Kako su paori nagrabusili: Niska cena pšenice i precenjen dinar
Već je sredina oktobra, a na vojvođanskim poljima postavlja se pitanje da li je pšenicom zasejano i četrdesetak hiljada hektara.
Foto: 021.rs
Polovina je optimalnog setvenog roka, od 25. septembra do 10. novembra, pa ipak, seljak čeka i još promišlja šta da gaji u predstojećoj sezoni.
Problemi sa osnovnim prehrambenim usevom su ogromni, sa nikada zabeleženim rezervama i niskom cenom.
Većina paora je u očajnoj situaciji, novac im je zarobljen u neprodatoj robi upravo u najgorem vremenu, na samom početku nove sezone. Da bi obnovili uzgoj pšenice, moraju da troše poslednje rezerve ili, ne daj Bože, da se zadužuju.
Pitanje je, međutim, koliko bi i prodaja po trenutnim tržišnim uslovima uopšte pomogla. Cena je toliko niska da seljak, praktično, nema zaradu, često čak izgubi 15 odsto uloženog u najvažniji hlebni usev.
Jednom blago, drugom muka
Pitanje neprodate pšenice traje već mesecima, a u međuvremenu zalihe sve više opterećuju skladišne kapacitete, pa je neizvesno koliko će se kukuruza, čija je berba u toku, uskladištiti.
Od roda 2022. godine na zalihama je najmanje 1,25 miliona tona, i kada se tome pridoda 3,48 miliona tona sa prošlogodišnje jesenje setve od 715.000 hektara, na raspolaganju nam je 4,75 miliona tona hlebnog žita.
Kako su godišnje potrebe Srbije za ljudsku ishranu, semensku pšenicu i pripremu stočne hrane oko 1,65 miliona tona, proizlazi da je višak oko tri miliona tona. Kod države koja ima razvijenu agrarnu politiku, višak je retko kada prevelik i stoga se doživljava kao blago. Kada je reč o Srbiji, u pitanju je muka.
Nevolja je što je evropsko tržište umnogome preplavljeno ogromnim količinama pšenice iz Ukrajine, pa je cena drastično pala. Podsetimo, pre dve godine cena je dostizala i 42,43 dinara, a na evropskim morskim lukama i rekordnih 430 evra po toni. Stoga su i prošle jeseni, kada se cena vrtela oko veoma solidnih 360 evra, srpski paori zasejali 720.000 hektara, te požnjeli oko 3,7 miliona tona.
Zarobljen ozbiljan novac
Međutim, još jednom se pokazalo da je cena nepredvidiva. Za otprilike 12 meseci srozala se na 200 evra po toni. Ujedno je i umanjena potražnja od strane kupaca, pa je, primera radi, od jula do 1. oktobra iz Srbije izvezeno skromnih 160.000 tona. Tako je kod naših paora blizu tri miliona tona viška, što je oko 650 miliona evra zarobljenog novca.
Problem je i što je potpuno neizvesno kako će se uskladištiti kukuruz koji se upravo skida sa polja. Slobodnog mesta na lagerima je premalo.
Da nedaća bude veća, ima viška lagerovane robe i kod drugih useva, ponajviše kod suncokreta u vidu sirovog ulja. Procenjuje se da je ovde zarobljeno otprilike 150 miliona evra. Tako seljacima nedostaje novac da obave setvu pšenice, za šta je potrebno uložiti u seme, gorivo, đubrivo, zaštitna sredstva.
Teško da će zemljoradnik uzeti zajam od banaka - niska cena ne pruža osnovu da se računa kako će naredna žetva vratiti pozajmicu. Zato se mnogo više odlučuju na sejanje pšenice "sa tavana", izostaje i veća primena đubriva, a i obrada zemljišta biće umnogome redukovana kako bi se prepolovila potrošnja goriva.
Naravno, i naredni rod će biti mnogo niži. Zapravo, ove jeseni seljak će sejati pšenicu očekujući da poboljša kvalitet zemljišta, prinos će biti u drugom planu.
Primat izborima
Država je bitno doprinela seljačkim lagerima: zabranjivala je izvoz kako bi u predizbornoj kampanji, pričom o znatnim rezervama hrane kod nas, gradila u ljudima osećaj sigurnosti i tako pridobijala glasove. Viškovi žita kod nas su i pre godinu dana bili preveliki, a nakon uvođenja zabrane su i uvećani. Nedovoljno brodova i kilava železnica takođe su doprineli da izvoz bude minimalan.
Ipak, čini se da je osnov svega loša struktura agrokompleksa u Srbiji. Prevelika je primarna agrarna proizvodnja, dok je u jugoslovensko doba prilično solidna prehrambena industrija drastično umanjena i bez novih investicija.
Drugim rečima, umesto da prerađujemo što je više moguće pšenicu, kukuruz, suncokret i druge useve, mi previše izvozimo agrarne sirovine. Često se hvalimo kako u proseku godišnje izvozimo tri miliona tona kukuruza i 1,2 miliona tona pšenice, a bilo bi pametnije da ih ovde preradimo, pa da izvozimo prerađevine.
Razvoj prerađivačke branše i dostizanje što višeg stupnja finalizacije bi moralo biti strateško opredeljenje, a ne da se prsimo izvozom kukuruza ili pšenice.
Domaći doprinos
U poslednjih šest, sedam godina velik problem razmahu izvoza je i precenjen kurs dinara, naša roba je strancima postala preskupa. Sa druge strane, inostrana roba postaje neuobičajeno jeftina.
Kako je u Srbiji poljoprivreda kao branša veliki izvoznik, trpi veliku štetu usled ovakve monetarne politike, veću nego ijedna druga delatnost.
Nikako ne bi trebalo umanjivati uticaj svetskih berzi, ali problemi sa viškovima agrarnih roba, naročito pšenice, nisu posledica samo izuzetno niskih cena u svetu. Velik doprinos ovakvom stanju stiže i od domaće ekonomske politike.
Dok na svetske trendove teško možemo uticati, politiku države Srbije bi valjalo što više usmeriti u pravcu razvoja prehrambene (prerađivačke) industrije i vođenju politike realnog kursa domaće valute. Sve dok ne bude ovakvih ili sličnih promena seljaku u Srbiji neće biti bolje.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Nove akcize od 1. maja: Kod cene goriva sve moguće, ali ćemo sigurno piti skuplju kafu
28.04.2024.•
9
Od 1. maja važiće novi iznosi akciza usklađeni sa prošlogodišnjom inflacijom od 7,6 odsto.
Rusija zapretila "oštrim odgovorom" ako ruska imovina bude zaplenjena
28.04.2024.•
2
Rusija je zapretila Zapadu oštrim odgovorom u slučaju da zamrznuta ruska imovina bude zaplenjena.
Ziđin planira da poveća proizvodnju
28.04.2024.•
1
Ziđin planira da poveća godišnji kapacitet projekata u Boru i Majdanpeku na 450.000 tona bakra i 10 tona zlata.
"Obećan izvoz svinjskih glava, nožica, a nemamo svinja": Veliki dil sa Kinom pokušavan još od Tita
28.04.2024.•
19
Srbija i Kina potpisale su 17. oktobra prošle godine Sporazum o slobodnoj trgovini, tokom boravka srpske delegacije u Pekingu, u kojoj je bio i predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Frilenseri do utorka imaju rok da plate prvu ratu poreza
28.04.2024.•
4
Frilenseri u Srbiji imaju rok do utorka, 30. aprila da predaju poresku prijavu i plate porez za prvi kvartal 2024. godine.
Objavljen poreski kalendar za maj: Evo kad koje obaveze dospevaju
28.04.2024.•
0
Poreska uprava Srbije saopštila je poreski kalendar za maj, uz napomenu da se rok za obaveze koje dospevaju na neradni dan, pomeraju na prvi naredni radni dan.
Čile će narednih godina smanjiti broj radnih sati sa 45 na 40 nedeljno
28.04.2024.•
0
U Čileu je stupio na snagu zakon o postepenom smanjivanju radnih sati nedeljno sa sadašnjih 45 na 40 do 2028. godine.
