Keš krediti aktuelniji u određeno doba godine: Koliko koštaju u Srbiji, a koliko u okruženju?
Stambeni krediti su bar za sada "izašli iz mode", ali su zato keš krediti ponovo "popularni", što se može videti po reklamnim kampanjama banaka.
Visoka inflacija prethodne dve, tri godine udarila je na standard građana i da bi dopunili budžet ljudi se okreću zajmovima koje je najlakše dobiti-keš kreditima, piše Danas.
Prema kreditnom izveštaju Udruženja banaka Srbije, na kraju februara građani su dugovali bankama po osnovu gotovinskih kredita skoro šest milijardi evra.
Istovremeno su stambeni krediti stigli do 5,6 milijardi evra.
U poslednjih godinu dana iznos keš kredita povećan je za 5,8 odsto, dok su stambeni povećani za pet odsto, ali ako uzmemo u obzir rast cena nekretnina može se zaključiti da je zapravo broj odobrenih kredita za kupovinu stanova čak i smanjen.
Istovremeno sa rastom inflacije, centralne banke, kako Narodna banka tako i većina ostalih svetskih centralnih banaka povećavali su ključne kamatne stope koje su se onda prelivale na kamatne stope na kredite.
U Srbiji u poslednje dve godine cena keš kredita povećana je skoro za 50 odsto. Naime, prema podacima Narodne banke Srbije, prosečna kamatna stopa na keš kredit u dinarima u januaru iznosila je 13,05 odsto. Pozajmljivanje novca od banaka po osnovu ovih kredita nikada nije bilo preterano povoljno, ali se pre dve godine kamatna stopa u proseku kretala oko 8,6 do devet odsto.
Ipak, poslednjih nekoliko meseci, kako pada inflacija, a Narodna banka prestala da povećava kamatnu stopu, zaustavljen je rast cena keš kredita, pa se čak i smanjuje sa visokih skoro 15 odsto u proseku u maju prošle godine.
Zanimljivo je da je prosečna kamatna stopa na keš kredite indeksirane u evrima svega 3,5 odsto, ali obim novoodobrenih gotovinskih zajmova u evrima se meri u promilima.
Nekadašnji generalni sekretar Udruženja banaka Srbije Vladimir Vasić pojašnjava za Danas da broj keš kredita raste jer postoji potreba građana za gotovinom.
"To je uvek dopuna postojećeg budžeta, i oni su se kod nas uvek kretali oko 45 odsto ukupnog plasmana banaka", kaže Vasić.
On kaže da do nagle potražnje za keš kreditima dolazi u određenim periodima godine i to obično budu iznosi od par stotina hiljada dinara.
"Ljudi se zadužuju u septembru pred novu školsku godinu, nakon Nove godine, pred slave ili za zimski raspust i zimovanje. Takođe i u aprilu, maju i junu kada na red stiže letovanje. Sve to povećava volumen keš kredita", predočava Vasić.
Ipak, govoreći o prognozama kada bi kamate mogle početi da padaju kada je reč o kreditima u evrima, Vasić podvlači da to zavisi od Evropske centralne banke, ali da bi se moglo očekivati da će biti u bližem periodu.
"Prema najavama ECB, to bi moglo da se desi u junu ili julu, pa bi se uzročno-posledično moglo odraziti i na domaće stanovništvo koje ima stambene kredite već krajem ili početkom sledeće godine. Ipak, sve zavisi od inflacije, koja se sada smiruje. Zato bismo verovatno u toku 2025. mogli očekivati smanjenje kamatne stope", priča Danasov sagovornik.
Ipak, govoreći o dinarskim keš kreditima, sagovornik beogradskog lista kaže da će pad kamatne stope na njih zavisiti od Narodne banke Srbije.
"Za sada je dobro što treći put uzastopno ne podiže referentnu kamatnu stopu, što znači da bi sledeći talas bio spuštanje. Kada će to biti ne možemo znati, ali se prati više signala uključujući i signal Evropske centralne banke zbog inflacije tamo. To ima veze jer sve što se tamo dešava pre ili kasnije se prelije i kod nas. Stoga će Narodna banka u skladu sa raznim parametrima menjati referentnu kamatnu stopu, što će uticati na cenu dinarskih kredita", zaključuje on.
To su proseci i statistika, ali ako pogledamo ponude najvećih banaka u Srbiji, kamatne stope na dinarske keš kredite kreću se od 13 pa do 17 odsto. Naravno, ima i manjih banaka koje pokušavaju da osvoje veći kolač na tržištu, pa se mogu naći ponude kredita od 10 odsto pa naviše.
O čemu voditi računa pri odabiru keš kredita?
Građani, posebno oni manje vični finansijama, prilikom odabira kredita imaju nekoliko stvari o kojima treba da vode računa.
Prvo, u svim bankama jeftiniji su krediti ukoliko u toj banci imate otvoren račun preko kog primate platu ili penziju. Razlike u kamatnim stopama su i po dva procentna poena, a razlike su i u pratećim troškovima. Na kraju otplatnog perioda, a kod nas se uglavnom uzimaju krediti sa rokom dužim od pet godina, ta razlika se meri hiljadama, pa i desetinama hiljada dinara.
Upravo prateći troškovi, kao što su naknada za obradu kredita koja se naplaćuje jednokratno, ali u procentu od 0,5 do čak dva odsto iznosa kredita. Ima i banaka koje ne naplaćuju trošak obrade kredita, ali onda naplaćuju mesečno održavanje kredita ili premije osiguranja od nezaposlenosti itd. U svakom slučaju, banke su se potrudile da sav rizik prebace na klijenta.
Zato, da bi se uporedila prava cena koja se plaća kod podizanja zajma, treba gledati efektivnu kamatnu stopu (EKS). U njoj su pored nominalne kamtne stope (NKS) sadržani i svi ostali troškovi. Kod nas je teže naći keš kredit sa efektivnom kamatnom stopom ispod 15 odsto, posebno u velikim bankama.
Takođe, dilema nastaje i kod odabira da li uzeti keš kredit sa fiksnom ili promenljivom kamatnom stopom. Fiksna kamatna stopa obezbeđuje istu ratu tokom celog otplatnog perioda. Međutim, stručnjaci očekuju do kraja ove, a sigurno sledeće godine da Evropska centralna banka, a onda i Narodna banka Srbije, krenu sa smanjenjem referentnih kamatnih stopa.
Ovo znači da će i promenljivi deo kamatne stope krenuti da se smanjuje, pa je onda prilično upitno da li se sada isplati uzeti fiksnu kamatu, ako se očekuje pad kamatnih stopa u narednom periodu.
Poslednjih godina banke se utrkuju da klijentima što je više olakšaju i automatizuju dobijanje kredita, ali naravno da to i naplate. Onlajn keš krediti su u ponudi skoro svih banaka, ali su po pravilu skuplji od standardnih kredita, a osim toga i maksimalni iznos koji se odobrava je manji.
Na kraju, Srbija je po mnogim parametrima skuplja od okruženja, pa ni visina kamatnih stopa nije izuzetak.
U zemljama regiona, kamatne stope na keš kredite su uglavnom jednocifrene. Pretragom internet prezentacija banaka koje rade regionu i u Srbiji može se videti da su kamatne stope dvostruko veće.
Doduše, Hrvatska se nalazi u zoni evra, a Crna Gora takođe koristi evro kao valutu. Krediti u evrima su po pravilu jeftiniji od onih u lokalnim valutama, ali to ne menja činjenicu da prosečan Hrvat može da uzme keš kredit sa efektivnom kamatnom stopom od šest do sedam odsto, a da u Srbiji one idu preko 15 odsto.
U Crnoj Gori su od osam do devet odsto, a u BiH koja ima konvertibilnu marku sa fiksnim kursom prema evru, efektivne kamatne stope su od šest do sedam odsto u najvećim bankama.
I Bugarska koja ima, kao i BiH, devizni odbor, odnosno fiksni kurs leva prema evru, ima znatno niže kamatne stope nego Srbija. Efektivne kamatne stope na keš kredite u levima se kreću od šest do sedam odsto godišnje.
Jedina uteha su nam Mađari. U skladu sa najvećom inflacijom u Evropi, naši severni susedi imaju i ogromne kamatne stope na kredite u forintama. Efektivne kamatne stope idu od 13 pa do 20 odsto godišnje.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Šta je sve pokrenula afera oko Alta banke?
10.11.2026.•
0
Finansijsko tržište u Srbiji je stabilno, banke su dovoljno kapitalizovane i likvidne, sa niskim nivoom problematičnih kredita pa građani ne treba da brinu.
Srbija trenutno bez nafte iz Janafa: Stručnjak o tome koliko dugo Rafinerija Pančevo može tako
10.11.2026.•
5
Stručnjak za energetiku Željko Marković kaže za RTS da bi kvar na Jadranskom naftovodu mogao da bude otklonjen za pet do deset dana i da, ukoliko se to dogodi, ne bi trebalo da bude poremećaja u snabdevanju gorivom.
Šoškić o NIS-u: Rešenje nije nacionalizacija, treba ga tražiti u pregovorima sa Rusima
10.11.2026.•
27
Predstavnik Studentske liste Dejan Šoškić smatra da rešenje za NIS treba tražiti u pregovorima sa ruskim vlasnicima, a ne u nacionalizaciji.
Vrednost kompanije Nvidija pala za 250 milijardi dolara zbog afere direktora sa kineskom špijunkom
10.11.2026.•
1
Vrednost kompanije Nvidija gotovo preko noći je umanjena za više stotina milijardi dolara.
Američke berze u porastu, cena nafte pala
09.11.2026.•
0
Američko tržište akcija danas beleži rast, nadoknađujući deo značajnih gubitaka iz prošle nedelje, dok cena nafte pada.
Šoškić: Kurs dinara ostaje fiksan, šire se neistine kako će dinar da izgubi vrednost
09.11.2026.•
17
Predstavnik Studentske liste Dejan Šoškić je danas kazao da je Poštanska štedionica stabilna i da nema razloga za zabrinutost zbog kursa dinara.
Studenti: Nova vlada će po formiranju hitno predstaviti mere za stabilizaciju kompanije Idea
09.11.2026.•
13
Studenti su povodom situacije s komapanijom Idea Marketi Beograd objavili da je najvažnije sprečiti prekid njenog poslovanja i posledice koje bi pogodile radnike, domaće proizvođače, dobavljače i građane.
Šta nova vlast dobija u nasleđe: Privredni rast na veresiju
09.11.2026.•
7
Srbiji se u 2026. godini prognozira rast BDP-a od 3,2 odsto, što je drugi najbolji rezultat u Centralnoj i Istočnoj Evropi (CIE), odmah iza Poljske.
NBS: Dinar je stabilan
09.11.2026.•
3
Kurs dinara je stabilan, a Narodna banka Srbije tu stabilnost, kao i do sada, čuva svim instrumentima kojima raspolaže, saopštila je centralna banka.
Pokrenuta istraga o 1,2 miliona Fordovih vozila zbog vazdušnih jastuka
09.11.2026.•
0
Američka Nacionalna uprava za bezbednost saobraćaja na autoputevima pokrenula je preliminarnu istragu o više od 1,2 miliona vozila Forda zbog slučajeva nenamernog aktiviranja bočnih vazdušnih jastuka.
JANAF obustavio transport zbog havarije, nafta tri dana ne stiže u Rafineriju Pančevo
09.11.2026.•
0
Posle havarije na deonici Jadranskog naftovoda između Siska i Slavonskog Broda, hrvatski JANAF je obustavio transport nafte.
Nakon hapšenja Davora Macure: Pokrenuta prva izvršenja za naplatu dugovanja Idea marketa
09.11.2026.•
9
Kompanija Idea Marketi, nakon hapšenja vlasnika Davora Macure i stečaja u Alta banci, postigla je dogovor sa dobavljačima o podršci i nastavku poslovanja.
Srbija sve više uvozi u struju: EPS izazov za Studentsku listu
09.11.2026.•
10
Na nedavnim parlamentarnim izborima dogodile su se krupne političke promene, a pobednici, i pre nego što su ustrojili novu vlast, pokazuju da u potpunosti razumeju situaciju u kojoj se nalazi Srbija.
NBS zadržala referentnu kamatnu stopu na istom nivou
09.11.2026.•
1
Izvršni odbor Narodne banke Srbije odlučio je da referentnu kamatnu stopu zadrži na nivou od 5,75 odsto, kao i da na nepromenjenim nivoima zadrži kamatne stope na depozitne (4,5 odsto) i kreditne olakšice (sedam odsto
"Tesla" obustavlja proizvodnju sajbertraka, proizvodiće sajbertaksije
08.11.2026.•
3
Tesla, kompanija američkog bilionera Ilona Maska, zvanično je objavila da će proizvodnju pikap vozila "sajbertrak" postepeno obustaviti do polovine 2027. godine.
MAT: Rast BDP-a Srbije u trećem tromesečju četiri odsto, ali je porasla inflacija
08.11.2026.•
1
Realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) Srbije u trećem tromesečju povećan je za četiri odsto međugodišnje, ali je povećana i inflacija, navedeno je u mesečnom časopisu Makroekonomske analize i trendovi (MAT).
Marković: Struja će morati da poskupi u 2027. godini
08.11.2026.•
11
Struja će u Srbiji u 2027. morati da poskupi, a za gas treba napraviti strategiju diversifikacije mreže snabdevanja.
Evro i do 120 dinara: "Pojedine menjačnice pokušavaju da se okoriste trenutnom situacijom"
08.11.2026.•
18
U pojedinim menjačnicama evro se prodaje za 119, pa čak i 120 dinara, dok je zvanični srednji kurs gotovo nepromenjen.
Vlada Srbije produžila privremeno smanjenje akciza na derivate nafte do 15. novembra
07.11.2026.•
1
Vlada Srbije u tehničkom mandatu donela je odluku o produženju roka privremenog smanjenja akciza na derivate nafte za 25 odsto.
NPS: Hitno isplatiti subvencije poljoprivednicima, odlazeća vlast ih tretira kao taoce
07.11.2026.•
6
Narodni pokret Srbije (NPS) zatražio je danas da se hitno isplate ranije ugovorene subvencije poljoprivrednicima.
Zašto evra nije bilo u menjačnicama nakon što je Alta banci oduzeta dozvola za rad?
07.11.2026.•
18
Finansijski stručnjak Vladimir Vasić objasnio je zašto evra nije bilo u menjačnicama, nakon što je oduzeta dozvola za rad Alta banci, ali i kako to menjačnica raspolaže evrima.
Komentari 2
Smrdistan
Zemlja čudesa
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar