Preispitati prioritete: Da li su Srbiji potrebniji stadioni ili ulaganja u zdravstvo i obrazovanje?
Javne finansije Srbije su u solidnom stanju, glavni budžetski rashodi su pod kontrolom, a porezi se uredno naplaćuju, međutim, država se u 2023. dosta zadužila po visokoj kamatnoj stopi.
Foto: Pixabay
Zaduživanje će ove godine koštati 1,5 milijardu evra, rekao je glavni ekonomista Fiskalnog saveta Danko Brčerević.
"Na zaduživanje države bitno su uticali neki nestandardni troškovi države koji ne bi trebalo da budu deo redovnog budžeta. Jedan takav trošak bila je pomoć Srbijagasu, više od 500 miliona evra, delom direktno iz budžeta, a delom preko garantovanih kredita, koji takođe povećavaju javni dug", naveo je Brčerević.
Drugi razlog za zaduživanje države je bila, kako je rekao, vanredna isplata pomoći građanima, koja je ekonomski i socijalno upitna – 20.000 dinara svim penzionerima, 10.000 dinara za decu do 16 godina, a 10.000 dinara za srednjoškolce.
Istakao je da se, zbog tih davanja koja su "eksplodirala" pred parlamentarne i lokalne izbore 17. decembra, država u 2023. zadužila znatno više nego što je morala.
Brčerević je rekao da je na kamatu za kredite 2023. iz budžeta dato oko 1,3 milijarde evra, a 2024. će se zbog novog duga i rasta kamatnih stopa platiti još više, oko 1,5 milijardi evra.
"To su ogromni, neproduktivni rashodi koji jasno pokazuju da je bilo potrebno da se bude racionalniji i umereniji u zaduživanju zemlje u prethodnih nekoliko godina, naročito prema neselektivnom deljenju novca građanima", rekao je Brčerević.
Dodao je da analize Fiskalnog saveta potvrđuju da će deficit budžeta i javni dug u 2023. biti nešto niži od planiranih, a plan je bio da deficit budžeta bude 2,8 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) ili 1,9 milijardi evra.
"Sada predsednik (Aleksandar Vučić) kaže da će deficit budžeta biti oko 2,3-2,4 odsto BDP-a ili 1,6 milijardi evra. Slično tome, umesto planiranog javnog duga od 53,3 odsto BDP-a ili 36,8 milijardi evra, sad se očekuje da će dug biti oko 52,5 odsto BDP-a, odnosno 36,3 milijardi evra. To jeste dobro, ali poboljšanja su ipak umerena. Ne bi me iznenadilo da rezultati na kraju godine budu i malo bolji od poslednjih očekivanja predsednika", rekao je Brčerević.
Naveo je da Fiskalni savet ostaje pri oceni da je za 2024. trebalo da se planira niži deficit od predviđenog od 2,2 odsto BDP-a.
To je, po njegovim rečima, lako obrazložiti, jer oko polovine fiskalnog deficita iz 2023. čine vanredni rashodi, pomoć Srbijagasu, Elektrodistribuciji Srbije, davanja stanovništvu, a ti troškovi ne bi trebalo da se nastave u 2024. godini.
Tokom 2023. snažno su, kako je rekao, povećane cene gasa i struje, pa će u 2024. budžetska podrška energetskim preduzećima da se ukine ili makar dramatično smanji, a novo neselektivno deljenje novca stanovništvu nije najavljeno za 2024. i ta mera ekonomske politike ne bi ni smela da se nastavi.
Dodao je da će privredni rast u 2023. godini, prema poslednjim podacima, biti oko 2,5 odsto BDP-a, što bi se u okolnostima globalnih nestabilnosti i visokih kamatnih stopa, moglo tumačiti kao solidan rezultat.
Zemlje Centralne i Istočne Evrope (CIE) koje su uporedive sa Srbijom imaće u 2023. godini, kako je rekao, privredni rast niži od jedan odsto, ali trebalo bi skrenuti pažnju i na to da je dobar deo privrednog rasta Srbije u 2023. posledica specifičnih okolnosti.
"Poljoprivreda je imala visok rast od oko 10 odsto jer se poredila sa sušnom 2022, a visok rast ima i proizvodnja električne energije usled veoma povoljnih hidroloških kretanja i poređenja s niskom bazom iz 2022. kad je EPS bio u velikim problemima. Bez ovih vanrednih činilaca rast BDP-a Srbije bio bi sličan kao u uporedivim zemljama", rekao je Brčerević.
Državna sredstva deljena i bogatijima
Jedan od razloga za visoku inflaciju u Srbiji je, po rečima Brčerevića, velika fiskalna potrošnja.
"Umesto da državna sredstva bude usmerena samo ka najugroženijima, ona su neopravdano deljena i bogatijim građanima, čime je podgrejavana inflacija. Uz dalje smanjivanje fiskalnog deficita, povoljna međunarodna kretanja i odgovarajuću politiku NBS, gotovo je izvesno snažno usporavanje inflacije u Srbiji u 2024. godini", rekao je on.
Naveo je da je kurs dinara realan i da nema bojazni od nekog osetnijeg pada njegove vrednosti u kratkom roku.
Ocenio je da je povećanje penzija i plata u javnom sektoru, koje se planira budžetom za 2024, u skladu sa zakonom i zasnovano je na realnim osnovama.
"Međutim, problematično je bilo vanredno povećanje penzija od 5,5 odsto u oktobru 2023. godine koje nije bilo utemeljeno u ostvarenim ekonomskim rezultatima i u važećoj zakonskoj regulativi", rekao je Brčerević.
Podsetio je da je ista odluka doneta i 2008. godine, kada su penzije zbog političkih pritisaka PUPS-a, a ne zbog privrednog rasta, dva puta vanredno povećane za 11 i 10 odsto, pa je tada ukupan rast penzija bio više od 35 odsto, čime je urušen budžet, a penzije su zbog toga, 2014. godine, smanjene.
"Vanredno povećanje penzija iz oktobra 2023. daleko je manje od onog iz 2008. i zato neće fundamentalno ugroziti budžet, ali veoma je opasno da se rast penzija u Srbiji ponovo određuje proizvoljno, a ne onako kako nalažu zakon i objektivna ekonomska načela", rekao je Brčerević.
Gradnja stadiona ili ulaganje u zdravstvo i obrazovanje?
Ocenio je da "ima prostora za veća izdvajanja u zdravstvo i prosvetu pod uslovom da se odgovorno upravlja budžetom".
"Država bi upravo u te oblasti i trebalo da ulaže, a ne da neosnovano deli novac proizvoljno odabranim grupama građana ili da ga ‘sipa’ u neuspešna javna preduzeća", rekao je Brčerević.
Naveo je da bi se morali preispitati prioriteti za odabir državnih projekata i upitao da li je Srbiji potrebnija izgradnja fudbalskih stadiona umesto ulaganja u zdravstvo i obrazovanje.
U zaštitu životne sredine, kako je rekao, decenijama se ne ulaže dovoljno i stanje je, bez preterivanja, katastrofalno.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Registracija u APR kao objavljen oglas: Kako banke i knjigovođe dolaze do podataka klijenata?
21.06.2026.•
2
Od trenutka upisa preduzetnika u APR, počinju često da stižu pozivi, meljovi, ponude bankarskih usluga. Građani se u ovakvim situacijama s pravom ljute, a privrednici na to, kaže zakon, nemaju pravo.
Najskuplji stan u Srbiji prodat za 2,6 miliona evra u Beogradu, rast prometa i u Novom Sadu
20.06.2026.•
17
Ukupna vrednost ostvarenog prometa na tržištu nepokretnosti u Srbiji dostigla je približno dve milijarde evra, što predstavlja najvišu zabeleženu vrednost za prvi kvartal od uspostavljanja Registra cena nepokretnosti.
Tržište nekretnina usporilo, ali kvadrat ne pojeftinjuje: Šta je razlog?
19.06.2026.•
43
Rast cena kvadrata u Srbiji više se ne izražava u dvocifrenim stopama kao prethodnih godina, ali pad za sada nije na vidiku. Nekretnine su i dalje prvi izbor za ulaganje.
NBS: Internet plaćanja u Srbiji nastavljaju snažan rast
19.06.2026.•
1
Broj plaćanja karticama i elektronskim novcem putem interneta nastavio je da beleži rast i u prvom tromesečju 2026. ukupan broj onlajn-kupovina povećan je za 39,7 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Đedović Handanović: Nadam se da će Gaspromnjeft i MOL uspeti da se dogovora o NIS-u, mi smo svoje završili
19.06.2026.•
15
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović izjavila je danas da je potpisivanjem ugovora između akcionara sa MOL-om srpska strana okončana svoj deo posla u pregovorima.
Džefri Saks: Srbija napravila dobar izbor što sarađuje sa kineskim kompanijama
19.06.2026.•
10
Prvi "Horizons" forum o održivosti i povezivanju počeo je juče u Beogradu, a predsednik Srbije Aleksandar Vučić i ekonomista Džefri Saks danas su održali razgovor o srpskoj ekonomiji, geopolitici i prilikama za razvoj.
BMW: Na kineskom tržištu i dalje ima mesta za inostrane proizvođače
18.06.2026.•
0
Proizvođač automobila BMW objavio je da na kineskom tržištu i dalje postoji prostor za inostrane automobilske kompanije, uprkos sve većoj dominaciji domaćih proizvođača.
Visoki troškovi klimatskih promena
18.06.2026.•
2
Pre neki dan iz uprave Panamskog kanala je stigla vest da se od 3. jula uvodi novo ograničenje gaza.
Stelantisov dobavljač dobija 1,5 miliona evra od države Srbije za rekonstrukciju proizvodnog pogona
18.06.2026.•
1
PMC Automotive iz Kragujevca, firma koja je Stelantisov dobavljač, dobiće od države 1,45 miliona evra podsticaja.
Jorgić: Prodaja ruskog udela u NIS-u po važećim zakonima treba da se obavi na berzi
18.06.2026.•
6
Prodaja većinskog ruskog udela u Naftnoj industriji Srbije po važećim zakonima trebalo bi da se obavi preko berze, rekao je stručnjak za berzansko poslovanje Branislav Jorgić.
Presek stanja: Izveštaj Ministarstva finansija o trošenjima za Ekspo
18.06.2026.•
4
Ministarstvo finansija je do kraja maja ove godine potrošilo skoro 7 milijardi dinara za projekat Ekspo 2027 od ukupno 42,5 milijardi dinara koliko je ovoj godini planirano za tu stavku.
Od sutra akcize umanjene samo 10 umesto 20 odsto, sledeće nedelje povratak na staro
18.06.2026.•
33
Predsednik Aleksandar Vučić izjavio je da očekuje da će već u petak, 19. juna biti vraćen deo akcize na gorivo, koja je bila umanjena za 20 odsto, tako da umanjenje iznosi samo 10 odsto.
Drugi kineski ekonomski šok: Evropa na udaru kineskog izvoza, rizikuje probleme koje je nekada imala Amerika
18.06.2026.•
3
Kineski izvoz, koji je u Americi pre dve decenije izazvao ekonomski šok, a na čijem je udaru sada Evropa, bio je pri vrhu dnevnog reda sastanka lidera G7 ove sedmice u Evijan le Banu u Francuskoj.
Siva zona seoskog turizma: Inspektora malo, pa se i mali porez izbegava
17.06.2026.•
4
Seoska turistička domaćinstva oporezuju se od 2019. godine, porezi nisu visoki, ali kada kapaciteti nisu popunjeni cele godine, a inspektora nema dovoljno, poslovanje prelazi u sivu zonu.
Šta je sve država obećala MMF-u: Poskupljenja struje, putarine, otkaze u EPS-u i EDS-u...
17.06.2026.•
46
Vlada Srbije obećala je Međunarodnom monetarnom fondu da će do kraja godine povećati cenu struje i putarine i da neće biti jednokratnih davanja penzionerima.
SpaceX Ilona Maska pretekao Amazon Džefa Bezosa po vrednosti
17.06.2026.•
0
Kompanija najbogatijeg čoveka sveta Ilona Maska SpaceX pretekla je Amazon i postala peta najvrednija kompanija na svetu, zahvaljujući naglom rastu cene njenih akcija.
Tesla dostavila regulatorima u EU obmanjujuće podatke o bezbednosti vozila
17.06.2026.•
1
Američka kompanija Tesla predstavila je regulatorima u Švedskoj i Holandiji sopstvene statističke podatke o bezbednosti sistema za potpuno autonomnu vožnju (FSD).
SAD zabranile uvoz bakra iz Ziđin kopera: Sumnjaju na prinudni rad
17.06.2026.•
27
Američka Carinska i granična zaštita (CBP) izdala je nalog o zadržavanju bakra i proizvoda od bakra koje proizvodi kompanija "Serbia Zijin Copper D.O.O." (Ziđin Koper).
MOL nakon sporazuma sa Srbijom: NIS će postati snažnija kompanija
16.06.2026.•
6
Mađarska MOL Grupa je danas, povodom potpisivanja Akcionarskog sporazuma sa Vladom Srbije saopštila da će, ukoliko postane većinski vlasnik NIS-a, obezbediti njegov dalji razvoj.
Rekordan rast bogatstva: Top 500 milijardera uvećalo imovinu za 336 milijardi
16.06.2026.•
0
Petsto najbogatijih ljudi na svetu je u danu povećalo svoje ukupno bogatstvo za rekordnih 336 milijardi dolara, čime je njihova zajednička imovina dostigla 13,3 biliona dolara.
Komentari 43
lakomije neuki
Pićuka
Mile
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar