Kako autoput leči?
Mada je prošlo dva i po meseca od izbora, operativno formiranje nove vlade još nije ni započelo.
Foto: 021.rs
Pre neki dan predsednik Vučić je najavio da će početkom marta početi intenzivniji rad na ovom planu, a potom su ga druge obaveze okupirale. Važno pitanje koje je u fokusu i opozicije, ovoga puta se u javnosti i ne spominje.
Sto odsto poslušni
Tokom nepunih 12 godina vladavine naprednjaka, izvršna vlast se oslanjala na mali broj proverenih Vučićevih operativaca, od kojih je aktuelni ministar za finansije Siniša Mali predsednikova desna ruka. Tu su još Ana Brnabić, maksimalno odana premijerka, nekadašnji demokrata Goran Vesić, aktuelni ministar odbrane Miloš Vučević, Aleksandar Vulin, dosadašnji ambasador u SAD Đurić i gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić.
Uloga Vesića je da realizuje problematične i sporne odluke, poput poklanjanja prava na prenamenu zemljišta tajkunima koji su do povoljne lokacije došli putem, takoreći, besplatne kupovine nekadašnjih društvenih preduzeća. Opravdanje za neobično nisku privatizacionu cenu bila je upravo obaveza da se nastavi rad firme, a zemljište ostane namenjeno isključivo proizvodnoj aktivnosti.
Dve decenije kasnije menja se upravo ključan detalj i tajkuni sada masovno prevode u građevinsko zemljište ono što su, praktično, dobili džabe. Naravno, i prenamena je besplatna.
Pravdati nemoguće
Ni bivši vaterpolista svetske reputacije nema zahvalnu ulogu, pokušava da pravda silne naprednjačke nasrtaje na urbano tkivo prestonice. Sličnu ulogu, kada je reč o Novom Sadu, obavljao je Vučević, dok će Vulin, na koga su zapadnjaci posebno narogušeni, teško dobiti javnu funkciju poput ministarske, ali ostaje Vučićev čovek za posebne zadatke.

Unutar ove grupacije treba tražiti nosioce politike nove vlade. Koju će funkciju dobiti pojedinačno, odrediće se u narednih mesec-dva, ali, čini se, teško da će biti novih ljudi od najvećeg Vučićevog poverenja.
Dosadašnji kabinet se oslonio na silne državne javne radove, strane investicije, na politiku precenjenog dinara i na digitalnu agendu. Precenjen kurs valute znači da su i statistički podaci precenjeni, te preuveličavaju postignuto.
Primera radi, Vučić se ponosi sa BDP-om od blizu 69 milijardi evra u prethodnoj sezoni. Podatak je dobijen tako što dinar nije gubio vrednost za razliku između inflacije u Srbiji i inflacije u Evropskoj uniji, te ono što statistika prvo iskaže u srpskoj valuti, kasnije u evre "prevede" po nerealno visokom kursu dinara. Dobijeni rezultat u evrima je znatno viši nego što bi bio da se domaćom valutom postupa kako finansijska pravila nalažu.
Na pobedničkom talasu
Godine 2011. BDP je bio oko 32,5 milijarde evra, godišnji rast srpskog BDP se pod naprednjacima kretao u proseku 2,4 odsto, što znači do je do kraja 2023. dostigao uvećanje od 37,2 odsto spram onog iz 2011. Proizilazi da je vrednost BDP-a krajem 2023. godine u Srbiji 44,8 milijardi evra, sve iznad je statističko ulepšavanje. Slično je i sa drugim ekonomskim pokazateljima.
No, na talasima još jedne izborne pobede teško da će nova-stara vlast menjati ekonomsku politiku. Ipak, čini se da postoje mogućnosti da koriguju pojedine bitne detalje. Mada su strana ulaganja veoma visoka, 4,5 milijardi ili ti 6,5 odsto BDP-a, država ne posustaje da ulaže u autoputeve, stadione, škole, medicinske ustanove…
Za tekuću godinu planirana je potrošnja 5,5 milijardi evra, gro u saobraćajnice, ali i stadione. Utisak je da je mnogo drumova već podignuto, pa bi verovatno bilo korisnije, ako već država hoće da ciljno podupire građevinarstvo kao glavni stub rasta BDP-a, novac usmeriti na komunalnu infrastrukturu. Predsednik je pre nekoliko godina najavljivao ovu vrstu ulaganja, ali su učinjeni tek poneki lokalni projekti.
Zagađenje ubija ljude
Statistika pokazuje da je stanje vodovodne i kanalizacione mreže očajno. Čak i u Beogradu više od trećine stanova kuburi najčešće sa obe osnovne komunalne potrebe. Možda je još manje razvijena mreža parnog grejanja, odnosno grejanja na gas. Posebno je vidljivo zimi kada individualna ložišta zagađuju gradove po Srbiji do te mera da su Valjevo, Užice, ali često i Beograd, Subotica ili Novi Pazar, među najzagađenijima u Evropi.
Štaviše, po prisustvu sitnih čestica u vazduhu, srpske varoši su na nivou indijskih megapolisa. Cena je poražavajuća, godišnje u Srbiji više hiljada ljudi umire kao od posledica prevelikog zagađenja vazduha. Vreme je za akciju masovnog poboljšanja kvaliteta komunalnog stanovanja.

Drugo u šta bi država mogla da ulaže je poboljšanje zdravstvene službe. Naglasak bi mogao da bude na povećanju broja uposlenih lekara i drugih zdravstvenih radnika, te na povećanju dostupnosti pojedinih usluga na koje se sada predugo čeka, pa se bolesnici odlučuju da istu uslugu plate u privatnoj praksi. Takođe, pojedini lekovi i pomagala su van pokrića redovnim državnim osiguranjem i pacijenti ih kupuju. Siromašnima je ovaj izdatak često prevelik, te tako, praktično, mogu samo minimalno da se leče.
Bilo bi dobro podržavati kontinuirano usavršavanje lekara i tehničara, te podsticati opštu zdravstvenu edukaciju i rad na preventivi. Izbeći ili prevenirati bolest je ponajbolja opcija i za pacijente i za zdravstveni sistem.
Smanjiti zaduživanje
Prosveta je druga delatnost na koju bi nova vlada mogla da obrati više pažnje. Naravno da ima još mesta u kojima su potrebne nove školske zgrade, međutim mnogo je aktuelnije snabdevanje nastavnom i opremom za brojne dopunske školske aktivnosti. Bio bi red da nastavnici i učitelji imaju pristojne plate, ali i da se njihova motivacija za rad sa decom povećava stalnim usavršavanjem. Ovako su učenici iz Srbije kontinuirano među najslabijima na brojnim upoređivanjima znanja i vladanja veštinama.
Poslednjih godina srpska vlada se podosta zaduživala, samo od pandemije do danas oko 13,8 milijardi evra za četiri godine. Bilo je jednostavno zaduživati se kada se kamata kretala do dva odsto.
Sada je na finansijskim tržištima situacija sasvim suprotna, novac je preskup. Srbija ga plaća između 5,8 i 6,5 odsto, trostruko više nego samo pre godinu i po dana. Stoga na zaduživanje može da se ide samo kada je najpotrebnije, drugi planirani projekti mogu i da sačekaju.
Samo u slučaju opreznog pozajmljivanja, novca će biti za kvalitetne programe. Ako se budemo previše zaduživali, za godinu-dve para neće biti ni za mnoge prioritetne potrebe.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Koliko i kome duguje Srbija: Izveštaj Vlade u Skupštini, Novi Sad i Vojvodina na drugom i trećem mestu
30.06.2026.•
8
Javni dug Srbije na kraju prošle godine iznosio je 39,3 milijarde evra, ili 44,4 odsto BDP-a.
Arsić: Nove ekonomske mere su politički ciljane, povećaće deficit države i javni dug
30.06.2026.•
1
Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Milojko Arsić izjavio je da će novi paket ekonomskih mera, koji je najavio predsednik Srbije Aleksandar Vučić, uticati na budžetsku poziciju države.
Frilenserima stižu poreska rešenja za 2021. godinu
30.06.2026.•
2
Poreska uprava Srbije utvrdila je rešenje za oporezivanje frilensera u periodu od 1. januara do 31. decembra 2021. godine.
Jorgić: Ukoliko se ne produži licenca za NIS, sankcije su moguće već 2. jula
30.06.2026.•
7
Produženje licence Naftnoj industriji Srbije je i dalje neizvesno, a ukoliko do njega ne dođe, već od 2. jula bi NIS mogao biti pod sankcijama.
Stanje srpskog izvoza: Ništa bez komšija
30.06.2026.•
5
Oktobra prošle godine uvoz Srbije je u odnosu na isti mesec prethodne godine uvećan za 2,8 odsto, izvoz za 4,85.
AI sistemi izneverili: Ford ponovo angažovao stotine iskusnih inženjera
30.06.2026.•
1
Američki proizvođač automobila Ford saopštio je da je ponovo angažovao više od 300 iskusnih inženjera i kontrolora kvaliteta nakon što AI sistemi nisu ispunili očekivanja u procesu kontrole proizvodnje, piše BBC.
Stelantis obustavio proizvodnju fijata 500 u Torinu zbog nestašice delova
30.06.2026.•
1
Automobilska kompanija Stelantis saopštila je da produžava letnju obustavu proizvodnje u fabrici Mirafiori u Torinu, u kojoj se pravi model fijat 500, za dodatnu sedmicu zbog problema u snabdevanju delovima.
Folksvagen planira da ukine do 100.000 radnih mesta i zatvori fabrike
28.06.2026.•
9
Nemački proizvođač automobila Folksvagen razmatra novi veliki talas restrukturiranja u okviru kojeg bi u narednim godinama moglo da bude ukinuto do 100.000 radnih mesta širom sveta.
Reno namerava da ukine 800 radnih mesta u Francuskoj
28.06.2026.•
3
Francuski proizvođač automobila Reno saopštio je kako do kraja 2027. godine planira da ukine 800 radnih mesta u sektoru inženjeringa u Francuskoj.
Rastu temperature u Evropi, a u Aziji zarada proizvođača klima uređaja
27.06.2026.•
1
Dok Evropa prolazi kroz rekordno visoke temperature, azijski proizvođači klima-uređaja, poput južnokorejskog Samsunga i LG-a, kineske midee ili japanskog Micubišija, beleže nagli rast prodaje.
Rast cena građevinskog materijala: Ko će platiti više, investitori ili kupci stanova?
27.06.2026.•
6
Iako informacije o novom talasu poskupljenja u građevinskom sektoru nadležne institucije teško i nerado daju, tokom ove godine zabeležen je rast cena građevinskog materijala od 5% do čak 30%.
Od ponedeljka veće akcize na gorivo: Povećanje od oko 5,5 odsto
27.06.2026.•
15
Vlada Srbije je, na sednici u četvrtak 25. juna, donela odluku o novom povećanju akciza na gorivo - za oko 5,5 odsto u odnosu na ovonedeljne iznose. Primena počinje u ponedeljak i ograničena je na nedelju dana.
Stanovi na dan i nova pravila: Vlasnicima stižu poreska rešenja, kraj sive zone u najavi
26.06.2026.•
29
Poreska uprava Srbije donela je rešenja kojima se za 2026. godinu utvrđuje obaveza plaćanja poreza na prihod od pružanja ugostiteljskih usluga.
NIS od SAD traži novu licencu za operativno poslovanje, ističe 1. jula
26.06.2026.•
7
Naftna industrija Srbije (NIS) zatražila je od Kancelarije za kontrolu stranih sredstava OFAC Ministarstva finansija SAD novu posebnu licencu kako bi se kompaniji omogućilo nesmetano obavljanje operativnih aktivnosti.
Poskupeo benzin: Objavljene nove cene goriva
26.06.2026.•
21
Benzin u Srbiji je poskupeo, dok cena dizela ostaje ista.
Šta nam donose data centri?
26.06.2026.•
18
Živimo u vremenu visokih tehnologija, kada se svakojaki podaci besomučno arhiviraju i obrađuju, a na osnovu beskrajno mnogo ovakvih obrada mašina donosi odluku.
Stambeni krediti: Strateški vodič do sopstvenog doma
26.06.2026.•
0
Kupovina nekretnine je jedna od najvećih finansijskih odluka u životu pojedinca, često kruna dugogodišnjeg truda i štednje.
Naled: Sistem ePlati će od sledeće godine sam popunjavati sve podatke, institucije da ubrzaju evidenciju
25.06.2026.•
4
Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj (NALED) saopštila je danas da joj je cilj da od 2027. godine proces elekronskog plaćanja taksi putem sistema ePlati bude potpuno automatizovan.
Veruju li investitori u Ilona Maska?
25.06.2026.•
7
Početkom juna bilo je prilično mirno na berzi u Njujorku.
Ilon Mask izgubio status bilionera
25.06.2026.•
10
Bogatstvo američkog tehnološkog milijardera Ilona Maska palo je ispod granice od bilion dolara nakon globalnog pada vrednosti tehnoloških akcija, koji je umanjio njegovu imovinu za oko 500 milijardi dolara.
Cene nafte na najnižem nivou u poslednja četiri meseca
24.06.2026.•
6
Cene nafte na svetskim tržištima i danas su pale, dostigavši najniže nivoe od kraja februara, pa je međunarodno referentna nafta Brent bila ispod 74 dolara za barel, a američka WTI nafta se kretala oko 70 dolara.
Komentari 8
Dragan
Ponovicu kao vise puta do sada: Dinar se vestacki drzi, jer sredstva dolaze od doznaka gradjana koji su poslednjih godina "pobegli" preko i sada salju devize, kao i od kineskih kredita koji kinezi daju bez da pitaju da li mozemo to da vratimo (ili vec postoji dil za zeljezaru i sl. pa zato i daju kredite).
Pravo pitanje je dokle to tako moze i sta se desava u trenutku kada to vise ne bude moglo da funkcionise (recimo nema kredita, jer se stari ne vracaju ili kada ovima koji su otisli roditelji ostare i poumiru pa nemaju kome da salju novac)?
Dragan
Dogodine u Botošu
Jakobsfield
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar