
Plata vam je mala - velika je samo u SNS spotu
Predsednik Srbije se često hvali rezultatima postignutim tokom već gotovo trinaestogodišnje neprekidne vladavine njegove stranke.

Foto: 021.rs
Često ističe da je bruto nacionalni proizvod Srbije dostigao 81,6 milijardi evra, mada se stiče utisak da se više ponosi stopom zaposlenosti, pogotovo visinom plata.
Varljiv utisak
Zaista, u Srbiji je tokom prvog kvartala 2025. godine bilo zaposleno 2.887.100, nezaposlenih je bilo 289.400, dok je 2.498.230 van radnog odnosa. Kada su stupali na vlast, naprednjaci su zatekli nešto ispod 2,36 miliona ljudi u radnom odnosu, dok je nezaposlenih bilo oko 498.000, dobrim delom i kao efekat snažne svetske krize tih godina.
Van radnog odnosa bilo je nešto preko 3,28 miliona žitelja. Godine 2011. Srbija je ostvarila skroman BDP, otprilike 32 milijarde evra. Prosečna plata u Srbiji je početkom tekuće godine iznosila 817 evra, znatno više od 320 evra pre jedanaest sezona.
Poređenjem današnjih i istih ekonomskih pokazatelja pre jedne dekade stiče se utisak da je ostvaren ogroman napredak. Međutim, postoji i druga strana medalje.
Od dolaska naprednjaka na vlast, ekonomska politika zasniva se na praktično fiksnom kursu dinara, čiji se odnos prema evru gotovo ne menja već osam sezona, a pre toga je srpska valuta nešto i jačala spram evropske.
Problem je u tome što je istovremeno inflacija u Srbiji bila znatno izraženija nego u Evropskoj uniji, u proseku gotovo dvostruko viša. Tako je, primera radi, u četvorogodišnjem periodu 2021-2024. zbirno iznosila 19 odsto u Uniji, a čak 60 odsto u "zemlji na brdovitom Balkanu".
Da se samo u tom periodu kurs dinara vodio na standardan način, dakle korigovao za rast cena na domaćem tržištu, BDP Srbije bi bio niži za čak 15,5 milijardi. Drugim rečima, aktuelna vrednost BDP je mnogo više posledica visoke inflacije nego znanja i rada svih zaposlenih u Srbiji.
Visoke cene
Posledica ovakve politike kursa dinara su visoke cene na srpskom tržištu. Došli smo u situaciju da su čak i najosnovnije stvari kod nas, sem onih za koje je država odredila zaštitnu cenu, uočljivo skuplje nego i u mnogo bogatijim zemljama sa uočljivo višim standardom.
Ovako visoke cene snižavaju kupovnu moć dinara, pa se za, na prvi pogled, veoma solidne srpske plate u ovdašnjim prodavnicama može kupiti mnogo manje nego što se na prvi pogled čini. Kada se ističe da je "BDP Srbije premašio 80 milijardi evra", treba dodati po kojoj metodologiji je računat ovaj parametar.
Tek tada do publike stiže kompletna istina. Bez dodatnog preciziranja o kakvoj računici je reč, hvalisanje visokim BDP je tek marketinški trik.
Povećanje zaposlenosti je možda i najveći doseg naprednjačke ekonomske politike. Rezultat je za pohvalu i pored toga što se do ovog uspeha došlo poprilično "sirovim" načinom. Izrazito su forsirani građevinarstvo i rudarstvo, grane koje mnogo zapošljavaju, ali dominantno nekvalifikovanu i niže obrazovanu radnu snagu.
Reč je o delatnostima za koje je potreban i ozbiljniji investicioni kapital, pa su obe razvijane pretežno privlačenjem stranih investitora. Ove industrijske grane su se mnogo više doprinele rastu zaposlenosti, dok je rastu plata više doprineo razvoj IT sektora.
Izgleda lepo, ali...
Epilog svega je relativno skroman rast plata. To što nam 800 ili 900 evra izgleda više nego pristojna zarada posledica je činjenice da su na ovdašnjim prostorima decenijama plate bile uočljivo niže. Realna predstava o BDP i platama u Srbiji može da se stekne kada se uporede sa istim parametrima u zemljama našeg okruženja, posebno u onima sa kojima smo donedavno živeli u istoj državnoj zajednici.
Kako živimo u Evropi, a i proglašeni cilj je pristupanje Evropskoj uniji, nameće se poređenje sa ovim zemljama. Prosečna plata u EU, posmatrano kao celina, jeste oko 3.000 evra, s tim da su najviše u Luksemburgu, 6.850, najniže u Bugarskoj, 1.150 evra.
Pri dnu evrounijske letvice su i Mađari sa 1.250, Rumuni sa 1.280, Poljaci sa 1.450, Slovaci sa 1.480 evra. Dakle, u najsiromašnijim državama EU zaposleni još uvek imaju za 40 do 90 odsto više zarade od zaposlenih u Srbiji.
Slovenci odskaču
Prolazimo bolje u poređenju sa dojučerašnjim "zemljacima", ali se dalje čvrsto držimo za evropsko dno. Tako je BDP gotovo dvostruko manje Hrvatske za prošlu godinu iznosio 86,6 milijardi evra. Tek dva miliona Slovenaca su prošle godine proizveli robe i usluga vrednih čak 69 milijardi, dok je BDP Bosne i Hercegovine premašio 52 milijarde.
Makedonci su zasad na 16,3, a Crnogorci na 7,5 milijardi evra. Korektnosti radi, treba znati da bi srpski BDP u slučaju da smo se vodili istom tehnikom vođenja kursa valute kao i Evropljani vredeo oko 52 milijarde evra. Tek tada bismo mogli spoznati koliko se za 12 meseci zaista proizvede u Srbiji.
Kada su u pitanju zarade, Slovenci tradicionalno i sve više odskaču. Lane su u proseku mesečno zarađivali 1.980, dok je prosečna zarada u Hrvatskoj bila oko 1.320 evra. I dok su bili u okviru Jugoslavije, stanovnici ovih nekadašnjih republika su zarađivali primetno više od žitelja iz ostalih regiona nekadašnje države. Prosečna neto zarada u BiH je 770 evra, ali činjenica da je bruto zarada gotovo dvostruko viša ukazuje da se u BiH mnogo više izdvaja za zajedničke potrebe.
Izuzetak Crne Gore
Situacija u Crnoj Gori je sasvim suprotna bosanskoj. Nakon što se, praktično, prestalo izdvajati za potrebe zdravstvene zaštite, zdravstvo je u ovoj državi gotovo totalno u privatnom vlasništvu, pa građani plaćaju svaku uslugu doktora i medicinske sestre.
To objašnjava kako Crnogorci postižu da od 1.195 evra bruto zarade čak 990 usmere u neto plate. Sa platom od 690 evra Makedonci su na začelju, kao što je bio slučaj i tokom jugoslovenskog perioda. Sa prosečnom platom od blizu 900 evra, prosečan Srbin naizgled se dosta dobro drži. Ali, realnu poziciju bi sagledao tek onda kada bi srpska vlada tehnologiju određivanja kursa dinara usaglasila sa Evropskom unijom.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Rekordna vrednost bitkoina: Prvi put prešao 120.000 dolara
14.07.2025.•
0
Bitkoin je danas prvi put prešao granicu od 120.000 dolara podstaknut nadama industrije u povoljnu američku regulaciju kriptovaluta.
Srpska IT asocijacija: Zbog ukinutih podsticaja više kompanija razmatra povlačenje sa srpskog tržišta
14.07.2025.•
45
Četiri nedelje nakon ukidanja podsticaja za novonastanjena lica, i pored više zvaničnih dopisa koje je Srpska IT asocijacija (SITA) uputila nadležnima, dijalog sa IT sektorom još nije započet.
Precenjen kurs dinara - skup život i manji javni dug
14.07.2025.•
23
Vlast često ističe kako je zaduženost Srbije u ubrzanom padu, odnosno da 39 milijardi evra javnog duga krajem juna čini tek 44 odsto BDP.
Umesto preko trezora: Građani će račune za struju plaćati na račun banke biznismena bliskog SNS-u
14.07.2025.•
75
Elektroprivreda Srbije je u junskom računu za struju obavestila korisnike da se od narednog meseca menja račun za uplatu, umesto dosadašnjeg trezorskog računa, uplate će se vršiti na tekući račun Alta banke.
Letnji dani, zimske brige: Građani već nabavljaju ogrev
13.07.2025.•
1
U jeku letnjih žega povećana je potražnja za ogrevnim drvetom.
O zatvaranju fabrika u Srbiji: "Očekivano s obzirom da taktiku vlasti"
13.07.2025.•
10
Očekivano, kako zbog krize u automobilskoj industriji i ekonomiji EU, tako i zbog sulude ekonomske politike naše vlasti, neke su od ocena sagovornika Danasa povodom sve češćih zatvaranja fabrika i otpuštanja radnika.
Koji put vodi do veće zarade: Fakultet ili zanat?
13.07.2025.•
43
Zanat ili fakultet? Da li je to uopšte dilema? Zarada zanatlija u Srbiji, utisak je, prestigla je ono što ostvare visokobrazovani poput lekara ili nastavnika.
NBS se zadužila tri milijarde evra na repo tržištu po izuzetno visokim kamatama
13.07.2025.•
5
Narodna banka Srbije se na 27. aukciji hartija od vrednosti prodajom blagajničkih zapisa zadužila 360 milijardi dinara (3,07 milijardi evra) na repo tržištu.
Mogu li stranci dobiti stambeni kredit u Srbiji?
13.07.2025.•
1
Kupovina nekretnine u Srbiji, naročito kada se finansira kreditom, predstavlja veliki korak u životu, bilo da je reč o povratnicima iz dijaspore ili stranim državljanima koji žele da stvore dom u našoj zemlji.
Međugodišnja inflacija u junu iznosila 4,6 odsto
11.07.2025.•
0
Međugodišnja inflacija u Srbiji u junu ove godine iznosila je 4,6 odsto, a mesečna 0,9 odsto, objavio je Republički zavod za statistiku.
Cene nafte skaču dok se čeka Trampova važna izjava o Rusiji
11.07.2025.•
1
Cene američke sirove nafte WTI (West Texas Intermediate) porasle su danas na iznad 68 dolara po barelu.
U Nemačkoj i dalje raste broj preduzeća u bankrotu
11.07.2025.•
0
Nadležnim sudovima u Nemačkoj u junu je prijavljeno 2,4 odsto više bankrota preduzeća nego 12 meseci ranije, saopštio je Nemački statistički zavod (Destatis), na osnovu preliminarnih podataka.
NBS: Bruto devizne rezerve uvećane na 27,4 milijarde evra u junu
11.07.2025.•
2
Narodna banka Srbije (NBS) objavila je da su bruto devizne rezerve centralne banka na kraju juna ove godine bile na nivou od 27,4 miliajrde evra, što je bilo 4,7 miliona evra više nego na kraju maja.
Objavljene nove cene goriva
11.07.2025.•
9
Nove cene goriva koje će važiti od 15 časova su objavljene.
Ugostiteljske usluge poskupele za više od devet odsto, najmanja poskupljenja u Vojvodini
11.07.2025.•
4
Ugostiteljske usluge su u Srbiji u junu ove godine, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku bile skuplje za 9,2 odsto nego u junu 2024. godine.
Završena obrada zahteva za premiju za mleko za prvi kvartal
11.07.2025.•
0
Obrada zahteva za premiju za mleko za prvi kvartal ove godine je završena.
NBS zadržala referentnu kamatnu stopu na istom nivou
10.07.2025.•
1
Izvršni odbor NBS odlučio je da referentnu kamatnu stopu zadrži na nivou od 5,75 odsto, kao i da na nepromenjenim nivoima zadrži kamatne stope na depozitne na 4,5 dsto i kreditne olakšice na sedam odsto.
Ferrero kupuje Kellogg za tri milijarde dolara
10.07.2025.•
0
Italijanska kompanija Ferrero, koja stoji brendova Ferrero Rocher i Nutella, približava se dogovoru o kupovini kompanije WK Kellogg za oko tri milijarde dolara.
Tramp od 1. avgusta uvodi carine od 50 odsto na bakar
10.07.2025.•
1
Predsednik SAD Donald Tramp najavio je od 1. avgusta carine od 50 odsto na bakar, kako bi zaštitio domaću proizvodnju sirovine, prenosi Rojters.
Spoljni dug Srbije skoro 50 milijardi evra: Evo kome država najviše duguje
10.07.2025.•
29
Javni dug Srbije je na kraju maja ove godine bio 38,8 milijardi evra i iznosio je 44 odsto BDP-a, poslednji su podaci Ministarstva finansija.
Nvidia postala prva firma sa tržišnom vrednošću od četiri biliona dolara
10.07.2025.•
2
Tehnološki gigant Nvidia postao je prva kompanija u istoriji koja je dostigla tržišnu kapitalizaciju od četiri biliona dolara, nakon što je vrednost njenih akcija porasla za 2,8 odsto na 164,42 dolara.
Komentari 34
Kerefeke
@ podbara
Sve je danas jeftinije?
Jeste i cak sta vise besplatno. Zavisi koliko glasova skupis za napomenika, bude besplatan ogrev
televizor, frizider...
Mesecno ima besplatan izlet negde, na neki miting sa sendvicima za uzinu i neka kinta za dzeparac. Ma postali smo obecana zemlja.
da
mora da je visoko kotiran u partiji, jer tolko trositi i ostati jos toliko pa on je ministar x5
@Лиманац
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar