I dalje "paprene" cene stanova u Srbiji uprkos stabilizaciji na tržištu: Zašto je to tako?
Veći obim stanogradnje u Srbiji poboljšaće trend stabilizacije cena stambenih nekretnina, odnosno zaustavljanja njihovog daljeg rasta.
Foto: 021.rs
Ovo smatra domaća stručna javnost, ali trenutak kada će "paprene" cene kvadrata početi da padaju još uvek nije poznat, piše Danas.
Iako je trend vrtoglavog rasta cena stambenog prostora u našoj zemlji nastavljen i u 2023. godini, prema podacima Republičkog geodetskog zavoda, ipak je došlo do određenog stepena stabilizacije pa su tako cene u drugom tromesečju ove godine u odnosu na prvo porasle svega 1,8 odsto.
Takođe je zabeležen i manji broj prodatih stanova usled inflatornog udara i ekonomske krize, odnosno sve je češći slučaj da građani odlažu rešavanje stambenog pitanja za bolja vremena, odnosno čekaju da cene kvadrata konačno počnu da padaju.
Da se cene stanova u Srbiji koliko toliko smire doprinelo je i smanjenje udela kupoprodaje stanova finansiranih kreditima sa 18 odsto u prvom tromesečju tekuće godine na 16 odsto stanova kupljenih na kredit u drugom tromesečju, što je posledica rasta kamatnih stopa.
Podaci RGZ za drugi kvartal ove godine pokazuju da je primera radi novogradnja u Kragujevcu poskupela za 28 odsto, u Nišu za 26 odsto, a u Beogradu za 19 odsto u odnosu na isti period prošle godine.
Ono što najbolje ilustruje trenutnu situaciju na tržištu stambenog prostora je podatak da je u proteklom periodu za 15 do 20 odsto smanjena prodaja stanova ali su cene kvadrata povećane za oko 10 odsto.
Prema najnovijim podacima Republičkog zavoda za statistiku u julu 2023. izdato je 2 706 građevinskih dozvola, što predstavlja povećanje od 14,2 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Od ukupnog broja dozvola izdatih u julu 82,9 odsto dozvola odnosi se na zgrade, a 17,1 odsto na ostale građevine. Ako se posmatraju samo zgrade, 81,8 odsto dozvola izdato je za stambene, a 18,2 odsto za nestambene zgrade.
Prema dozvolama izdatim u julu 2023. u Srbiji, prijavljena je izgradnja 3 099 stanova, s prosečnom površinom od 72,2 kvadratinih metara.
Od ukupnog broja stanova u novim stambenim zgradama 12,1 odsto stanova biće građeno u zgradama s jednim stanom, s prosečnom površinom od 146,5 kvadratnih metara, a 86,2 odsto stanova biće građeno u zgradama s tri i više stanova, i njihova prosečna površina biće znatno manja i iznosiće 60,5 kvadratnih metara.
Posmatrano prema oblastima, najveća građevinska aktivnost očekuje se u Braničevskoj oblasti, 20,2 odsto od predviđene vrednosti novogradnje, zatim slede Beogradska oblast (16,8 odsto), Mačvanska oblast (9,5 odsto), Raška oblast (7,8 odsto), Južnobačka oblast (7,3 odsto) i Sremska oblast (6,1 odsto), dok se učešća ostalih oblasti kreću do pet odsto.
Direktor agencije "Art nekretnine" Uroš Jovanović kaže za Danas da će veća izgradnja stanova uticati na dodatnu stabilizaciju cena stambenog prostora u Srbiji.
"Smirivanje situacije na tržištu već beležimo, u prvom redu zbog toga što je došlo do manje potražnje za stanovima usled visokih cena. Veći obim stanogradnje će svakako dodatno poboljšati situaciju i ono što je sigurno je da će se cene stabilizovati", kaže on.
Jovanović dodaje i da taj efekat na tržištu neće biti primetan odmah, nego će uslediti u narednih šest meseci najmanje.
"Istovremeno, u tom periodu ne treba očekivati smanjenje cena stanova, a razlog je taj što i pored određenog pada potražnja je ipak još uvek velika. Potražnju velikom čine i građani Rusije zainteresovani za kupovinu stambenog prostora u našoj zemlji. Tek nakon defnitivnog perioda stabilizacije može uslediti i pad cena stanova a u kom procentu u ovom trenutku je nemoguće prognozirati", navodi on.
Vlasnica agencije za nekretnine Kaća Lazarević kaže za Danas da veći broj izdatih građevinskih dozvola u julu u odnosu na isti period prošle godine ne može da bude precizan parametar na osnovu koga bi se moglo analizirati šta će se dešavati sa cenom stanova u narednom periodu.
"Taj podatak se jednostavno odnosi na sve građevinske dozvole ne samo na one vezane za stanogradnju. Činjenica da je Narodna banka Srbije ograničila kamate na kredite može donekle da doprinese da se poveća broj ljudi koji se odlučuju da uzmu stambene kredite ali taj broj svakako neće biti veliki iz razloga što su kamate i dalje visoke", objašnjava ona.
Sagovornica Danasa dodaje i da ono što može realno da utiče na povećanje prodaje stanova jeste povećanje kupovne moći građana.
"U ovom trenutku imamo situaciju da se situacija na tržištu kada je reč o cenama stanova stabilizuje. Treba naglasiti da vlasnici stanova u starogradnji snižavaju cene ali da vlasnici objekata u kojima su izgrađeni novi stanovi ne žele da spuštaju cenu i to je razlog zbog čega je ona generalno tako visoka u Srbiji", kaže ona.
Lazarević objašnjava i da postoji veliki broj ljudi koji sebi ne može da priušti kupovinu stana.
"Sa druge strane, postoje bogati ljudi koji su spremni da kupe i po više nekretnina smatrajući to sigurnom investicijom. Ipak, s obzirom na visinu cena stanova i slabu kupovnu moć građana vlasnici stambenog prostora u novogradnji će kad tad morati uvažiti realnost i sniziti visoke cene", zaključuje ona.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Kiparski ministar: Evropa bi mogla da počne da dobija naš gas u martu 2028.
09.08.2026.•
0
Potrošači mogu očekivati da će prirodni gas iz nalazišta u podmorju kod Kipra pomoći u pokrivanju energetskih potreba Evrope već od marta 2028. godine, izjavio je ministar energetike te ostrvske zemlje Majkl Damianos.
Novi rizici za inflaciju u Srbiji: Da li nas do kraja godine čekaju nova poskupljenja?
09.08.2026.•
4
Nakon perioda usporavanja inflacije, pred Srbijom su novi rizici koji bi u narednom periodu mogli da utiču na rast cena. Među njima su kretanje cena nafte i goriva, međunarodna geopolitička neizvesnost i toplotni talas.
Nekadašnji jugoslovenski gigant seli se iz Zagreba: Proizvodnja stiže u Gornji Milanovac
09.08.2026.•
9
Proizvodnja nekadašnjeg jugoslovenskog giganta Hromosa (Chromos) biće premeštena u Gornji Milanovac u Srbiji i Kolićevo u Sloveniji.
Država se za auto-put Beograd - Zrenjanin - Novi Sad zadužuje kod tri banke
09.08.2026.•
6
Vlada Srbije uputila je Skupštini Srbije predloge tri zakona o zaduživanju Srbije kod tri banke, a u vezi sa izgradnjom auto-puta Beograd - Zrenjanin - Novi Sad.
Koliko morate da radite za jednu kuglu sladoleda?
09.08.2026.•
0
U okvirnom poređenju cena u 10 evropskih zemalja, koje je sproveo Euronews, pokazalo se da je za kupovinu jedne kugle sladoleda potrebno najviše radnog vremena u Grčkoj - gotovo tri puta više nego u Nemačkoj.
Vozači kamiona sa Zapadnog Balkana i dalje na ledu: Evropska komisija nije ponudila rešenje
08.08.2026.•
10
Evropska komisija (EK) nije ponudila nikakvo rešenje za skidanje ograničenja trajanja boravka profesionalnih vozača kamiona sa Zapadnog Balkana u zemljama Šengen zone.
Nemačke pokrajine ukidaju zabranu vožnje kamiona nedeljom zbog niskog vodostaja
08.08.2026.•
0
Nemačke savezne pokrajine Rajna-Palatinat, Donja Saksonija, Severna Rajna-Vestfalija i Sarland privremeno su suspendovale zabranu saobraćaja za kamione nedeljom.
Airbnb beleži veliku potražnju širom sveta, akcije porasle devet odsto
08.08.2026.•
0
Akcije kompanije za onlajn rezervaciju smeštaja Er bi-en-bi (Airbnb) porasle su oko devet odsto nakon što je kompanija objavila rezultate za drugo tromesečje 2026. koji su nadmašili očekivanja analitičara.
Ko je u pravu za rafineriju: Vučić upozorava na Dunav, NIS kaže da radi normalno
08.08.2026.•
12
Dok predsednik Srbije Aleksandar Vučić upozorava da bi zbog niskog vodostaja Dunava rafinerija u Pančevu mogla da bude prinuđena da privremeno obustavi rad, ministarka tvrdi da rafinerija radi povećanim obimom.
