Mali: Ove godina inflacija pada na tri ili 3,5 odsto, biće i novih povećanja plata i penzija
Potpredsednik vlade i ministar finansija Siniša Mali izjavio je da će u 2024. biti nastavljeno snižavanje inflacije u Srbiji i da će ona pasti na tri ili 3,5 odsto.
Foto: 021.rs
Mali je dodao i da će već u toku godine biti i dodatnih povećanja plata i penzija, a očekuje i dalju profesionalizaciju javnih preduzeća kao što je urađeno sa EPS-om, njihovu veću profitabilnost i poslovanje bez upliva politike.
Mali je rekao da su od danas povećane plata u javnom sektoru za 10 odsto i penzije za 14,8 odsto, kao i minimalna zarada za 17,8 odsto koje je do sada najveće procentualno povećanje.
"Minimalna zarada je preko 400 evra od 1. januara, a poređenja radi bila je 15.700 dinara pre 11, 12 godina, a prosečna penzija će sa ovim povećanjem, uz ono koje smo imali od 5,5 odsto u oktobru, ići na 390 evra. Nama je sada prosečna zarada oko 830, 840 evra. Ispunićemo obećanje koje smo dali da 1.400 evra bude prosečna plata u Srbiji na kraju mandata naredne vlade, 650 evra prosečna penzija i 650 evra minimalna zarada", naveo je Mali.
On je istakao da je Srbija u trećem kvartalu imala rast od 3,6 odsto, a da će za celu 2023. rast iznositi 2,5 ili 2,6 odsto.
Mali je rekao Tanjugu da možemo da budemo zadovoljni rezultatom u 2023. i da to ne kažu samo on ili predsednik Aleksandar Vučić, već i Međunarodni monetarni fond - da je naša ekonomija potpuno stabilna, jaka i da i dalje raste, uprkos ogromnim izazovima koji su vezani pre svega za globalnu ekonomiju, kao što su korona, energetska kriza, konflikt u Ukrajini, konflikt u Gazi i velika inflacija u celom svetu.
Naveo je da naša ekonomija raste za razliku od mnogo većih ekonomija, na primer Nemačke koja je već tri kvartala zaredom u recesiji.
"Mi ćemo prvi put u istoriji imati BDP veći od 69 milijardi evra. Poređenja radi, pre samo 11 godina bio je 33 milijarde", rekao je on i dodao da je tome doprinelo otvaranje novih fabrika, ali i veliki infrastrukturni radovi.
Naglasio je nam je stopa nezaposlenosti na rekordno niskom nivou od devet odsto, a najviša stopa zaposlenosti od 50,7 odsto.
"Imamo trenutno 2,367 miliona zaposlenih koji plaćaju poreze i doprinose. To je istorijski najveći broj zaposlenih na ovaj broj stanovnika u Srbiji", naglasio je Mali.
U Srbiju je, dodaje, u 2023. godini stiglo 4,4 ili 4,5 milijardi evra direktnih stranih investicija i ističe da najveći broj investicija u ovom delu Evropu dolazi u Srbiju.
Mali ističe da imamo i rekordan nivo deviznih rezervi od 25 milijardi evra, što nam omogućava da držimo stabilan devizni kurs, što je veoma važan faktor u daljem smirivanju inflacije.
"Mi smo, inače, za ovu godinu planirali deficit od 3,3 odsto, a onda smo u rebalansu rekli da će biti manji, oko 2,8 odsto. Mi sada već znamo da će biti 2,3 ili 2,4 odsto, a možda čak i 2,2 odsto", rekao je ministar i dodao da to, takođe, omogućava da se drži pod kontrolom javni dug.
Kako je rekao, nama će zaključno sa decembrom javni dug biti 51,2 ili 51,3 odsto, što je mnogo niže od kriterijuma Mastrihta od 60 odsto, kao i proseka evrozone od 91 ili 92 odsto.
"Očekujem dalji porast realnog dohotka kroz povećanje plata i penzija, kao i kroz povećanje minimalne zarade, uz nastavak svih kapitalnih investicija koje smo započeli", poručio je Mali.
Kako je objasnio, ukoliko nastavimo da imamo "ovako dobre ekonomske rezultate i ako bude mira u svetu i daljeg umanjenja negativnih posledica svih ovih kriza, mi možemo da očekujemo povećanje plata, povećanje penzija već polovinom naredne godine".
Kada je reč o inflaciji očekuje da se ona vrati na projektovani nivo od tri plus-minus 1,5 odsto i kaže da smo imali mnogo bolje podatke poslednjih meseci i da je inflacija u novembru iznosila 8,0 odsto.
"Trend smanjenja inflacije je u celoj Evropi i mi pratimo taj trend. Ono što je za građane Srbije važno jeste da paralelno sa snižavanjem inflacije, imamo mere koje smo preduzeli od kontrole cene goriva, činjenice da nam je i dalje cena gasa među najnižim u Evropi kao i cena struje, kontrole cena 36 namirnica i artikala u akciji Bolja cena, sniženje računa za struju kod najsiromašnijih sugrađana", rekao je Mali.
Istakao je da su sve te mere doprinele sniženju inflacije i da su, sa druge strane, povećanje plata, penzija i jednokratne isplate penzionerima po 20.000 dinara, kao i onima koji primaju novčanu socijalnu pomoć po 10.000 dinara i srednjoškolcima po 10.000 dinara, takođe doprineli tome.
"Projekcije su takve, dakle, inflacija ide dole, i sa povećanjem plata, penzija i minimalne zarade, očekujem dalje jačanje realnog životnog standarda građana Srbije. To je jedan od dva stuba naše ekonomske politike, a sa druge strane to su kapitalne investicije. I od te politike nećemo odustati i na dobrom smo putu da dođemo do one predkrizne stope inflacije od 2,5 do tri odsto", rekao je Mali.
Kada je reč o zahtevu sindikata da se minimalac koriguje dva puta godišnje, Mali je naveo da se oko toga vode pregovori sa predstavnicima sindikata i poslodavaca, ali da su tu suprotstavljeni stavovi sa njihove strane, jer ako ste poslodavac kada planirate budžetsku godinu morate da znate koliki će biti fond za plate.
"S druge strane, zahtev za usklađivanje minimalne zarade dva puta je vezan za vanredne situacije kada se dešavaju neki nepredviđeni događaji. Međutim, kada pogledate kako smo mi reagovali poslednjih par godina, mi imamo povećanje minimalne zarade uvek iznad nivoa inflacije. Evo od 1. januara 17,8 odsto povećanje minimalne zarade, a inflacija će biti oko tri ili 3,5 odsto, dakle realnih oko 13 ili 14 odsto imate povećanje minimalne zarade", naveo je Mali.
Naglasio je da će minimalna potrošačka korpa biti pokrivena minimalnom zaradom sa ovim januarskim povećanjem 89 odsto, a da je pre 10 godina to bilo 61 odsto.
Kako kaže, nakon formiranja nove vlade moraće da se napravi rebalans budžeta i ako bude nastavljen rast u narednim mesecima biće otvoren prostor, kao što je i predsednik Aleksandar Vučić obećao, za dodatna ulaganja i izdvajanja u zdravstvu i u prosvetu, kao i eventualno povećanje plata i penzija.
Dodaje da rebalans mora da se uradi zbog novog zakona o vladi.Na pitanje da li će država i u 2024. emitovati evroobveznice na međunarodnom tržištu kapitala i za šta bi se koristila ta sredstva, Mali je rekao da je u 2023. ostvaren veliki uspeh jer je bilo planirano da povučemo oko milijardu ili milijardu i po dolara, a za naše obveznice je bila ponuda veća od 11 milijardi dolara, jer se Srbija pokazala u krizama kao kredibilan i stabilan partner.
"Mi trenutno na računu imamo skoro pet milijardi evra, dakle, nemamo problem s likvidnošću. Želimo da uredimo i kontrolišemo deficit. Kada je naše dalje učešće na međunarodnom tržištu kapitala u pitanju, videćemo, svaki dan pratimo šta se dešava, uslovi su i dalje povoljniji kada je dolar u pitanju, nego za evro, a to se menja iz dana u dan i ukoliko bude bilo potrebe, mi nemamo nikakav problem da privučemo bilo kakav dodatni kapital", rekao je Mali.
Naveo je da postoji jasan plan finansiranja i vraćanja obaveza koje dospevaju u 2024. i naglasio da je javni dug Srbije potpuno pod kontrolom.
Nikada se to, inače, ne objavljuje unapred da li ćemo izaći ili ne na tržište kapitala, dodao je Mali.
"Ako bude bilo potrebe, izaći ćemo potpuno opušteno, relaksirano i ako dobijemo dobre ponude, mi ćemo taj novac iskoristiti ne za potrošnju, već za ono od čega građani Srbije imaju korist, a to su uglavnom kapitalne investicije. Dakle od projekta Čista Srbija, ulaganja u kanalizacione mreže, fabrike za prečišćavanje otpadnih voda, u ono što je predsednik Vučić najavio, dalje ulaganje u lokalne puteve, autoputeve, brze saobraćajnice, brze pruge, dakle to su nam prioriteti", rekao je Mali.
Na pitanje da li očekuje neke promene u 2024. kada je reč o finansiranju javnih preduzeća, s obzirom da je donet novi Zakon o upravljanju preduzećima u državnom vlasništvu, Mali je rekao Tanjugu da su ta preduzeća veoma važna za građane Srbije i da ona više ne predstavljaju fiskalni rizik.
"Dakle nisu nam ta preduzeća problem, da traže neka izdvajanja. Imali smo taj slučaj prošle godine za EPS. To je bila stvarno vanredna situacija, bilo je da li da građane ostavimo bez struje, kao i bez gasa ili će država opet preuzeti teret krize na sebe, kao što smo i uradili", rekao je on.
Ističe da generalno ta preduzeća danas mnogo bolje posluju nego pre samo 10 godina i da to pokazuju njihovi bilansi i finansijski izveštaji koji su pozitivni.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Eksplozija troškova kapitalnih projekata: Samo Emiratima dugujemo dve milijarde dolara ove godine
10.06.2026.•
6
Najnovija analiza Fiskalnog saveta o predlogu budžeta za 2026. godinu otkriva zabrinjavajući trend snažnog porasta procenjenih vrednosti najvećih državnih investicija.
Hoće li biti struje za klima uređaje?
10.06.2026.•
6
Letnje toplo vreme je ove sezone došlo nešto kasnije.
Srbija se zadužila 235 miliona evra, investitorima morala da obeća veću zaradu
10.06.2026.•
4
Država Srbije se ove nedelje zadužila 27,6 milijardi dinara (oko 235 miliona evra) prodajom dinarskih obveznica za koje je morala da obeća veći prinos nego prošlog meseca.
NIS podneo zahtev za novu posebnu licencu za rad i posle 16. juna
10.06.2026.•
2
Naftna industrija Srbije (NIS) je saopštila da je podnela zahtev Kancelariji za kontrolu stranih sredstava (OFAC) Ministarstva finansija SAD zahtev za izdavanje nove posebne licence.
Proglašeni pobednici MIXX Awards za 2025 godinu: Digitalna izvrsnost nagrađena na konferenciji Digital Day
10.06.2026.•
0
Pobednici nacionalnog MIXX Awards takmičenja za 2025. godinu proglašeni su 5. juna u okviru konferencije Digital Day, najznačajnijeg događaja domaće digitalne industrije.
Koja državna preduzeća dobijaju najviše subvencija: Za 27 firmi 63,6 milijardi dinara
10.06.2026.•
2
Državnim preduzećima čiji rad prati Ministarstvo finansija, isplaćeno je 63,6 milijardi dinara.
OpenAI priprema izlazak na berzu, investitori procenjuju kompaniju na bilion dolara
09.06.2026.•
1
Kompanija za razvoj veštačke inteligencije Open AI saopštila je da je u tajnosti podnela prijavu za izlazak na berzu uz potencijalnu procenu vrednosti do bilion dolara.
Samo tri zemlje EU na vreme usvojile pravila o transparentnosti plata
09.06.2026.•
3
Slovačka, Italija i Litvanija su jedine članice Evropske unije koje su pre 7. juna, što je bio krajnji rok, usvojile nacionalne zakone za primenu Direktive o transparentnosti zarada.
Gujaničić: Nije dobro da Srbija uslovljava MOL obavezom rada NIS-ove rafinerije
09.06.2026.•
25
Vlast u Srbiji ne bi trebalo da uslovljava mađarsku kompaniju MOL obavezom rada NIS-ove rafinerije, kao ni bilo kojim drugim poslovnim potezom, izjavio je danas glavni broker Momentuma Nenad Gujaničić.
Parkirati ih dalje od objekata i drugih vozila: Stelantis opozvao 1,3 miliona "džipova" zbog rizika od požara
09.06.2026.•
1
Američko-holandski proizvođač automobila Stelantis opozvao je više od 1,3 miliona vozila marke "Jeep" širom sveta zbog rizika od požara i pozvao vlasnike da parkiraju vozila dalje od objekata i drugih automobila.
Đedović Handanović o pregovorima oko NIS-a: Srbija nije, niti će biti kamen spoticanja
09.06.2026.•
10
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je da razgovori u vezi sa prodajom većinskog ruskog udela u NIS-u dobro napreduju i da "Srbija nije, niti će biti kamen spoticanja u transakciji".
Novcem potrošenim na nuklearno oružje mogla se okončati glad u svetu
09.06.2026.•
6
Prema izveštaju Međunarodne kampanje za ukidanje nuklearnog oružja (ICAN), devet svetskih nuklearnih sila povećalo je izdvajanje za nuklearne arsenale za 19 odsto u 2025. godini, zajedno potrošivši 119 milijardi dolara.
Počinje dostava poreskih rešenja za "stan na dan"
08.06.2026.•
2
Poreska uprava Srbije objavila je da počinje dostava poreskih rešenja za izdavaoce 'stana na dan' za 2026. godinu.
Fiskalni savet: Ekspo će koštati oko 3,4 milijarde evra, procene projekata se menjaju bez jasnog obrazloženja
08.06.2026.•
3
Fiskalni savet Srbije procenjuje da bi samo za Ekspo i povezane projekte troškovi mogli da iznose oko 3,4 milijarde evra i da su troškovi osam velikih putnih pravaca porasli za 80 odsto u odnosu na ugovorene iznose.
Slučaj NIS: Ima li političke volje za rešenje?
08.06.2026.•
15
OFAC, kancelarija američke vlade za kontrolu imovine u inostranstvu, ponovo je produžila rok za dogovor Gaspromnjefta i MOL-a oko kupoprodaje Naftne industrije Srbije.
Novi EES sistem mogao bi da smanji broj turista u Evropi
08.06.2026.•
3
Produžena kašnjenja na granicama povezana sa uvođenjem novog evropskog sistema EES mogla bi da ugroze do 41 milion posetilaca i 45,4 milijarde dolara potrošnje posetilaca sa četiri najvažnija evropska tržišta.
Od 1. jula na snazi nova pravila zaštite tržišta čelika EU
08.06.2026.•
1
Savet EU usvojio je uredbu kojom se uspostavlja novi okvir za zaštitu tržišta čelika Unije od negativnih uticaja globalnih prekomernih kapaciteta u sektoru.
Ministar upozorio poljoprivrednike na pokušaj prevare
08.06.2026.•
4
Ministar poljoprivrede upozorio je poljoprivrednike da ne nasedaju na prevaru pojedinaca koji ih telefonski kontaktiraju i nude navodno ubrzavanje isplate podsticaja za kvalitetna priplodna grla, tražeći da im se plati.
Kina nudi male modularne reaktore u Srbiji: Prodavanje magle ili potencijalno rešenje?
08.06.2026.•
23
Priča o mogućoj izgradnji nuklearne elektrane u Srbiji sve je intenzivnija, što se može videti i kroz pripreme u vidu tehničkih, pravnih i kadrovskih kapaciteta.
Radnici u Srbiji rade više nego u EU, a slabo su plaćeni - zašto?
08.06.2026.•
34
Zaposleni u Srbiji rade više od skoro svih svojih balkanskih i evropskih komšija, a zarađuju najmanje, pokazuju najnoviji podaci Eurostata.
Ministarstvo kulture izdvojilo 10 miliona dinara za radove na Crkvi Svetog Đorđa na Oplencu
07.06.2026.•
4
Ministarstvo kulture izdvaja deset miliona dinara za sufinansiranje radova na Crkvi Svetog Đorđa na Oplencu.
Komentari 10
Gina
Kroks
Bananamen
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar