"Obećan izvoz svinjskih glava, nožica, a nemamo svinja": Veliki dil sa Kinom pokušavan još od Tita

Srbija i Kina potpisale su 17. oktobra prošle godine Sporazum o slobodnoj trgovini, tokom boravka srpske delegacije u Pekingu, u kojoj je bio i predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
"Obećan izvoz svinjskih glava, nožica, a nemamo svinja": Veliki dil sa Kinom pokušavan još od Tita
Foto: FoNet/AP
On je tada najavio veliki značaj ovog sporazuma za Srbiju, ali stručnjaci smatraju da će naša zemlja ovim mahom povećati uvoz, a da će najviše izvoziti kineske kompanije koje posluju u Srbiji. Planirano je da Sporazum stupi na snagu do juna, nakon završetka neophodnih procedura kineske strane.
 
Ovaj Sporazum zaključen je sa ciljem da se ukinu barijere u međusobnoj trgovini i investicijama, jer Sporazum predviđa postepeno ukidanje uvoznih carina na obe strane. Međutim, to postepeno ukidanje ide do decenije, a za neke proizvode i duže.
 
Tačan datum kineske ratifikacije Sporazuma i dodatne detalje možda saznamo prilikom skore posete predsednika Kine Si Đipinga Srbiji, koja je, prema pisanju pojedinih medija, najavljena za 7. ili 8. maj.
U Sporazum o slobodnoj trgovini uključeno je 10.412 srpskih proizvoda i 8.930 kineskih proizvoda. Ipak, postavlja se pitanje šta Srbija zapravo može da ponudi Kini i da li ima kapaciteta da isprati potencijalnu potražnju, piše Danas.
 
Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Predrag Bjelić za Danas objašnjava da će ovaj Sporazum povećati trgovinu, ali mnogo više naš uvoz, nego izvoz u Kinu.
 
"Naš izvoz i ako se poveća, to će opet biti kineske kompanije koje izvoze bakar i ostalo iz Srbije", ukazuje on.
Bjelić očekuje da bi, pored toga, naš izvoz mogao da se poveća u oblasti poljoprivrede.
 
"Tu se javlja problem, čak i ako bude tražnje za to u Kini, mi nismo u mogućnosti da tu tražnju ispunimo, nemamo kapacitet. Mora da postoji organizovano prikupljanje, transport...", objašnjava sagovornik lista Danas.
 
On podseća da naš izvoz u Kinu poslednjih godina jeste povećan, ali najviše zahvaljujući bakru. Tako da je taj izvoz, prema njegovim rečima, pod uticajem opet kineskih privatnih investicija u našoj zemlji.
 
"Pre nam je Kina bila bitna samo u uvozu, jer je ona 2013. godine činila sedam odsto našeg uvoza, dok je u izvozu gotovo nije ni bilo. A recimo u 2022. godini je uvoz iz Kine bio čak 12 odsto, a izvoz četiri odsto, što znači da Kina raste i kao značajan partner u našem izvozu", kaže Bjelić.
 
On ukazuje da ovde imamo dva disproporcionalna partnera, s obzirom da je Kina mnogo veća, razvijenija ekonomija i mnogoljudnija zemlja.
 
"Mi smo očekivali da ćemo dobiti malo više povlastica u odnosu prema Kini, ali to se nije realizovalo i to može da bude rizik. Uobičajena je praksa da razvijene zemlje daju manje razvijenim te asimetrične ustupke, odnosno da oni više ustupaka pruže nego ova druga strana. Međutim, to ovde nije ispoštovano", pojašnjava Bjelić.
 
Bjelić upozorava da se tu mešaju i globalni odnosi.
 
"Mi imamo pravo na ovaj sporazum, ali će on važiti dok ne postanemo članica Evrospke unije, odnosno ukoliko se integrišemo u zajedičko tržište na Balkanu, to bi već podrazumevalo da bismo morali da menjamo ugovor, iako nismo formalno članica", objašnjava on.
 
Kao još jedan problem javljaju se i pravila porekla.
 
"Prema Sporazumu, to moraju da budu domaći, autohtoni proizvodi. Mora da se obezbedi 50 odsto srpske supstance kada se izvozi u Kinu. To je ograničenje. Mi možemo da mešamo poreklo sa kineskim, odnosno da uvezemo neku sirovinu iz Kine, preradimo i izvezemo im nazad, ali ne možemo sa nekom zemljom iz EU", pojašnjava on.
 
Kako naglašva, to je opet nepravedno prema Srbiji, jer je Kina mnogo veća zemlja.
 
Još jedna prepreka, prema njegovim rečima, nalazi se i u standardima.
 
"Mi smo visoko vezani za EU, jer smo se dosta uskladili sa evropskim standardima, pa dosta proizvoda koje bismo potencijalno izvozili nije po kineskim standardima. Taj problem smo ranije imali i sa Rusijom", ukazuje Bjelić.
 
Agroekonomski analitičar Milan Prostran za Danas kaže da su mnogi državnici najavljivali velike trgovinske razmene sa Kinom, ali da se to nije obistinilo.
 
"Još davne 1978. godine Tito je bio u Kini i tada su vođeni prvi razgovori oko toga i neki koraci ka privrednoj saradnji. Upravo je taj Titov odlazak u Aziju na mesec dana utro neki put. Tada je počela prva takva saradnja između, tada, SFRJ i Kine", objašnjava on.
 
Nakon toga, svi ostali ljudi na čelu države su isto pokušavali.
 
"Svaki od predsednika države koji je išao u Kinu vraćao se sa idejama o ogromnim količinama koje mi možemo i treba tamo da izvezemo", objašnjava Prostran.
Međutim, problem je oduvek bio u kapacitetu, kaže on.
 
"Mi ni tada nismo imali kapaciteta, a nemamo ni danas da snabdevamo interese tržišta Kine u kontinuitetu. Srbija ima potencijala i jeste zemlja koja je ozbiljna po proizvodnji kukuruza, tu smo među prvih 10 u Evropi, ali što se tiče prehrambenih proizvoda, to još nije našlo tamo tržište u kontinuitetu", navodi ovaj sagovornik.
 
Ovaj Sporazum ima prednosti za nas, kaže on i dodaje da on ima i svoju drugu stranu.
 
"Nije u pitanju samo to što mi možemo slobodno da izvozimo, nego će nam i sa one strane doći proizvodi koji će domaćim proizvođačima napraviti problem", upozorava Prostran.
 
On ne veruje da Srbija može da odgovori na potrebe usled ove krize u poljoprivredi.
 
"I najnoviji popis poljoprivrede je pokazao da su naši domaći potencijali ugroženi, poljoprivreda ima puno kritičnih tačaka. Pričalo se da ćemo mi u Kinu da izvozimo i svinjske glave, pa nožice, pa repove i uši, ali mi sad više nemamo ni svinja", naglašava Prostran.
  • N

    29.04.2024 09:53
    @@N
    Nije pitanje da li Kina ima i može, nego neće, a poenta je da Srbija nema to o čemu SNS vođe i botovi kao ti pišu.
    Ne sporim ja moć Kine, već demagogiju tvojih vođa.
    Ispij ti još jednu kaficu, pa prošetaj da radno vreme brže prođe.
  • NKNS

    29.04.2024 01:00
    @N
    Bot me zove botom, koja smejurija. Ja sam prvenstveno protiv Vuciceve podanicke politike prema Kini koja bi da je Amerika, Engleska ili Nemacka u pitanju bila vidjena kao teska izdaja. Ajde bas da vidim koja bi bila reakcija da je Vucic poljubio americku zastavu, bas da vidim kako bi to bilo spinovano. A ja licno necu da se okrecemo jednoj toliko autokratskoj drzavi kao sto je Kina i njihovim nepovoljnim kreditima kad nam je vec EU pred nosom i sa kojom treba da jacamo veze a kao kandidat za EU smo se obavezali da uskladjujemo politiku sa njima. Zasto svi odmah pominju EU kad je neka nepravda i hoce da tuze Strazburu, sto niko ne pominje Kinu i Rusiju? Bolje da ne zamisljam sta bi bilo da otkacimo EU i koliku bi moc Vucic mogao da ima ali ti botu koji dalje od te dve crvene i sendvica ne dobacujes dalje u razmisljanju to ne mozes da razumes.
  • @N

    28.04.2024 21:25
    @N ima nešto tačno u ovom tvojem botovskom pisanju protiv Kine. A to je da Kina može i ima da uloži te pare koje pominješ !
    Naime godišnji BDP Kine je 35 trilion $, a to je da ti prevedem 35 hiljada milijardi $ i vidiš u pravu si oni imaju te pare i mogu da ulože.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Šta stoji iza "turbo uzleta" Pro Tenta?

Iako je Pro Tent na kraju 2022. godine imao više od 8.600 radnika, najveći broj njih samo je formalno zaposlen u ovom preduzeću, a suštinski radi u Elektroprivredi Srbije.

Srbija nasuprot svetskog trenda

Nema države koja se ne hvališe najboljim kompanijama, stoga se i prave liste najvećih, bilo prema ukupnom poslovnom prihodu, bilo prema profitabilnosti.