Bugari spasavaju Evropu
08.08.2026.•
19
Istorijski minimalan nivo vode u Dunavu iznedrio je niz poteškoća u mnogim zemljama.
Produženo smanjenje akciza na gorivo
07.08.2026.•
1
Vlada Srbije produžila je smanjenje akciza na naftne derivate za još sedam dana.
Za zaštitu Srbije od klimatskih promena potrebno više od 27 milijardi evra do 2033.
06.08.2026.•
19
Vlada Srbije usvojila je Strategiju zaštite životne sredine, u kojoj se procenjuje da zaštita od posledica klimatskih promena zahteva investicije od 27,2 milijarde evra do 2033. godine.
Dok se Mali hvali viškom, budžetski minus posle uplate za "rafale" skoro milijardu evra
06.08.2026.•
15
Vlada Srbije je pola godine pre roka uplatila deo rate za francuske borbene avione "rafal", pa je minus u blagajni Srbije krajem jula bio 4,3 puta veći nego u prvih sedam meseci prošle godine.
Jorgovanka Tabaković je 14 godina na čelu Narodne banke Srbije: Saopšteno koji su rezultati toga
06.08.2026.•
26
Narodna banka Srbije (NBS) saopštila je danas, povodom 14 godina guvernerke Jorgovanke Tabaković na čelu NBS, da je obezbeđena stabilnost koja traje i rezultati u korist građana i privrede.
Koje bi mere država mogla da uvede u slučaju ozbiljne nestašice struje i goriva?
06.08.2026.•
21
Iako državni zvaničnici uveravaju građane i privredu da je situacija sa proizvodnjom električne energije i naftnih derivata stabilna, vremenska prognoza nagoveštava da država mora biti spremna na moguće mere.
Sindikati: Povećanje minimalca zavisiće od rasta zarada u javnom sektoru
05.08.2026.•
7
Savez samostalnih sindikata Srbije (SSSS) i Ujedinjeni granski sindikat (UGS) "Nezavisnost" će u pregovorima o povećanju minimalne zarade za 2027. godinu tražiti da taj iznos ne ugrozi odnosprema platama u javnom sektoru
U Srbiji nikad više sunčanih dana, a solarnih panela i dalje veoma malo
05.08.2026.•
22
Veoma toplo i sušno vreme ovog leta prouzrokuje brojne probleme u Srbiji, regionu i Evropi, zbog čega su pojedine nuklearne elektrane već isključene.
Đedović Handanović: Zbog niskog Dunava upitan uvoz 20.000 tona dizela
05.08.2026.•
9
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović razgovarala je sa predstavnicima Udruženja naftnih kompanija Srbije i NIS o dopremanju naftnih derivata u uslovima višenedeljnog niskog vodostaja Dunava.
Građani se zadužuju brže od privrede: Dug prema bankama porastao 15,6 odsto
04.08.2026.•
5
Dug privrede, građana i preduzetnika prema bankama u Srbiji nastavio je da raste i na kraju jula ove godine dostigao je skoro 4.701 milijardu dinara.
Niski vodostaji ugrozili proizvodnju struje: Srbija računa na projekte koji neće skoro biti završeni
04.08.2026.•
7
Iza hitne sednice Republičkog štaba za vanredne situacije, sazvane zbog loše hidrologije i niskih vodostaja, ostala je još veća dilema. Ima li Srbija ovih dana problem sa proizvodnjom električne energije i koliki?
Komentari 24
rgz
fdf
Ovo je srz problema sto isto govorim. U Srbiji ako imas x kolicinu para, neki manji kapital, jednostvano nemas gde sa tim. Berza ne postoji, tj ne postoji nikakav nacin da se pare investiraju. Kamate na stednju mizerne, investicioni fondovi besmisleni (gde i oni da investiraju u Srbiji...)... ostaje samo ko skupi neke pare da kupi stan kao vid investicije/sklanjanje para na sigurno. U zavisnosti koliko para ima viska, ili investira u ucesce ili u ceo iznos. I odatle i dalje pritisak na cenu kvadrata. Jednostavno ko ima para to je jedino u sta moze da investira najlakse.
rale
Sa naše strane imate Srbiju u kojoj ne postoji skoro nikakva berza i investiciono tržište, gomile gastarbajtera koji nikada neće kupiti nekretninu na zapadu ali mogu nekako da skupe pare za stan u NS ili BG i gomile kriminalaca koji peru novac kroz nekretnine.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar