"Kamatni kišobran kod novih kredita": Zašto banke pooštravaju uslove za zajmove?
Banke su u trećem kvartalu nastavile sa pooštravanjem standarda za odobravanje kredita i privredi i stanovništvu, pokazala je oktobarska anketa Narodne banke Srbije o kreditnoj aktivnosti banaka.
Foto: Pixabay
Kada je reč o kreditima stanovništvu, uslovi su pooštravani i kod dinarskih gotovinskih kredita, kredita za refinansiranje i devizno indeksiranih stambenih kredita.
Sagovornici Euronews Srbija smatraju da se banke odlučuju na takav korak da bi smanjile rizike u uslovima i dalje visokih kamatnih stopa i inflacije.
Banke su u anketi NBS navele da je i tražnja stanovništva za kreditima smanjena u trećem tromesečju zbog manjeg interesovanja za skoro svim vrstama zajmova.
Očekuje se da će stanovništvo povećati tražnju za dinarskim kreditima u četvrtom kvartalu, dok se kod stambenih kredita očekuju pad tražnje.
Zoran Grubišić sa Beogradske bankarske akademije kaže za Euronews Srbija da banke uvek kada menjaju poslovnu politiku one zapravo upravljaju rizikom.
"Smatraju da je rizik na višem nivou, verovatno loših plasmana koji su negde u najavi jer ova situacija sa visokim kamatama ipak dugo traje. Od toga je uvek jedan vid zaštite taj kamatni kišobran kod novih kredita, odnosno kod poslovne politike prema novim korisnicima kredita", rekao je Grubišić.
I finansijski konsultant Vladimir Vasić smatra da je smanjenje rizika motiv banaka za pooštravanje uslova za odobravanje kredita.
On za Euronews Srbija kaže da banke preciznije gledaju kome će dati novac, a postoji mogućnost da ga neko i ne dobije.
"To je jedna mera, a druga mera jeste da umesto ako neko traži 100.000, da mu odobre 80.000 dinara. To isto utiče na ukupnu masu plasiranih sredstava, ili traže s druge strane recimo jemča što do juče nije bilo, tako da ne mora samo finanijski da bude izraženo nego i da se primenjuje proceduralno usložnjavanje dobijanja kredita", rekao je Vasić.
Koliki je preuzeti rizik?
Banke su ocenile da su pooštravanju standarda za odobravanje kredita najviše doprineli troškovi izvora kredita i neizvesnost oko ekonomske situacije, što se, kako su navele, odrazilo i na smanjenu spremnost za preuzimanje rizika, kao i na nivo problematičnih potraživanja.
Grubišić navodi da se kamatna marža gradi kao rezultat svih faktora koji se odnose na prisutne rizike.
On kaže da je nešto veći preuzeti rizik i u vezi sa merom Narodne banke Srbije o privremenom ograničavanju kamatnih stopa na stambene kredite indeksirane u evrima sa promenljivom kamatnom stopom.
"Ta mera NBS isto negde utiče, ona olakšava položaj postojećim korisnicima kredita, ali banke uvodi u teren gde je već jedan deo rizika prevaljen njima ograničavanjem kamata na 4 odsto, a već je euribor preko 4 odsto. Ta kamatna stopa prema kojoj oni sad računaju plan otplate kredita prema postojećim korisnicima je već na nivou euribora, znači celu maržu nosi banka", rekao je Grubišić.
Vasić navodi da je odluka NBS o privremenom ograničavanju kamatnih stopa na stambene kredite u evrima za građane koji ih koriste dobra zato što nema prelivanja eventualnog porasta euribora na mesečnu ratu korisnika kredita, ali da je to s druge strane za banke i jedna vrsta pritiska da sada imaju definisanu cenu.
"Vidimo da je ukupna kreditna aktivnost minus 0,5 odsto u odnosu na prošlu godinu mesec na mesec, što znači da je usporena i da su pooštreni uslovi davanja kredita u proseku. Dugo smo imali prosečnu stopu rasta kreditne aktivnosti preko 10 odsto i to u poslednjih sedam ili osam godina", kaže Vasić.
Dalje objašnjava da je onda ovaj "talas restriktivne monetarne politike učinio da novac poskupi i da banke spram toga i svoju kreditnu aktivnost, odnosno rizike percipiciraju kao veće i na taj nacin smanjuju svoju izloženost prema i građanima i prema privredi".
"To je jedna mera, a druga mera jeste da umesto ako neko traži 100.000, da mu odobre 80.000 dinara. To isto utiče na ukupnu masu plasiranih sredstava, ili traže s druge strane recimo jemca što do juce nije bilo, tako da ne mora samo finanijski da bude izraženo nego i da se primenjuje proceduralno usložnjavanje dobijanja kredita", rekao je Vasić.
Šta je sa tržištem nekretnina?
Prema izveštaju Narodne banke Srbije, stanje stambenih kredita bilo je za 2,7 milijardi dinara niže nego na kraju juna, piše Danas.
Od ukupno novoodobrenih kredita stanovništvu u ovom periodu, svega 15,5 odsto su bili stambeni krediti. U istom tromesečju prošle godine stambeni krediti su činili 23,3 odsto kredita građanima.
Recimo u oktobru 2022. godine je odobredno 91,4 miliona evra novih stambenih kredita, a u oktobru ove godine 58 miliona evra.
Na ovaj blagi oktobarski oporavak po svemu sudeći delovala je odluka Narodne banke Srbije iz septembra da ograniči kamatne stope na stambene kredite vezane za evro na 4,08 odsto.
Ovo se automatski odrazilo na statistiku kamatnih stopa, pa je prosečna kamatna stopa na stambene kredite u evrima u oktobru pala na 5,37 odsto, sa prosečnih 6,41 odsto u septembru i 6,7 odsto u avgustu.
U Erste banci kažu za Danas da su ključni faktor za smanjenu tražnju za stambenim kreditima visoke cene kvadrata u najvećim gradovima Srbije budući da one, uprkos manjoj tražnji, nisu počele značajnije da padaju.
"Takođe, uzevši u obzir aktuelnu geopolitičku nestabilnost, mnogi građani se verovatno uzdržavaju od zaduženja u ovom trenutku, očekujući nastavak restriktivnih mera kreatora monetarne politike, jer se takve mere negativno odražavaju na kućni budžet kroz rast anuiteta", dodaju iz ove banke.
Kako u ovoj banci objašnjavaju, najveći uticaj na kamatne stope, uzevši u obzir da se najviše dužnika u Srbiji odlučuje na stambeni kredit indeksiran u evrima, ima politika Evropske centralne banke.
"ECB u ovom trenutku usled uporno visoke stope inflacije u evrozoni vodi restriktivnu politiku, podižući vrednost referentne kamatne stope. Ovo posledično ima uticaj i na rast tržišnih stopa koje u najvećoj meri determinišu i visinu kamatnih stopa koje banke nude", ističu u Erste.
U OTP banci ističu i da inflacija ima uticaj na kupovnu moć, između ostalog i na povećanje cena nekretnina i jedan je od faktora uticaja potražnje stambenih kredita.
U Erste banci pak ocenjuju da je taj uticaj ipak mali, jer na dugoročne investicione odluke malo utiču cene proizvda i usluga u kratkom roku.
"Inflacija se uglavnom vezuje za potrošačke komponente, dok odluka o kupovini stana i prihvatljivosti rate stambenog kredita veoma malo zavisi od cena proizvoda i usluga u kratkom roku", dodaju oni.
Milić Đoković, ovlašćeni procenitelj, smatra da na tražnju za nekretninama najviše uticaja imaju visoke kamate.
"Kamatne stope dosta utiču na tržište stambenih kredita. Naša specifičnost je to što mi nismo hipotekarno tržište, pa ne može da se napravi balon i pukne, kao u nekim drugim zemljama. Druga specifičnost je da će tržište pre da miruje u smislu cena, nego što će da se kreće gore-dole. Biće zanimljivi podaci o prometu nekretnina u četvrtom kvartalu. Ja očekujem da će doći do pada prometa 30 odsto, ali neće doći do većeg pomeranja cena. Prosto, veća je nužda ljudima koji kupuju, nego onima koji prodaju stanove. Osim toga malo se gradi. Iako deluje da ima puno kranova to su sve male zgrade. Nema masovne narodne gradnje stanova. To što se gradi je nedostupno većini", ocenjuje Đoković.
On ističe i da je uticaj stambenih kredita na tržište daleko veći od onoga što pokazuje statistika RGZ-a.
"Recimo da od kredita od 100.000 evra dalje nastaje oko 500.000 evra prometa, mada se vodi u statistici samo tih 100.000 evra. Moja ocena je da stambeni krediti u praksi učestvuju sa 30-40 odsto na tržištu stanova i toliki je otprilike i pad prometa", zaključuje on.
U Erste banci se praktično slažu da neće značajnije pasti cene.
Oni primećuju da iako dolazi do blagog korigovanja cena u pojedinim kategorijama nekretnina, trenutna makrofinansijska stabilnost i dalje održava tražnju, a time i cene, na stabilnom nivou.
Šestomesečni euribor koji se najčešće primenjuje je od -0,5 odsto u januaru 2022. godine skočio na preko četiri odsto u oktobru ove godine. Polovinom oktobra je došao do maksimalnih 4,14 odsto, da bi sada blago i opao, do 4,05 odsto.
Snežana Vukmirović, kreditni savetnik agencije Sitiekspert (Cityexpert) ističe da se situacija u poslednjem kvartalu ove godine stabilizovala na šta je posebno uticala ova odluka centralne banke o ograničenju kamatnih stopa.
"U prvoj polovini godine videli smo pad tražnje za stambenim kreditima s obzirom da je euribor rastao i svaka tri meseca se menjali anuitetni planovi. Sada se situacija stabilizuje, i sa stabilizacijom euribora, ali i odluka NBS daje ljudima sigurnost šta god da se dešava, da neće skočiti rate", ističe ona ukazujući i na procene stručnjaka da bi u periodu od tri do pet godina trebalo doći do pada euribora.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Od sutra jeftiniji gas i struja za privredu, veće akcize i na derivate nafte, poznate i cene goriva
30.04.2024.•
2
Cene energenata za privredu biće smanjenje i to gasa za oko 15 odsto, a struje za oko 20 odsto, dok će cene za građane ostati iste.
Niko nije krivično odgovarao za namerno izazivanje stečaja: Zašto?
30.04.2024.•
7
Iako se često u srpskim medijima piše da je nešto ili neko "oterao firmu u stečaj", za krivično delo namernog izazivanja stečaja niko nije odgovarao u Beogradu.
Objavljene nove cene goriva koje će važiti narednih deset dana
30.04.2024.•
17
Objavljene su nove cene goriva koja će važiti narednih deset dana.
Frilenseri još danas imaju rok da plate prvu ratu poreza
30.04.2024.•
10
Frilenseri još danas, 30. aprila imaju rok da predaju poresku prijavu i plate porez za prvi kvartal 2024. godine.
Objavljena lista najskupljih i najjeftinijih zemalja za život: Evo gde je Srbija
30.04.2024.•
3
World Population Review objavio je listu evropskih zemalja prema troškovima života, rangiranih od najskupljih do najjeftinijih.
Poreska uprava saopštila da neće raditi od 1. do 6. maja
29.04.2024.•
0
Poreska uprava Srbije saopštila je da neće raditi od srede, 1. do ponedeljka, 6. maja.
Đedović Handanović: Do kraja godine bez poskupljenja struje i gasa za domaćinstva
29.04.2024.•
5
Za domaćinstva nema do kraja godine poskupljenja ni cene gasa, ni cene struje, kaže ministarka energetike Dubravka Đedović Handanović.
Nove akcize od 1. maja: Kod cene goriva sve moguće, ali ćemo sigurno piti skuplju kafu
28.04.2024.•
16
Od 1. maja važiće novi iznosi akciza usklađeni sa prošlogodišnjom inflacijom od 7,6 odsto.
Rusija zapretila "oštrim odgovorom" ako ruska imovina bude zaplenjena
28.04.2024.•
5
Rusija je zapretila Zapadu oštrim odgovorom u slučaju da zamrznuta ruska imovina bude zaplenjena.
Ziđin planira da poveća proizvodnju
28.04.2024.•
3
Ziđin planira da poveća godišnji kapacitet projekata u Boru i Majdanpeku na 450.000 tona bakra i 10 tona zlata.
"Obećan izvoz svinjskih glava, nožica, a nemamo svinja": Veliki dil sa Kinom pokušavan još od Tita
28.04.2024.•
20
Srbija i Kina potpisale su 17. oktobra prošle godine Sporazum o slobodnoj trgovini, tokom boravka srpske delegacije u Pekingu, u kojoj je bio i predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Objavljen poreski kalendar za maj: Evo kad koje obaveze dospevaju
28.04.2024.•
0
Poreska uprava Srbije saopštila je poreski kalendar za maj, uz napomenu da se rok za obaveze koje dospevaju na neradni dan, pomeraju na prvi naredni radni dan.
Čile će narednih godina smanjiti broj radnih sati sa 45 na 40 nedeljno
28.04.2024.•
0
U Čileu je stupio na snagu zakon o postepenom smanjivanju radnih sati nedeljno sa sadašnjih 45 na 40 do 2028. godine.
"Srbija je zemlja fizičkog rada": U Srbiji se na poslu manje koriste kognitivne veštine
28.04.2024.•
7
U obavljanju teških fizičkih poslova u Srbiji najviše radnog vremena provode muškarci i žene srednjeg nivoa obrazovanja, starosti između 30 i 59 godina.
Grčka uvodi šestodnevnu radnu nedelju
28.04.2024.•
5
U julu se u Grčkoj uvodi šestodnevna radna nedelja.
Protest Italije zbog preuzimanja njene kompanije u Rusiji
27.04.2024.•
5
Italija je danas ambasadoru Rusije izrazila negodovanje zbog toga što je ruski energetski gigant Gasprom preuzeo kontrolu nad filijalom italijanskog Aristona, "Termo grupom".
Cene goriva u komšiluku: Gde se najviše isplati da napunite rezervoar i da li je u Srbiji najskuplje
27.04.2024.•
10
Šest vezanih neradnih dana tokom predstojećih prvomajskih i uskršnjih praznika idealna su prilika za kraće putovanje.
Podeljeni vaučeri najugroženijim gazdinstvima koja su pretrpela štetu u poplavama
26.04.2024.•
0
FAO i Ministarstvo poljoprivrede Srbije saopštili su da su završili distribuciju vaučera od po 66.000 dinara najugroženijim poljoprivrednim gazdinstvima koja su pretrpela štetu nakon poplava 2023.
Gubici Elektrodistribicije Srbije u 2023. bili milijardu dinara
26.04.2024.•
4
Elektroprivredu Srbije (EPS) je prošle godine imala rekordnu dobit 114,3 milijardi dinara.
Miruju i dizel i benzin
26.04.2024.•
5
Benzin i dizel će se u Srbiji od danas u 15 sati do 30. aprila, na pumpama prodavati po istim cenama.
EPS sarađuje sa USAID na projektu unapređenja energetske efikasnosti i korišćenju obnovljivih izvora
26.04.2024.•
0
EPS je objavio da je sa projektom Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) "Bolja energija" potpisala Memorandum o razumevanju o saradnji na polju unapređenja energetske efikasnosti.
Komentari 7
Novosadjanin
Ne brini za banke
Hm
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar