Ivica protiv Hrvatske: Drugo poluvreme "Agrokora"
Pre desetak dana dve sudske odluke su zatalasale javno mnjenje i dobrano uznemirile i sam državni vrh Hrvatske.
Reč je o odluci Međunarodnog suda za investicione sporove iz Vašingtona da se proglasi nadležnim u vezi sa tužbom koju je protiv države Hrvatske podneo Ivica Todorić, nekadašnji vlasnik "Agrokora", sa otprilike 57.000 zaposlenih i godišnjim prometom od 6,8 milijardi evra svojevremeno najveće kompanije u jugoistočnoj Evropi.
Vlast Hrvatske je očekivala suprotan stav, oslanjajući se na sličan slučaj iz nedavne prošlosti kada se isti sud proglasio nenadležnim za rešavanje tužbe dve holandske kompanije protiv susedne države.
Besmislena optužba
Nekoliko dana kasnije oglasio se Visoki krivični sud Hrvatske i potvrdio odluku zagrebačkog Županijskog suda da je veštačenje o finansijskom poslovaju "Agrokora" učinjeno na nezakonit način, time i nevažeće. Upravo ovaj akt bio je stožerna tačka tužbe države Hrvatske protiv Todorića i njegovih 14 saradnika za navodno kontinuirano izvlačenje para iz "Agrokora" u periodu od 2006. do 2017. godine, ukupno 159 miliona evra. Nakon presude, tužba je, praktično, ostala bez nosećeg stuba, ispražnjenog sadržaja i postala je besmislena.
Podsetimo se afere. Godine 2007. kompanija Ivice Todorića deluje moćno, najveći je poslovni gigant na južnoevropskim prostorima. Tu su najmoderniji trgovački centri, brojni kombinati, najbolje firme iz prehrambene i srodnih industrija, te niz odličnih firmi iz drugih delatnosti. No, svetska kriza naredne godine se u Hrvatskoj, gde je gro "Agrokora", reflektuje na najgori mogući način po trgovinu. Snažno opada promet u prodavnicama, što je za trgovačke kuće neka vrsta "poslovnog kancera".
Država podstiče strah
Koncern Ivice Todorića nastavlja da se širi i investira. Već ga je godinama pratio glas prezadužene kompanije kada se 2014. odlučio da kupi slovenački trgovački gigant "Merkator" za šta dugo nije nalazio podršku pratećih banaka. Napokon se obratio ruskim bankama i Sber banka, sa još jednom manjom ruskom kućom, upustila se u rizik. Ovakav rasplet se nije svideo vođstvu Hrvatske, još manje Briselu.
Počela je snažna i od države orkestrirana kampanja protiv "Agrokora" i Todorića lično, naglo je podstican strah da će uslediti bankrot "Agrokora" sa teškim posledicama po celu privredu Hrvatske i sa krupnim nevoljama po znatan deo stanovništva komšijske države. Proricane su posledice koje direktno pogađaju ljude, masovan gubitak radnih mesta, pad zarada, dovođenje u pitanje funkcionisanja penzijskog sistema... Sve sa idejom da "država uđe u kompaniju i reši probleme".
Sve za ništa
Izvedba je dodeljena tadašnjoj potpredsednici hrvatske vlade Martini Dalić, prethodno rukovodiocu banke koja je decenijama najviše finansirala vodeći hrvatski poslovni sistem. Latila se obaveze i pokušala da u direktnom razgovoru od Todorića izmami ni manje, ni više, nego da firmu u celosti prepusti državi, bez i kune nadoknade.
To što nije uspela rečima, država je učinila na način koji je u ne malom delu hrvatske pravne javnosti od starta označen kao, najblaže kazano, sporan. Pod hitno je donela Zakon o uvođenju vanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za državu Hrvatsku. Primenom odredbi ovog akta država je praktično razvlastila Todorića, preuzela sto odsto vlasništva i postavila vanrednu upravu.
Time je poznatom bisnismenu oduzela investicije. Todorić ističe da je u pitanju neka vrsta nacionalizacije imovine bez bilo kakve nadoknade. Odluka Investicionog suda u Vašingtonu da se proglasi nadležnim u sporu je itekako iznenadila politički Zagreb, a ohrabrila razvlašćenog poslovog čoveka.
Kako 1,9 uvećati na 30,7 milijardi evra
Možda se još većim problemom pokazao rad od države postavljenog privremenog upravnika, potom vanredne uprave. Kako Todorić nije hteo da se odrekne imovine, država je po svaku cenu pokušavala da proizvede bankrot. Dugo je bilo nepoznato kako je vanredna uprava konstruisala osnovu da tvrdi da je "Agrokor" navodno dužan neverovatnih više od 40 milijardi evra, kako su govorili državi bliski mediji.
Tek pre neki dan je Todorić objasnio finansijski mehanizam novouvedene uprave. Koncern "Agrokor" je kao pravno lice bio u dugovanjima, te su 16 najboljih članica izdavale (sopstvene) garancije za dugovanja celine koncerna. Ukupno je izdato garancija u vrednosti 1,9 milijardi evra.
Međutim svako pojedinačno garantovanje nova uprava nije knjižila samo kao obavezu izdavaoca, već i kao obavezu svake firme unutar koncerna. Tako je 1,9 milijardi obaveza knjigovodstvenom manipulacijom uvećano na 30,7 milijardi evra.
Uloga fonda rizičnog kapitala
Hrvatski bisnismen je i precizirao poslovanje svog bivšeg carstva. Godine 2016. "Agrokor" je godišnje prihodovao 6,8 milijardi, dok su dugovanja iznosila oko 4,7 milijardi evra i kompanija se spremala za izlazak na Londonsku berzu.
Poređenja radi, "Fortenova grupa", kako se, nakon prodaje najboljih pojedinačnih firmi, preimenovao nekadašnji lider, godišnje prihoduje oko 4,1, dok su dugovanja 4,6 milijardi evra.
No, kada je država ušla u vlasništvo "Agrokora" nije imala kapitala. Sledio je novi sporni potez, umesto preko berze, investicionog ulagača je pronašla nakon potpuno netransparentih direktnih razgovora. Pojavio se investicioni fond rizičnog kapitala "Knighthead capital management", otkupio deonice i potom koncernu pozajmio 1,07 milijardi evra uz kamatu od 7,5 odsto.
Podsetimo, bilo je to vreme istorijski niskih kamata, kada se novac mogao dobiti i za dva odsto kamate. Pošto "Fortenova" jedva uspeva da otplati i samu kamatu, aranžman je, posle isteka petogodišnjeg roka, obnovljen uz slične uslove. Međutim, vlasnici fonda su za produžetak vanredno zahtevali i dobili još oko 160 miliona evra gotovine.
Izvagati odgovornost
Sud iz Vašingtona će tek doneti konačnu presudu na koju niti jedna strana nema pravo žalbe. Presuda ne mora biti sto odsto u skladu sa viđenjem jedne ili druge strane. Naprotiv, u arbitražnim sporovima je čest slučaj da sud delimično uvaži navode, izvaga odgovornost obe strane, te nadoknadu umanji za onoliko koliko proceni da je i tuženi doprineo nastaloj situaciji.
U svakom slučaju, već samo postojanje nadležnosti Međunarodnog investicionog suda je ne samo veliki plus za Ivicu Todrića, već i veliki minus za državu Hrvatsku. Investicije i investitore treba poštovati, a ne šikanirati.
Portal 021.rs nominovan je za najbolji informativni sajt u regionu. Za 021.rs možete da glasate na OVOM LINKU.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Nove akcize od 1. maja: Kod cene goriva sve moguće, ali ćemo sigurno piti skuplju kafu
28.04.2024.•
8
Od 1. maja važiće novi iznosi akciza usklađeni sa prošlogodišnjom inflacijom od 7,6 odsto.
Rusija zapretila "oštrim odgovorom" ako ruska imovina bude zaplenjena
28.04.2024.•
2
Rusija je zapretila Zapadu oštrim odgovorom u slučaju da zamrznuta ruska imovina bude zaplenjena.
Ziđin planira da poveća proizvodnju
28.04.2024.•
1
Ziđin planira da poveća godišnji kapacitet projekata u Boru i Majdanpeku na 450.000 tona bakra i 10 tona zlata.
"Obećan izvoz svinjskih glava, nožica, a nemamo svinja": Veliki dil sa Kinom pokušavan još od Tita
28.04.2024.•
18
Srbija i Kina potpisale su 17. oktobra prošle godine Sporazum o slobodnoj trgovini, tokom boravka srpske delegacije u Pekingu, u kojoj je bio i predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Frilenseri do utorka imaju rok da plate prvu ratu poreza
28.04.2024.•
4
Frilenseri u Srbiji imaju rok do utorka, 30. aprila da predaju poresku prijavu i plate porez za prvi kvartal 2024. godine.
Objavljen poreski kalendar za maj: Evo kad koje obaveze dospevaju
28.04.2024.•
0
Poreska uprava Srbije saopštila je poreski kalendar za maj, uz napomenu da se rok za obaveze koje dospevaju na neradni dan, pomeraju na prvi naredni radni dan.
Čile će narednih godina smanjiti broj radnih sati sa 45 na 40 nedeljno
28.04.2024.•
0
U Čileu je stupio na snagu zakon o postepenom smanjivanju radnih sati nedeljno sa sadašnjih 45 na 40 do 2028. godine.
"Srbija je zemlja fizičkog rada": U Srbiji se na poslu manje koriste kognitivne veštine
28.04.2024.•
7
U obavljanju teških fizičkih poslova u Srbiji najviše radnog vremena provode muškarci i žene srednjeg nivoa obrazovanja, starosti između 30 i 59 godina.
Grčka uvodi šestodnevnu radnu nedelju
28.04.2024.•
4
U julu se u Grčkoj uvodi šestodnevna radna nedelja.
Protest Italije zbog preuzimanja njene kompanije u Rusiji
27.04.2024.•
5
Italija je danas ambasadoru Rusije izrazila negodovanje zbog toga što je ruski energetski gigant Gasprom preuzeo kontrolu nad filijalom italijanskog Aristona, "Termo grupom".
Cene goriva u komšiluku: Gde se najviše isplati da napunite rezervoar i da li je u Srbiji najskuplje
27.04.2024.•
9
Šest vezanih neradnih dana tokom predstojećih prvomajskih i uskršnjih praznika idealna su prilika za kraće putovanje.
Podeljeni vaučeri najugroženijim gazdinstvima koja su pretrpela štetu u poplavama
26.04.2024.•
0
FAO i Ministarstvo poljoprivrede Srbije saopštili su da su završili distribuciju vaučera od po 66.000 dinara najugroženijim poljoprivrednim gazdinstvima koja su pretrpela štetu nakon poplava 2023.
Gubici Elektrodistribicije Srbije u 2023. bili milijardu dinara
26.04.2024.•
4
Elektroprivredu Srbije (EPS) je prošle godine imala rekordnu dobit 114,3 milijardi dinara.
Miruju i dizel i benzin
26.04.2024.•
5
Benzin i dizel će se u Srbiji od danas u 15 sati do 30. aprila, na pumpama prodavati po istim cenama.
EPS sarađuje sa USAID na projektu unapređenja energetske efikasnosti i korišćenju obnovljivih izvora
26.04.2024.•
0
EPS je objavio da je sa projektom Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) "Bolja energija" potpisala Memorandum o razumevanju o saradnji na polju unapređenja energetske efikasnosti.
Češka kompanija postala jedini vlasnik firme "Knjaz Miloš"
25.04.2024.•
10
Mattoni 1873, najveći proizvođač mineralne vode i bezalkoholnih napitaka u Centralnoj Evropi, preuzeo je od kompanije PepsiCo manjinski udeo od 46,43 odsto u "Knjaz Milošu" iz Aranđelovca.
Momirović: "Ekspo 2027" će značajno uticati na razvoj tržišta nekretnina u Srbiji
25.04.2024.•
8
Ministar trgovine Tomislav Momirović ocenio je da će "Ekspo 2027" imati značajan uticaj na razvoj domaćeg tržišta nekretnina.
Građani u Turskoj bojkotuju restorane, kafiće i pekare zbog visokih cena
25.04.2024.•
13
Poslanici u Turskoj juče su u skupštini, pored toga što su odličivali o važnim zakonskim predlozima, na dnevnom redu imali i raspravu o tome kako da se zemlja izbori s velikim rastom cena.
Stočari: Kilogram žive prasadi 800 dinara, cena može i još da raste
24.04.2024.•
9
Cena kilograma živih prasića za sada se zaustavila na maksimalno 800 dinara, ali nije isključeno da će još rasti kako se približavaju 1. maj i Uskrs jer prasadi nema dovoljno u ponudi.
Penzioneri u Nemačkoj dobijaju povećanja penzija veća od inflacije
24.04.2024.•
2
Nemačka vlada odobrila je danas povećanje penzija od 4,57 odsto od letos, što je iznad tekuće stope inflacije.
Ako ne bude produžena uredba Vlade: Prestaje da se obračunava popust na struju
24.04.2024.•
5
Sa martovskim računima za struju istekao je rok za popuste koji su, prema uredbi Vlade Srbije, važili od 1. oktobra 2023. do 31. marta 2024. godine.
Komentari 3
Nikola
Apsurdistan
Samo što je ova tema u monopolističkoj zemlji braće i kumova reketaša daleeeeko od stvarnosti.
Anonimus
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar