![Mraz ipak "obrao" rano procvetale voćnjake: Stradale kajsije, breskva i jabuke Mraz ipak "obrao" rano procvetale voćnjake: Stradale kajsije, breskva i jabuke](/images/830d5964b4dc9db2ad9ebeb5609bc9bf/300x175_jabuka_drvo_cvet_pxb.jpg)
Hleb sve manje jedemo: Hoće li smanjena potrošnja uticati na proizvodnju pšenice u Srbiji?
Podaci pokazuju da se od 2006. do 2022. godine potrošnja hleba po glavi stanovnika u Srbiji gotovo prepolovila. Godišnje umesto 91 kg koliko smo ranije konzumirali, sada pojedemo svega 48 kg.
![Hleb sve manje jedemo: Hoće li smanjena potrošnja uticati na proizvodnju pšenice u Srbiji? Hleb sve manje jedemo: Hoće li smanjena potrošnja uticati na proizvodnju pšenice u Srbiji?](https://www.021.rs//images/1f8991de0c227d0f857142659e4a3024/hleb_pxb.jpg)
Foto: Pixabay
Stručnjaci kažu da razloge za to treba tražiti u padu broja stanovnika, ali i promeni navika, piše RTS.
Potrošnja hleba je smanjena zato što se u periodu od 2006. do 2022. godine, kada je rađena analiza, broj stanovnika smanjio za oko milion.
"S druge strane, smanjila se i potrošnja po glavi stanovnika i to sa 91 kilogram na 48 kilograma godišnje. To je bez peciva", kaže Zdravko Šajatović, direktor poslovnog Udruženja mlinara "Žitounija".
Potrošnja hleba je različita od regiona do regiona. Najveći pad potrošnje hleba po glavi stanovnika zabeležen je u Vojvodini, a zatim u regionu Beograda. To su regioni gde je društveni bruto dohodak po stanovniku veći.
"U manje razvijenim područjima potrošnja hleba po glavi stanovnika je viša", kaže Šajatović.
"Što se tiče potrošnje peciva, po našim procenama, ona je 10 kilograma po stanovniku. I tu je situacija različita i po gradovima i po regionima. Tamo gde je platežna sposobnost stanovništva veća, veća je potrošnja, a tamo gde je manja, tu je potrošnja peciva manja. U tzv. krugu dvojke u Beogradu videćete da se u malim radnjama više prodaje pecivo nego hleb", navodi on.
Zbog smanjene potrošnje hleba, navodi, manje se pšenice melje u mlinovima.
"Po našim procenama ta meljava je ranije bila 1,2 miliona tona, a sada je oko milion tona godišnje. Izvoz brašna će ove godine biti oko 160.000 tona, što je oko 20 odsto više nego prethodne ekonomske godine. To je dobar pokazatelj. Zalihe pšenice su značajne i verujem da će u junu ove godine biti najmanje oko milion tona, dok će istovremeno izvoz pšenice biti, takođe, oko milion tona. Poslednjih mesec-dva imamo povoljnu vest da su troškovi prevoza baržama pali sa 40 na 16 evra po toni i to je podstaklo veći izvoz za Konstancu", kaže Šajatović.
Srbija uvozi smrznuti hleb i peciva
Agroekonomski analitičari upozoravaju da na smanjenje potrošnje domaće pšenice i brašna može da utiče i uvoz hleba i peciva.
"Paradoks je da uvozimo testo, pecivo i hleb u polusmrznutom obliku. Sad plaćamo ceh što smo naša vrata širom otvorili prema svetu, pogotovo prema Evropi. Ja nisam zagovornik intervecionalističke poljoprivrede, ali mi smo nespremno ušli u tu tržišnu utakmicu koja se desila potpisivanjem SSP-a", upozorava Žarko Galetin, agroekonomski analitičar.
To je za sada mala količina, kaže on, ali ako to postane trend naša mlinarska industrija će imati još manje potrebe da kupuje pšenicu iz domaće proizvodnje. To može da poremeti naše bilanse da mi ponovo iz godine u godinu ulazimo sa velikim zalihama.
"Lično zastupam stav da mi ne treba da koristimo naše poljoprivredno zemljište tako što ćemo 70 odsto tog zemljišta da koristimo za setvu žitarica i uljarica. Ako nama ne treba za domaće bilanse pšenice više od 1,7 miliona tona, čemu proizvonja ove kulture na 600.000 hektara? To je po meni neracionalno", ističe Galetin.
On dodaje da ima mnogo drugih kultura koje spadaju u intenzivnu poljoprivredu, koja zahteva mnogo više rada, ali bismo na taj način mogli bolje da iskoristimo resurs koji se zove zemlja.
"Sejati ekstenzivne kulture poput pšenice je u tradiciji naših poljoprivrednih proizvođača i mislim da bi i tim pitanjem trebalo da se pozabavi naša agrarna politika. Da malo više stimuliše intenzivnu proizvodnju, a ne da se svake godine suočavamo sa pitanjem šta sa velikim zalihama pšenice", kaže sagovornik RTS-a.
Istraživanja su pokazala da je sa sadašnjom potrošnjom od oko 48 kilograma hleba po stanovniku godišnje, Srbija na nivou većine Evropskih zemalja. Veću količinu troše Nemci i Česi, što se pripisuje njihovim prehrambenim navikama. Istovremeno Britanci godišnje pojedu 37 kilograma, Amerikanci 17, a Indijci svega 1,75 kilograma hleba godišnje.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Poljoprivrednici će nastaviti pregovore sa Vučevićem
26.07.2024.•
1
Poljoprivrednici nekoliko udruženja, koja su prošle godine predvodila proteste, nastaviće pregovore za mesec dana sa premijerom Milošem Vučevićem.
Mihajlović: Šta znači minimalna korpa, da li pojedine porodice moraju manje da jedu?
26.07.2024.•
3
Sekretar Veća Saveza samostalnih sindikata Srbije (SSSS) Zoran Mihajlović rekao je da će taj sindikat tražiti da minimalna zarada ove godine bude najmanje 55.000 dinara.
EU danas prebacuje Ukrajini 1,5 milijardi evra prihoda od zamrznute ruske imovine
26.07.2024.•
3
EU će danas prebaciti Ukrajini 1,5 milijardi evra prihoda od zamrznute ruske imovine, izjavila je predsednica Evropske komisije (EK) Ursula fon der Lajen.
Najveći broj polovnih vozila iz Švajcarske završi u Srbiji
26.07.2024.•
6
Izvoz polovnih vozila iz Švajcarske je milionski posao, a 2023. godine srazmerno najveći broj ih je završio u Srbiji, pokazuje istraživanje švajcarske radio-televizije SRF.
Objavljene nove cene goriva koje će važiti narednih nedelju dana
26.07.2024.•
3
U Srbiji će u narednih sedam dana maksimalna maloprodajna cena evrodizela iznositi 202 dinara za litar, a benzina 191 dinar.
Ipak još ništa od privatizacije Jugoslovenskog rečnog brodarstva: Poništen poziv, ne zna se zašto
26.07.2024.•
2
Ministarstvo privrede je bez obrazloženja poništilo javni poziv za privatizaciju Jugoslovenskog rečnog brodarstva (JRB) sa sedištem u Beogradu.
Jedan odsto najbogatijih na planeti za 10 godina zaradio 42 biliona dolara
26.07.2024.•
1
Jedan odsto najbogatijih na svetu povećao je svoje bogatstvo za više od 42 biliona dolara u prošloj deceniji, otkrio je Oksfam.
Svetske rezerve zlata nestaće za 20 godina: Ulaganje u nekretnine nije toliko isplativo, evo zašto
26.07.2024.•
15
Cena zlata već duže vreme je na istorijskom maksimumu. Globalna kriza, ratovi, inflacija i opšta nesigurnost doveli su do toga da skoči tražnja za ovim plemenitim metalom.
Opala prodaja polovnih vozila u Srbiji: Najviše se kupuju dizelaši stariji od 10 godina
26.07.2024.•
10
U Srbiji je u prvoj polovini ove godine prodato ukupno 63.795 polovnih automobila, što je 1,2 odsto manje nego u isto vreme prošle godine, pokazala je analiza sajta Polovni automobili.
Mali tvrdi da Srbija nije prezadužena, a opozicija da je vlast razmontirala državu
25.07.2024.•
11
Ministar finansija Siniša Mali danas je izjavio da, bez obzira na nova državna zaduženja, ne postoji opasnost da Srbija bude prezadužena i da ne može da otplaćuje javni dug.
Statističke opsene: Ni prosečna, a kamoli medijalna zarada nije dovoljna za normalan život
25.07.2024.•
15
Iako se predsednik Srbije Aleksandar Vučić hvali prosečnom platom od preko 100.000 dinara, u Srbiji 800.000 ljudi živi u apsolutnom siromaštvu, a 60 odsto jedva sastavlja kraj sa krajem.
Reno će u Sloveniji proizvoditi električnu verziju modela "tvingo"
25.07.2024.•
2
Predstavnici francuskog proizvođača automobila Reno su potpisali memorandum sa Vladom Slovenije o proizvodnji redizajnirane verzije svog električnog modela "tvingo" u fabrici u Novom Mestu.
Mali: Prosečna plata u decembru biće veća od 900 evra, a do kraja 2027. godine 1.400 evra
24.07.2024.•
24
Prosečna plata u Srbiji u maju je iznosila je 100.170 dinara ili 855 evra, a do kraja ove godine biće veća od 900 evra, rekao je danas ministar finansija Siniša Mali.
Nova električna fiat panda - igračka bogatih ili dostupna i "običnom" građaninu?
24.07.2024.•
17
Svečano najavljena proizvodnja od jeseni električnog modela fiat grande panda u Kragujevcu će nesumnjivo uticati na statistiku domaće industrijske proizvodnje.
Pokrenuta nova privatizacija Jugoslovenskog rečnog brodarstva
24.07.2024.•
3
Ministarstvo privrede objavilo je javni poziv za učešće u postupku javnog prikupljanja ponuda sa javnim nadmetanjem radi prodaje kapitala Jugoslovenskog rečnog brodarstva (JRB) sa sedištem u Beogradu.
Srbija ove godine uvezla 65.000 polovnih vozila: I dalje gomilamo ona sa euro 3 i euro 4 motorom
23.07.2024.•
13
U prvih šest meseci ove godine u Srbiju je uvezeno 65.275 polovnih automobila, od čega je 12.703 marke "folksvagen", objavila je Srpska asocijacija uvoznika vozila i delova.
Poslanici danas daju "amin" na zaduživanje Srbije za 1,2 milijarde evra: Najviše za stadion
23.07.2024.•
35
Skupština Srbije započela je prvo vanredno zasedanje u aktuelnom sazivu, a od 60 tačaka koje su na dnevnom redu svaka šesta tiče se novih zaduživanja i servisiranja starih dugova.
Građevina u EU usporava, dok u Srbiji "cveta"
23.07.2024.•
3
Dok gradnja u zoni evra i celoj Evropskoj uniji poslednjih meseci polako usporava, u Srbiji se čini da krize nema.
Paori u muci: Rekordna žetva, skromna zarada
23.07.2024.•
15
Većina poljoprivrednih useva drastično će osetiti ekstremno toplo leto.
Pad IT sistema širom sveta uzrokovao gubitak veći od milijardu dolara: Ko će platiti ceh?
23.07.2024.•
3
Iza pada IT sistema prošle nedelje stoji greška CrowdStrike kompanije za sajberbezbednost, ali još nije poznato ko će nadoknaditi gubitke nastale usled digitalne blokade.
Izvršni direktor Stelantisa: Memorandum sa EU o sirovinama dobar potez za Srbiju
23.07.2024.•
4
Izvršni direktor kompanije Stelantis Karlos Tavares izjavio je da je Memorandum o strateškom partnerstvu u oblasti mineralnih sirovinaSrbije i EU veoma dobar potez za Srbiju po pitanju litijuma.
Komentari 18
Perica
Zoran
ja
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar