Skoro 40 odsto budžetske rezerve sa oznakom tajnosti: Na spisku ministarstvo sporta, privrede...
Na ime poverljivih državnih rashoda je iz tekuće budžetske rezerve u periodu od 2018. do 2022. godine utrošeno ukupno 85,1 milijardi dinara.
Foto: 021.rs
Kako piše N1, tek nešto više od trećine ovog iznosa odnosio se na bezbednosni sektor, odnosno Ministarstvo odbrane, MUP i BIA.
"Ostalih 65 odsto poverljivih rashoda iz budžetske rezerve, tj. 55,1 milijardi dinara otišlo je drugim korisnicima: Ministarstvu finansija, Ministarstvu privrede, Ministarstvu građevinarstva, Avio-službi Vlade, Upravi za zajedničke poslove, Generalnom sekretarijatu Vlade i drugima - uključujući čak i Ministarstvo omladine i sporta", naveo je Fiskalni savet u svojoj analizi upotrebe tekuće budžetske rezerve.
Skoro 40 odsto ukupnih javnih rashoda iz budžetske rezerve u pomenutom periodu - nosilo je oznaku tajnosti.
Važan problem povezan s upotrebom budžetske rezerve je nedovoljna transparentnost, ukazao je Fiskalni savet u svojoj analizi. Kako su naveli, postoje dva glavna uzroka netransparentnosti.
"Prvi je to što se ona uveliko koristi za finansiranje poverljivih državnih rashoda, kod kojih poreski obveznici nemaju osnovne informacije za koje namene su ova sredstva agažovana. Od 2018. zaključno sa 2022. pobrojali smo čak preko 700 miliona evra koja su raspoređena na ovakav način, a tačan iznos zapravo je i nešto veći od toga. Naravno, jasno je da država neke svoje rashode, naročito povezane s bezbednošću, mora da drži u tajnosti (u skladu s predviđenom zakonskom procedurom). Međutim, upitno je zašto se to u tolikoj meri realizuje preko budžetske rezerve, koja je vrlo specifičan vid javne potrošnje", navodi Fiskalni savet.
Kako se objašnjava, budžetska rezerva se u osnovi formira tako što budžetski korisnici tokom godine ne uspeju da potroše sva sredstva koji su inicijalno dobili budžetom.
"Može se, zato, postaviti očigledno pitanje – da li je moguće da bezbednosne potrebe Srbije zavise od toga da li će se u budžetu tokom godine osloboditi dovoljan prostor za njih – što budžetska rezerva u suštini predstavlja", pita Fiskalni savet.
Verovatnije je zato, konstatuje Savet – da se korišćenje instituta poverljivosti u ovom slučaju zapravo preširoko koristi.
"Drugi važan razlog za netransparentnost budžetske rezerve je to što se za njenu upotrebu u velikom broju slučajeva obrazloženja pišu generički, bez ulaska u konkretnu namenu ovih sredstava. Pritom, čak i ova generička objašnjenja u nekim slučajevima veoma su upitna, tj. ne odgovaraju objektivnim činjenicama", ukazuje Fiskalni savet.
Na poverljiva rešenja otpada skoro 40 odsto ukupno korišćene budžetske rezerve, što predstavlja veoma veliki udeo.
Od 2018. do 2022. može se, navodi Fiskalni savet – pobrojati oko 85 milijardi dinara (720 miliona evra) koji su iz budžetske rezerve raspodeljeni preko poverljivih rešenja.
"Kad se uzme u obzir da je u odgovarajućem periodu preko budžetske rezerve ukupno upotrebljeno 225 milijardi dinara – to znači da je približno 38 odsto javnih rashoda koji su izvršeni preko budžetske rezerve imalo oznaku tajnosti, tojest – ne zna se za koje namene je otišlo", ukazuje fiskalni savet.
Ovaj podatak je, ističe se u analizi – neočekivan.
"Naime, poverljiva rešenja trebalo bi prvenstveno da se odnose na specifična, bezbednosno osetljiva pitanja. Tako osetljivi troškovi ne bi smeli u tolikoj meri da se oslanjaju na neizvesne i nepredvidive izvore finansiranja poput tekuće budžetske rezerve", upozorava Savet.
Ceo članak čitajte OVDE.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Apple suočen s tužbom od 2,3 milijarde evra u Britaniji zbog pravila o praćenju korisnika
06.09.2026.•
0
Kompanija Apple suočena je sa tužbom vrednom dve milijarde funti (oko 2,3 milijarde evra), koja je podneta britanskom sudu u ime proizvođača aplikacija.
Folksvagen otpušta 50.000 radnika
06.09.2026.•
2
Nadzorni odbor Folksvagena jednoglasno je odobrio plan restrukturiranja do 2030. godine, kojim će nemački automobilski gigant u narednim godinama smanjiti broj zaposlenih širom sveta za do 50.000 radnika.
Da li je naftovod Novi Sad - Mađarska dovoljan za energetsku stabilnost Srbije?
06.09.2026.•
1
Izgradnja naftovoda Srbija-Mađarska predstavlja važan korak ka većoj energetskoj bezbednosti Srbije, ocenio je predsednik Skupštine Saveza energetičara Srbije Milun Babić.
Rajaner: Avio-karte će osetno poskupeti ako potraju visoke cene nafte
05.09.2026.•
1
Niskobudžetna avio-kompanija Rajaner upozorila je da bi cene kratkih evropskih letova mogle značajno da porastu ukoliko visoke cene nafte potraju do leta 2027, dok bi pojedini prevoznici mogli da se suoče i sa bankrotom.
Frankfurter rundšau: Kupovna moć utiče na prag bogatstva u Evropi - Srbija na začelju
05.09.2026.•
5
U Evropskoj uniji su primanja od 71.000 evra neto godišnje prosek iznad kojeg se tročlano domaćinstvo smatra bogatim.
Borba za kvalitet kukuruza u Srbiji
04.09.2026.•
6
Ovogodišnja žestoka suša je snažno pogodila poljoprivredu, naročito ratarstvo.
Novo poskupljenje goriva
04.09.2026.•
30
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Folksvagen gasi Seat do 2029. godine
04.09.2026.•
14
Folksvagen grupa planira da najkasnije do kraja 2029. godine postepeno ugasi špansku automobilsku marku Seat.
Radovi na Nacionalnom stadionu drastično kasne: Prošle godine potrošen samo delić planiranog novca za gradnju
03.09.2026.•
11
Za izgradnju Nacionalnog stadiona u Surčinu, u 2025. godini, iz budžeta Srbije utrošeno oko 21,5 miliona evra. Iako to na prvi može delovati kao mnogo novca, prvobitno je budžetom planirana drastično veća potrošnja.
Električna vozila daleko od vozača u Srbiji
03.09.2026.•
15
Prošlo je više od pola decenije otkako je u Srbiji živnula priča o napuštanju vozila na fosilna goriva i počela kupovina električnih automobila.
Uber otpušta 3.300 zaposlenih
03.09.2026.•
1
Američka kompanija Uber saopštila je danas da će otpustiti 10 odsto svojih zaposlenih, odnosno ukinuti oko 3.300 radnih mesta.
Šta sve nemamo zbog Nacionalnog stadiona?
02.09.2026.•
13
Nacionalni stadion u Surčinu jedan je od projekata kojima se vlast posebno ponosi, dok ga građani vide kao preskupu investiciju od koje neće imati gotovo nikakvu korist, uz ogroman račun koji će na kraju oni platiti.
Fabrika dronova Srbije i Izraela najavljena za septembar: Šta se do sada zna o njoj
02.09.2026.•
8
Pre nešto manje od mesec dana, predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će u septembru biti otvorena srpsko-izraelska fabrika za proizvodnju vojnih dronova u Srbiji.
Građani i privreda bankama duguju 4.757,19 milijardi dinara
02.09.2026.•
5
Građani i privreda su 31. avgusta na ime kredita bankama u Srbiji dugovali 4.757,19 milijardi dinara, od čega je dug stanovništva 2.161,30 milijardi, pravnih lica 2.493,62 milijarde dinara, a ostalo je dug preduzetnika.
Stelantis obustavlja proizvodnju hibridnog "fijata 500"
02.09.2026.•
5
Stelantis je objavio da će ove nedelje obustaviti proizvodnju hibridnog "fijata 500" u fabrici Mirafijori u Torinu zbog nestašice komponenti za motore, pošto je prema navodima firme potražnja veća nego što se očekivalo.
Američka firma preuzima naftna polja u Venecueli
01.09.2026.•
9
Američka naftna kompanija North American Blue Energy Partners (NABEP) preuzeće deo naftnih polja u Venecueli kojima su ranije upravljale kineske kompanije i jedna ruska firma.
Poljoprivrednici: Prinosi prepolovljeni, cene minimalne, ako zakasne i subvencije slede protesti
01.09.2026.•
12
Prinosi suncokreta i kukuruza su prepolovljeni, otkupne cene su minimalne, gubitak u proizvodnji je ogroman, pa ako se ne isplati drugi deo subvencije pre jesenje setve protesti su neminovni, kažu poljoprivrednici.
Evropska komisija neće menjati šengenska pravila
01.09.2026.•
7
Evropska komisija poručila je danas da se šengenska pravila neće promeniti.
NLB Komercijalna banka promenila ime u NLB Banka
01.09.2026.•
4
NLB Komercijalna banka od danas posluje pod poslovnim imenom NLB Banka.
Prosvetni radnici će, ovim tempom, uskoro biti na minimalcu
31.08.2026.•
30
Prosvetni radnici u Srbiji počinju novu školsku godinu sa platama koje su niže od republičkog proseka, bez najava koliko bi one mogle da budu povećane od 1. januara sledeće godine.
Kad se Kinez i Nemac bore za tržište, srpski poreski obveznik plaća ceh: Milioni evra za auto-delove
31.08.2026.•
6
Srbija je u poslednjih deset godina izdvojila oko 650 miliona evra za subvencije kompanijama koje proizvode različite komponente za automobilsku industriju, pokazuju javno dostupni podaci o zaključenim ugovorima.
Komentari 7
Zebra
VIP
Popovic
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar