
Analitičari o saradnji EPS-a i Alta banke: "Zašto ste dali novac jednoj maloj banci?"

Ekonomski novinar Aleksandar Milošević upozorava da će to povećati troškove koje će, na kraju, platiti građani – kroz manji profit EPS-a.
"Direktno će na gubitku biti EPS, u smislu da će sigurno plaćati veće provizije nego što je do sada bio slučaj kada je imao račun u Trezoru. Sada prelazi kod neke komercijalne banke gde će plaćati komercijalne cene usluga, tako da će to biti direktan trošak za njih. Naravno, znamo da je EPS državna firma, tako da u suštini uvek na kraju taj trošak platimo mi, bilo kroz smanjeni profit EPS-a, bilo kroz to što moramo da dotiramo njihove gubitke kao što je bilo kada smo imali veliku havariju pre nekoliko godina", kaže Milošević za Insajder.
Iz EPS-a za takvo plaćanje računa preko poslovnih banaka kažu da nije novina, te da je to počelo 2018. godine - i da se taj proces fazno realizovao. Milošević kaže da u konkretnom slučaju ipak postoje dva problema.
"Prvo, ranije problem samo nije nailazio na toliku pažnju javnosti, zato što se dešavao van Beograda i u manjim sredinama. Dodatni problem je upravo zašto je taj izbor Alta banka. Poštanska štadionica se uglavnom koristi na drugim mestima. Poštanska štedionica je jedna od najvećih banaka u Srbiji, takođe je državna banka, što ne znači da je neophodno da državna banka treba da bude ona s kojom radi EPS, ali to je svakako velika banka koja može da apsorbuje jedan toliki biznis, kakav je biznis EPS-a u Srbiji", ističe Milošević.
Kako navodi, Alta banka je, s druge strane, mala banka.
"To je banka koja je pre godinu dana bila skoro upola manja nego što je sada. Pre dve godine je bila upola manja nego što je bila pre godinu dana, i tada je bila jedna mikrobanka. I dalje nije ni u prvoj polovini u srpskom bankarskom sektoru, dakle, nije ni u prvih deset, a dobila je posao od EPS-a. Dobila je najveći posao u državi", objašnjava Milošević.
Dodaje da se, i pored toga što je EPS saopštio da je ponuda Alta banke bila najbolja na javnom pozivu, postavlja pitanje tendera.
"EPS je rekao da su imali ponude šest banaka i da je ova bila najbolja. Mi nismo videli taj tender. Dakle, na portalu javnih nabavki niko nije uspeo da pronađe taj tender. Mi smo u EPS-u slali pitanja, nigde nas nisu uputili na taj tender, nisu nam pokazali koje su to ponude, koje su bile druge banke koje su dostavile navodno lošije ponude. Niti znamo kakva je ponuda Alta banke, tako da je to sve ono što je sporno", kaže Milošević.
Kako ističe, to verovatno neće direktno uticati na cenu struje, jer će EPS da apsorbuje taj trošak.
"Dakle, EPS je odlučio da će prosto smanjiti profit za te provizije, ali ono što je ovde glavno pitanje je - zašto novac ide njima. Zašto novac uopšte ide nekome? To je ono što je ključno pitanje. Dakle, zašto ste dali novac jednoj maloj banci, ako je to banka koja prirodno ne može da dobije toliki posao. Onda se prirodno i logično postavlja pitanje da li je to zbog političkih veza sa Srpskom naprednom strankom", navodi Milošević.
U EPS-u kažu da građani neće biti oštećeni ovom promenom plaćanja.
"Međutim, biće oštećen sam EPS, a mi ćemo pokrivati njihove uvećane troškove. Za proviziju koju uzima Alta banka, smanjiće se prihodi EPS-a, tako da će građani, ono što ne plate na mostu, platiti na ćupriji. Trebalo bi da je za ovu saradnju organizovan tender", kaže za Nova.rs ekonomski novinar Milan Ćulibrk.
Dodatni problem je što će EPS, koji ima 450 milijardi dinara ili 3,8 milijardi evra godišnje ukupnog prometa od struje, sada taj novac usmeriti na beznačajno malu banku, čime se ona pumpa do neverovatnih prihoda i postaje velika, objašnjava za Nova.rs Goran Radosavljević, profesor javnih finansija i direktor Instituta FEFA.
"Ukupna aktiva banke je oko milijardu, prihod oko 42 miliona evra, a upumpavanje relativno velike količine novca u tu banku dovešće neminovno do povećanja njene vrednosti. Kada biste otišli u Alta banku da platite račun, oni bi vam uzeli najmanje 50 dinara po uplati. Dakle svako ko uplati račun, daće banci bar 50 dinara provizije, puta 12 meseci, na 3.370.299 domaćinstava, što je na godišnjem nivou nešto više od dve milijarde dinara, a to je 40 odsto prošlogodišnjeg prihoda Alta banke. Inače, prosečna potrošnja svakog domaćinstva je 322 KWh ili oko 4.000 dinara mesečno. Banka, međutim, može da kaže da neće da uzima proviziju, ali njihovi šalteri su ograničeni. Tako da ako odemo u neku drugu banku da bismo platili račun, opet plaćamo proviziju. To što država sada radi sa Altom je Dinkić uradio sa Poštanskom štedionicom, kada je beznačajnu banku učinio najjačom", kaže Radosavljević.
Kako god okrenete, banka je "dobra" u milionima evra, ističe on.
"Promet na godišnjem nivou biće četiri puta veći od ukupne aktive banke. To je kao da sa jednim kamionom gradite čitav auto-put. Sad ćemo biti značajno ograničeni za plaćanje struje, a bojim se da ovo ne rade za džabe, već da bi banka zaradila i ojačala, indirektno provizijom, a direktno jer će blizu četiri milijarde evra godišnje prolaziti preko njenog računa. EPS tehnički ovim nije prekršio zakon, ali jeste etički posmatrano, kao i kroz korporativnu praksu. Čudno je kako nisu odabrali Poštansku štedionicu, jer je ipak državna banka. Sad se ogroman promet daje jednoj banci, koja je preko noći svoje prihode od naknada skoro duplirala", naglašava Radosavljević.
Komentari 33
Vera
Promena račun za plaćanje,poskupljenje, smanjenje broja kilovata za plavu zonu, sve tajno.
Ja i ove račune jedva plaćam, kako ću dalje ne znam!
Milena
Шоле
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar