiva.

24 19 +5

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.