"Srbija je zemlja fizičkog rada": U Srbiji se na poslu manje koriste kognitivne veštine
28.04.2024.•
7
U obavljanju teških fizičkih poslova u Srbiji najviše radnog vremena provode muškarci i žene srednjeg nivoa obrazovanja, starosti između 30 i 59 godina.
Grčka uvodi šestodnevnu radnu nedelju
28.04.2024.•
4
U julu se u Grčkoj uvodi šestodnevna radna nedelja.
Protest Italije zbog preuzimanja njene kompanije u Rusiji
27.04.2024.•
5
Italija je danas ambasadoru Rusije izrazila negodovanje zbog toga što je ruski energetski gigant Gasprom preuzeo kontrolu nad filijalom italijanskog Aristona, "Termo grupom".
Cene goriva u komšiluku: Gde se najviše isplati da napunite rezervoar i da li je u Srbiji najskuplje
27.04.2024.•
9
Šest vezanih neradnih dana tokom predstojećih prvomajskih i uskršnjih praznika idealna su prilika za kraće putovanje.
Podeljeni vaučeri najugroženijim gazdinstvima koja su pretrpela štetu u poplavama
26.04.2024.•
0
FAO i Ministarstvo poljoprivrede Srbije saopštili su da su završili distribuciju vaučera od po 66.000 dinara najugroženijim poljoprivrednim gazdinstvima koja su pretrpela štetu nakon poplava 2023.
Gubici Elektrodistribicije Srbije u 2023. bili milijardu dinara
26.04.2024.•
4
Elektroprivredu Srbije (EPS) je prošle godine imala rekordnu dobit 114,3 milijardi dinara.
Miruju i dizel i benzin
26.04.2024.•
5
Benzin i dizel će se u Srbiji od danas u 15 sati do 30. aprila, na pumpama prodavati po istim cenama.
EPS sarađuje sa USAID na projektu unapređenja energetske efikasnosti i korišćenju obnovljivih izvora
26.04.2024.•
0
EPS je objavio da je sa projektom Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) "Bolja energija" potpisala Memorandum o razumevanju o saradnji na polju unapređenja energetske efikasnosti.
Češka kompanija postala jedini vlasnik firme "Knjaz Miloš"
25.04.2024.•
10
Mattoni 1873, najveći proizvođač mineralne vode i bezalkoholnih napitaka u Centralnoj Evropi, preuzeo je od kompanije PepsiCo manjinski udeo od 46,43 odsto u "Knjaz Milošu" iz Aranđelovca.
Momirović: "Ekspo 2027" će značajno uticati na razvoj tržišta nekretnina u Srbiji
25.04.2024.•
8
Ministar trgovine Tomislav Momirović ocenio je da će "Ekspo 2027" imati značajan uticaj na razvoj domaćeg tržišta nekretnina.
Građani u Turskoj bojkotuju restorane, kafiće i pekare zbog visokih cena
25.04.2024.•
13
Poslanici u Turskoj juče su u skupštini, pored toga što su odličivali o važnim zakonskim predlozima, na dnevnom redu imali i raspravu o tome kako da se zemlja izbori s velikim rastom cena.
Stočari: Kilogram žive prasadi 800 dinara, cena može i još da raste
24.04.2024.•
9
Cena kilograma živih prasića za sada se zaustavila na maksimalno 800 dinara, ali nije isključeno da će još rasti kako se približavaju 1. maj i Uskrs jer prasadi nema dovoljno u ponudi.
Penzioneri u Nemačkoj dobijaju povećanja penzija veća od inflacije
24.04.2024.•
2
Nemačka vlada odobrila je danas povećanje penzija od 4,57 odsto od letos, što je iznad tekuće stope inflacije.
Ako ne bude produžena uredba Vlade: Prestaje da se obračunava popust na struju
24.04.2024.•
5
Sa martovskim računima za struju istekao je rok za popuste koji su, prema uredbi Vlade Srbije, važili od 1. oktobra 2023. do 31. marta 2024. godine.
Komentari 17
Nn
Petar Veliki
ILIJA BOSNIĆ
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar