Keš krediti aktuelniji u određeno doba godine: Koliko koštaju u Srbiji, a koliko u okruženju?
Stambeni krediti su bar za sada "izašli iz mode", ali su zato keš krediti ponovo "popularni", što se može videti po reklamnim kampanjama banaka.
Foto: Pixabay
Visoka inflacija prethodne dve, tri godine udarila je na standard građana i da bi dopunili budžet ljudi se okreću zajmovima koje je najlakše dobiti-keš kreditima, piše Danas.
Prema kreditnom izveštaju Udruženja banaka Srbije, na kraju februara građani su dugovali bankama po osnovu gotovinskih kredita skoro šest milijardi evra.
Istovremeno su stambeni krediti stigli do 5,6 milijardi evra.
U poslednjih godinu dana iznos keš kredita povećan je za 5,8 odsto, dok su stambeni povećani za pet odsto, ali ako uzmemo u obzir rast cena nekretnina može se zaključiti da je zapravo broj odobrenih kredita za kupovinu stanova čak i smanjen.
Istovremeno sa rastom inflacije, centralne banke, kako Narodna banka tako i većina ostalih svetskih centralnih banaka povećavali su ključne kamatne stope koje su se onda prelivale na kamatne stope na kredite.
U Srbiji u poslednje dve godine cena keš kredita povećana je skoro za 50 odsto. Naime, prema podacima Narodne banke Srbije, prosečna kamatna stopa na keš kredit u dinarima u januaru iznosila je 13,05 odsto. Pozajmljivanje novca od banaka po osnovu ovih kredita nikada nije bilo preterano povoljno, ali se pre dve godine kamatna stopa u proseku kretala oko 8,6 do devet odsto.
Ipak, poslednjih nekoliko meseci, kako pada inflacija, a Narodna banka prestala da povećava kamatnu stopu, zaustavljen je rast cena keš kredita, pa se čak i smanjuje sa visokih skoro 15 odsto u proseku u maju prošle godine.
Zanimljivo je da je prosečna kamatna stopa na keš kredite indeksirane u evrima svega 3,5 odsto, ali obim novoodobrenih gotovinskih zajmova u evrima se meri u promilima.
Nekadašnji generalni sekretar Udruženja banaka Srbije Vladimir Vasić pojašnjava za Danas da broj keš kredita raste jer postoji potreba građana za gotovinom.
"To je uvek dopuna postojećeg budžeta, i oni su se kod nas uvek kretali oko 45 odsto ukupnog plasmana banaka", kaže Vasić.
On kaže da do nagle potražnje za keš kreditima dolazi u određenim periodima godine i to obično budu iznosi od par stotina hiljada dinara.
"Ljudi se zadužuju u septembru pred novu školsku godinu, nakon Nove godine, pred slave ili za zimski raspust i zimovanje. Takođe i u aprilu, maju i junu kada na red stiže letovanje. Sve to povećava volumen keš kredita", predočava Vasić.
Ipak, govoreći o prognozama kada bi kamate mogle početi da padaju kada je reč o kreditima u evrima, Vasić podvlači da to zavisi od Evropske centralne banke, ali da bi se moglo očekivati da će biti u bližem periodu.
"Prema najavama ECB, to bi moglo da se desi u junu ili julu, pa bi se uzročno-posledično moglo odraziti i na domaće stanovništvo koje ima stambene kredite već krajem ili početkom sledeće godine. Ipak, sve zavisi od inflacije, koja se sada smiruje. Zato bismo verovatno u toku 2025. mogli očekivati smanjenje kamatne stope", priča Danasov sagovornik.
Ipak, govoreći o dinarskim keš kreditima, sagovornik beogradskog lista kaže da će pad kamatne stope na njih zavisiti od Narodne banke Srbije.
"Za sada je dobro što treći put uzastopno ne podiže referentnu kamatnu stopu, što znači da bi sledeći talas bio spuštanje. Kada će to biti ne možemo znati, ali se prati više signala uključujući i signal Evropske centralne banke zbog inflacije tamo. To ima veze jer sve što se tamo dešava pre ili kasnije se prelije i kod nas. Stoga će Narodna banka u skladu sa raznim parametrima menjati referentnu kamatnu stopu, što će uticati na cenu dinarskih kredita", zaključuje on.
To su proseci i statistika, ali ako pogledamo ponude najvećih banaka u Srbiji, kamatne stope na dinarske keš kredite kreću se od 13 pa do 17 odsto. Naravno, ima i manjih banaka koje pokušavaju da osvoje veći kolač na tržištu, pa se mogu naći ponude kredita od 10 odsto pa naviše.
O čemu voditi računa pri odabiru keš kredita?
Građani, posebno oni manje vični finansijama, prilikom odabira kredita imaju nekoliko stvari o kojima treba da vode računa.
Prvo, u svim bankama jeftiniji su krediti ukoliko u toj banci imate otvoren račun preko kog primate platu ili penziju. Razlike u kamatnim stopama su i po dva procentna poena, a razlike su i u pratećim troškovima. Na kraju otplatnog perioda, a kod nas se uglavnom uzimaju krediti sa rokom dužim od pet godina, ta razlika se meri hiljadama, pa i desetinama hiljada dinara.
Upravo prateći troškovi, kao što su naknada za obradu kredita koja se naplaćuje jednokratno, ali u procentu od 0,5 do čak dva odsto iznosa kredita. Ima i banaka koje ne naplaćuju trošak obrade kredita, ali onda naplaćuju mesečno održavanje kredita ili premije osiguranja od nezaposlenosti itd. U svakom slučaju, banke su se potrudile da sav rizik prebace na klijenta.
Zato, da bi se uporedila prava cena koja se plaća kod podizanja zajma, treba gledati efektivnu kamatnu stopu (EKS). U njoj su pored nominalne kamtne stope (NKS) sadržani i svi ostali troškovi. Kod nas je teže naći keš kredit sa efektivnom kamatnom stopom ispod 15 odsto, posebno u velikim bankama.
Takođe, dilema nastaje i kod odabira da li uzeti keš kredit sa fiksnom ili promenljivom kamatnom stopom. Fiksna kamatna stopa obezbeđuje istu ratu tokom celog otplatnog perioda. Međutim, stručnjaci očekuju do kraja ove, a sigurno sledeće godine da Evropska centralna banka, a onda i Narodna banka Srbije, krenu sa smanjenjem referentnih kamatnih stopa.
Ovo znači da će i promenljivi deo kamatne stope krenuti da se smanjuje, pa je onda prilično upitno da li se sada isplati uzeti fiksnu kamatu, ako se očekuje pad kamatnih stopa u narednom periodu.
Poslednjih godina banke se utrkuju da klijentima što je više olakšaju i automatizuju dobijanje kredita, ali naravno da to i naplate. Onlajn keš krediti su u ponudi skoro svih banaka, ali su po pravilu skuplji od standardnih kredita, a osim toga i maksimalni iznos koji se odobrava je manji.
Na kraju, Srbija je po mnogim parametrima skuplja od okruženja, pa ni visina kamatnih stopa nije izuzetak.
U zemljama regiona, kamatne stope na keš kredite su uglavnom jednocifrene. Pretragom internet prezentacija banaka koje rade regionu i u Srbiji može se videti da su kamatne stope dvostruko veće.
Doduše, Hrvatska se nalazi u zoni evra, a Crna Gora takođe koristi evro kao valutu. Krediti u evrima su po pravilu jeftiniji od onih u lokalnim valutama, ali to ne menja činjenicu da prosečan Hrvat može da uzme keš kredit sa efektivnom kamatnom stopom od šest do sedam odsto, a da u Srbiji one idu preko 15 odsto.
U Crnoj Gori su od osam do devet odsto, a u BiH koja ima konvertibilnu marku sa fiksnim kursom prema evru, efektivne kamatne stope su od šest do sedam odsto u najvećim bankama.
I Bugarska koja ima, kao i BiH, devizni odbor, odnosno fiksni kurs leva prema evru, ima znatno niže kamatne stope nego Srbija. Efektivne kamatne stope na keš kredite u levima se kreću od šest do sedam odsto godišnje.
Jedina uteha su nam Mađari. U skladu sa najvećom inflacijom u Evropi, naši severni susedi imaju i ogromne kamatne stope na kredite u forintama. Efektivne kamatne stope idu od 13 pa do 20 odsto godišnje.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Dijamant zvanično promenio vlasnika: Forten predao kompaniju MK Grupi
22.06.2026.•
0
MK Grupa postala je vlasnik kompanije Dijamant, koja je do sada bila u vlasništvu Fortenova Grupe.
Biznis i finansije: Banke su u prvih 100 kompanija u Srbiji po zaradama
22.06.2026.•
2
Globalni potresi nisu ozbiljnije uzdrmali poslovanje vodećih finansijskih igrača na našem tržištu, navedeno je u najnovijoj ediciji Finansije Top 2025/26, koju svake godine izdaje ekonomski mesečnik Biznis i finansije.
Vlada Srbije povećala akcize na gorivo
22.06.2026.•
8
Vlada Srbije povećala je iznose akciza na derivate nafte za oko 12,5 odsto u odnosu na prošlu nedelju, objavila je eKapija.
Gorivo u Srbiji pojeftinilo prošlog petka: Ovo su razlozi zašto se to verovatno neće ponovo desiti
22.06.2026.•
7
Cene nafte na svetskim berzama pale su posle potpisivanja sporazuma o postizanju mira između SAD i Irana.
Svetski kongres ekonomista od danas u Beogradu
22.06.2026.•
1
Svetski kongres ekonomista, u organizaciji Međunarodne ekonomske asocijacije (IEA), održaće se od danas, 22. juna do petka, 26. juna u Beogradu.
Registracija u APR kao objavljen oglas: Kako banke i knjigovođe dolaze do podataka klijenata?
21.06.2026.•
3
Od trenutka upisa preduzetnika u APR, počinju često da stižu pozivi, meljovi, ponude bankarskih usluga. Građani se u ovakvim situacijama s pravom ljute, a privrednici na to, kaže zakon, nemaju pravo.
Najskuplji stan u Srbiji prodat za 2,6 miliona evra u Beogradu, rast prometa i u Novom Sadu
20.06.2026.•
17
Ukupna vrednost ostvarenog prometa na tržištu nepokretnosti u Srbiji dostigla je približno dve milijarde evra, što predstavlja najvišu zabeleženu vrednost za prvi kvartal od uspostavljanja Registra cena nepokretnosti.
Tržište nekretnina usporilo, ali kvadrat ne pojeftinjuje: Šta je razlog?
19.06.2026.•
43
Rast cena kvadrata u Srbiji više se ne izražava u dvocifrenim stopama kao prethodnih godina, ali pad za sada nije na vidiku. Nekretnine su i dalje prvi izbor za ulaganje.
NBS: Internet plaćanja u Srbiji nastavljaju snažan rast
19.06.2026.•
2
Broj plaćanja karticama i elektronskim novcem putem interneta nastavio je da beleži rast i u prvom tromesečju 2026. ukupan broj onlajn-kupovina povećan je za 39,7 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Đedović Handanović: Nadam se da će Gaspromnjeft i MOL uspeti da se dogovora o NIS-u, mi smo svoje završili
19.06.2026.•
17
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović izjavila je danas da je potpisivanjem ugovora između akcionara sa MOL-om srpska strana okončana svoj deo posla u pregovorima.
Džefri Saks: Srbija napravila dobar izbor što sarađuje sa kineskim kompanijama
19.06.2026.•
10
Prvi "Horizons" forum o održivosti i povezivanju počeo je juče u Beogradu, a predsednik Srbije Aleksandar Vučić i ekonomista Džefri Saks danas su održali razgovor o srpskoj ekonomiji, geopolitici i prilikama za razvoj.
BMW: Na kineskom tržištu i dalje ima mesta za inostrane proizvođače
18.06.2026.•
0
Proizvođač automobila BMW objavio je da na kineskom tržištu i dalje postoji prostor za inostrane automobilske kompanije, uprkos sve većoj dominaciji domaćih proizvođača.
Visoki troškovi klimatskih promena
18.06.2026.•
2
Pre neki dan iz uprave Panamskog kanala je stigla vest da se od 3. jula uvodi novo ograničenje gaza.
Stelantisov dobavljač dobija 1,5 miliona evra od države Srbije za rekonstrukciju proizvodnog pogona
18.06.2026.•
1
PMC Automotive iz Kragujevca, firma koja je Stelantisov dobavljač, dobiće od države 1,45 miliona evra podsticaja.
Jorgić: Prodaja ruskog udela u NIS-u po važećim zakonima treba da se obavi na berzi
18.06.2026.•
6
Prodaja većinskog ruskog udela u Naftnoj industriji Srbije po važećim zakonima trebalo bi da se obavi preko berze, rekao je stručnjak za berzansko poslovanje Branislav Jorgić.
Presek stanja: Izveštaj Ministarstva finansija o trošenjima za Ekspo
18.06.2026.•
4
Ministarstvo finansija je do kraja maja ove godine potrošilo skoro 7 milijardi dinara za projekat Ekspo 2027 od ukupno 42,5 milijardi dinara koliko je ovoj godini planirano za tu stavku.
Od sutra akcize umanjene samo 10 umesto 20 odsto, sledeće nedelje povratak na staro
18.06.2026.•
33
Predsednik Aleksandar Vučić izjavio je da očekuje da će već u petak, 19. juna biti vraćen deo akcize na gorivo, koja je bila umanjena za 20 odsto, tako da umanjenje iznosi samo 10 odsto.
Drugi kineski ekonomski šok: Evropa na udaru kineskog izvoza, rizikuje probleme koje je nekada imala Amerika
18.06.2026.•
3
Kineski izvoz, koji je u Americi pre dve decenije izazvao ekonomski šok, a na čijem je udaru sada Evropa, bio je pri vrhu dnevnog reda sastanka lidera G7 ove sedmice u Evijan le Banu u Francuskoj.
Siva zona seoskog turizma: Inspektora malo, pa se i mali porez izbegava
17.06.2026.•
4
Seoska turistička domaćinstva oporezuju se od 2019. godine, porezi nisu visoki, ali kada kapaciteti nisu popunjeni cele godine, a inspektora nema dovoljno, poslovanje prelazi u sivu zonu.
Šta je sve država obećala MMF-u: Poskupljenja struje, putarine, otkaze u EPS-u i EDS-u...
17.06.2026.•
46
Vlada Srbije obećala je Međunarodnom monetarnom fondu da će do kraja godine povećati cenu struje i putarine i da neće biti jednokratnih davanja penzionerima.
Komentari 2
Smrdistan
Zemlja čudesa
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar