
NBS prošle godine kupila rekordnu količinu evra kako bi održala stabilnost dinara
Narodna banka Srbije (NBS) je tokom prošle godine, "u uslovima povećane globalne neizvesnosti", na međubankarskom tržištu kupila rekordnu količinu evra kako bi održala stabilnost srpske valute.

Foto: Pixabay
Pokazatelj sistemskog stresa i ostali parametri finansijskog zdravlja "ukazuju na otpornost i očuvanu stabilnost domaćeg finansijskog sistema u celini", navodi NBS u svom izveštaju za 2023. godinu, piše Nova ekonomija.
"U 2023. godini Narodna banka Srbije je intervenisala neto kupovinom deviza u iznosu od 3,9 milijardi evra, što je rekordan godišnji iznos neto kupovine deviza. Time je, kao i prethodnih godina, održana relativna stabilnost kursa i dat doprinos daljem uvećanju deviznih rezervi", navodi se u publikaciji NBS.
Kako napominje centralna banka, u oktobru 2023. godine Srbija je prvi put emitovala osmogodišnju državnu dinarsku obveznicu, kod koje je zabeležena rekordna tražnja investitora i koja je od februara 2024. uključena u indeks obveznica J.P. Morgan-a.
Usled smanjenja globalne neizvesnosti i povoljnih domaćih makroekonomskih izgleda, premija rizika Srbije na dug u evrima i dolarima takođe je smanjena u toku 2023. godine.
Sve tri rejting agencije zadržale su kreditni rejting Srbije, dok je agencija Standard & Poor’s povećala izglede Srbije za dobijanje kreditnog rejtinga investicionog ranga – sa stabilnih na pozitivne.
Drugu godinu zaredom ostvaren je novi rekordni nivo priliva stranih direktnih investicija od 4,5 milijardi evra (4,2 milijarde evra neto), te iz NBS očekuju da će ovaj izvor deviza i u narednom periodu nastaviti da u potpunosti pokriva deficit tekućeg računa, kao što je i bilo u prethodnih devet godina.
Devizne rezerve NBS su tokom 2023. godine povećane za 5,5 milijardi evra, pa su na kraju decembra 2023. godine iznosile 24,9 milijardi evra bruto, odnosno 20,8 milijardi evra neto.
Od 2018. godine devizne rezerve beleže konstantan godišnji rast i u periodu od šest godina kumulativno su povećane 2,5 puta, dodaju u NBS.
Prema rezultatima makroprudencijalnih stres-testova za kraj 2023. godine, bankarski sektor Srbije ostaje otporan, adekvatno kapitalizovan i visoko likvidan čak i na najsnažnije pretpostavljene šokove.
Domaća kreditna aktivnost usporila je rast tokom 2023. godine, što je posledica viših kamatnih stopa na kredite usled zaoštravanja monetarnih politika Evropske centralne banke i NBS, kao i pooštrenih kreditnih standarda komercijalnih banaka, dospeća kredita iz garantnih šema i visoke baze iz prethodne godine.
Na kraju 2023. ukupni domaći krediti, po isključenju efekata deviznog kursa, porasli su za ceo procenat u odnosu na prethodnu godinu.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Pogledajte šta su nagrade: Novi krug nagradne igre "Uzmi račun i pobedi"
01.05.2025.•
3
Počeo je novi krug nagradne igre "Uzmi račun i pobedi" koju organizuje država Srbija.
Radni sat u Evropi i u Srbiji - ispod proseka
01.05.2025.•
6
Tokom 2024. godini cena rada po satu se u zemljama Evropske unije kretala se od 10,6 evra u Bugarskoj do 55,2 evra u Luksemburgu.
NIS: Dobit manja 16 odsto u prvom kvartalu ove godine
30.04.2025.•
1
Neto dobit Naftne industrije Srbije (NIS) u prvom kvartalu iznosila je 1,5 milijardi dinara, što je 16 odsto slabiji rezultat u odnosu na isti period prošle godine, saopštila je danas ta kompanija.
Srbija će se nakon praznika zadužiti za 372 miliona evra
30.04.2025.•
19
Uprava za javni dug najavila je za 13. maj treću emisiju 10,5 godišnje obveznice u vrednosti od 43,5 milijardi dinara (oko 372 miliona evra), a koje su preostale od 180 milijardi emisije iz januara.
Objavljeno koliko će koštati gorivo do narednog petka
30.04.2025.•
2
Cena evrodizela do narednog petka biće jeftinija za jedan dinar i koštaće 188 dinara, dok će cena benzina biti nepromenjena 176 dinara, prenosi RTS.
Zbog zaliha mleka obustavljeno izdavanje dozvola za uvoz
29.04.2025.•
16
Ministar poljoprivrede Dragan Glamočić izjavio je da je zbog povećanih zaliha mleka obustavljeno izdavanje dozvola za uvoz mleka, proizvoda od mleka i proizvoda od palminog ulja, koji zamenjuju mleko.
Bečki institut smanjio procenu ekonomskog rasta Srbije za 2025, ali povećao za naredne dve godine
29.04.2025.•
2
Bečki institut za međunarodne ekonomske studije smanjio je procenu ekonomskog rasta Srbije za 2025. godinu sa 3,7 na 3,0 odsto, dok ju je za naredne dve godine povećao na četiri odsto.
Dve kineske kompanije na srpskim rudama ostvarile dobit od skoro milijardu evra
29.04.2025.•
9
Kineske kompanije Ziđin koper i Ziđin majning su prošle godine ostvarile neto dobit od skoro milijardu evra.
Radosavljević: Vučićeva tvrdnja da će blokade smanjiti plate i penzije je netačna, ovo su razlozi
29.04.2025.•
13
Najava Aleksandra Vučića da će plate i penzije manje rasti nego što je planirano nema veze sa blokadama studenata, već modelom rasta koji je udario u "plafon" pa nema doboljno para u budžetu.
Svetska banka: Očekivani privredni rast Srbije narednih godina od 3,5 do četiri odsto
28.04.2025.•
2
Očekivana stopa privrednog rasta Srbije u narednim godinama biće oko 3,5 do četiri odsto, saopštila je Svetska banka.
Šejn povećao cene za potrošače u SAD i do 377 odsto
28.04.2025.•
0
Kineski gigant onlajn prodaje Šejn povećao je cene svojih proizvoda za potrošače u SAD i do 377 odsto uoči uvođenja američkih carina na manje pakete.
Počelo dostavljanje poreskih rešenja onima koji izdaju stan na dan
28.04.2025.•
2
Poreska uprava Srbije najavila je da svi poreski obveznici, koji ostvaruju prihod od pružanja ugostiteljskih usluga (tzv. stan na dan) u narednom periodu mogu da očekuju poreska rešenja.
Apple planira da u 2026. preseli proizvodnju svih telefona za američko tržište u Indiju
27.04.2025.•
3
Američka tehnološka kompanija Apple planira da do kraja sledeće godine premesti proizvodnju svih iPhone-a za američko tržište u Indiju.
Globalna kriza za domaću upotrebu: Lošija prognoza MMF-a za Srbiju zbog protesta ili carinskog rata?
27.04.2025.•
3
Ovogodišnji prolećni sastanak Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svetske banke dolazi u vreme velikih globalnih geopolitičkih neizvesnosti.
Kompanije će početi da zapošljavaju virtuelne AI radnike već od 2026.
27.04.2025.•
2
Velike korporacije će već od sledeće godine početi da zapošljavaju virtuelne zaposlene koje je stvorila veštačka inteligencija (AI) i to na puno radno vreme.
Kalifornija postala četvrta najjača globalna ekonomska sila, pretekla Japan
27.04.2025.•
4
Američka savezna država Kalifornija zvanično je pretekla ekonomiju Japana i trenutno je četvrta najjača globalna ekonomska sila.
Janafu na još 60 produžena licenca za transport nafte u Srbiji
27.04.2025.•
1
Društvo Jadranski naftovod (JANAF) saopštilo je da mu je na 60 dana produžena licenca za transport nafte u rafineriju u Pančevu u Srbiji koja je u vlasništvu Naftne industrije Srbije (NIS).
Zašto je malo odobrenih kredita za mlade: Nepoverenje naroda ili nestašica odgovarajućih stanova?
27.04.2025.•
10
Ugovoreno je 165 kredita za stanove, još 256 je odobreno, a 579 zahteva je u obradi, prema rečima Aleksandra Vučića.
Četiri srpska grada potencijalni magneti za strane investicije: Među njima i Novi Sad
27.04.2025.•
1
Na osnovu najnovijeg izveštaja fDi Intelligence za 2025, četiri srpska grada našla su se među najatraktivnijim destinacijama za strane direktne investicije (FDI).
Šejn i Temu podigli cene zbog Trampovih carina: Evo šta treba znati
27.04.2025.•
0
Šejn i Temu, veliki internet prodavci poznati po izuzetno niskim cenama, podigli su cene određenih proizvoda nakon što je Donald Tramp uveo visoke carine na kinesku robu.
Anet Kjobe je nova šefica misije MMF-a za Srbiju
26.04.2025.•
0
Međunarodni monetarni fond (MMF) objavio je da je za novu šeficu misije MMF za Srbiju imenovana Anet Kjobe.
Komentari 10
NBS
Ekonomija
Ironično iako ne i iznenađujuće, upravo vi nemate pojma šta je ekonomija bez obzira kako se potpisivali. Prvo izmišljate da je kurs "naduvan" iako je činjenično stanje upravo suprotno, a potom izmišljate kako je kurs taj koji pogoduje uvozu jer ste umislili da se konkurentnost robe postiže obezvređivanjem prethodno stvorene vrednosti što je vrhunac besmisla, ili laički rečeno da taj izvoznik treba postati "konkurentan" tako što će iz mojeg džepa biti izbijeno ono što sam već stekao a sve da bi njegova roba bila jeftinija za devize dok kada taj isti bude trebao nešto kupovati za devize kao što će morati, neće moći kupiti ništa jer mu je jedan pametni "sasa" obezvredio vrednost robe koju izvozi. Ako išta funkcioniše u ovoj državi to je trenutno NBS, a moje je lično mišljenje da trebate biti potpuno ludi ako zaista verujete da se privreda i izvoz oporavljaju upropaštavanjem valute. Samo zbog takvih ludaka lično podržavam da nekako uvedemo evro, da vas vidimo tako pametne kada se ništa ne bude promenilo za izvoznike šta ćete onda izmisliti kao razlog toga. A svakako je moguće i da ste vi u pravu i da ste upravo vi najpametniji od svih ekonomista koji su ikada hodali kuglom zemaljskom... možete li navesti jedan primer u istoriji postojanja čovečanstva gde je jedna u svetskim okvirima skoro beznačajna država oporavila privredu uništavanjem svoje valute?
dz0
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar