Da li od zabrane izvoza oružja iz Srbije Ukrajini zavisi novi gasni aranžman sa Rusijom?
Priznanje predsednika Srbije Aleksandra Vučića da je Evropskoj uniji ponudio da otkupi svu srpsku municiju, te da, nakon što je preuzme, može s njom da radi šta hoće, ponovo je zakomplikovala odnose Moskve i Beograda.
Foto: 021.rs
Vučić je ovo rekao nemačkom magazinu Cicero, a možda je dovelo i u pitanje novi dugoročni gasni aranžman sa Rusijom, jer je prethodni desetogodišnji istekao još u maju, piše Radar.
Kremlj je najviše isprovociralo to što je Vučić, na pitanje da li srpska municija može da završi u Ukrajini, doslovno odgovorio: "Kupci mogu s njom da rade šta hoće". Pojasnio je da su skladišta srpskih vojnih fabrika "puna", te da Srbija "proizvodi više municije od Francuske".
To je bilo dovoljno da se glasnogovornica ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova upita "da li Srbija ima jednog ili više predsednika, jer kada slušam srpskog predsednika nisam sigurna da li je to jedna ili više osoba".
Uz to je rekla i da je Rusija sa najvišeg nivoa iz Beograda dobijala uveravanja "da se izvoz municije proizvedene u Srbiji nalazi pod kontrolom i da neće biti isporučena Ukrajini, kako je Kijev ne bi koristio protiv naših vojnika, koji su više puta priskakali u pomoć prijateljskom srpskom narodu, istorijski i u savremenom dobu".
Zbog toga ostaje da se vidi da li će Vučić i Vlada Srbije još jednom pokleknuti i odustati od prodaje municije, naoružanja i vojne opreme stranim kupcima, kao što su i 23. juna, pod pritiskom ruske Spoljnoobaveštajne službe potpuno obustavili izvoz, čak i lovačko-sportskog oružja i municije, što je slučaj bez presedana u 172 godine dugoj istoriji domaće vojne industrije.
Iako je ta zabrana prvobitno bila oročena do 9. avgusta, ona je i dalje na snazi, a sva preduzeća, koja čine Odbrambenu industriju Srbije, u međuvremenu su obaveštena da su sve zemlje svrstane na neki od tri spiska.
Moskva drži Beograd na kratkom kanapu
Izvesno je, međutim, da ni Moskva u tom slučaju neće sedeti skrštenih ruku, a na to ukazuju i dva odlaganja novog gasnog aranžmana sa Srbijom.
Prvi put na četiri meseca, krajem maja, kad je istekao prethodni desetogodišnji sporazum, što se poklopilo sa oštrom reakcijom ruske Spoljnoobaveštajne službe zbog izvoza srpske municije u Ukrajinu. I drugi put sredinom oktobra, kada je potpisivanje novog, navodno već dogovorenog aranžmana, odloženo do kraja godine.
Moskva očito drži Beograd na kratkom kanapu, jer zna da Srbija godišnje uvozi oko tri milijarde kubnih metara gasa, od čega 2,2 milijarde kubika stiže iz Rusije. Deo cene takve strategije sada plaća i punim skladištima vojne industrije i dovođenjem u pitanje njenog daljeg poslovanja, pa i opstanka.
Politički analitičar Dragomir Anđelković smatra da Vučić za sada još uvek geopolitički žonglira.
U jednom trenutku se, kaže sagovornik Radara, malo više približio Rusiji, obustavivši na njen zahtev indirektan izvoz oružja i municije u Ukrajinu.
Sada kad je, usled toga, pojačan pritisak Brisela na njega, pri čemu je gaženje demokratije u Srbiji tu samo izgovor, jer SNS režim već godinama vlada diktatorski, i kada u kontekstu neuspelih američko-ruskih pregovora, SAD insistira na sankcijama NIS-u, Vučić je spreman da ponovo da nešto Zapadu, nauštrb Rusije, kaže Anđelković, uz podsećanje da je Srbija veliki proizvođač municije i granata, koje NATO ne može u odgovarajućim količinama da obezbedi Ukrajini.
"Moskvu je već obavestio da neće da ide predaleko, već da će i dalje napola da vara Zapad. Rusi su svesni da isto tako šibicari i sa njima, ali, s obzirom na to da su u našem regionu nešto slabiji od protivnika, idu logikom 'daj šta daš', odnosno nisu nezadovoljni ako uspeju barem da spreče da se brzo i radikalno okrene na drugu stranu ili da već danas maksimizira isporuku ubojnih sredstava ukrajinskoj strani", ističe Anđelković.
U skladu s tim, njegovo najnovije poigravanje sa isporukama oružja Ukrajini verovatno neće radikalno da ugrozi energetske aranžmane sa Rusijom, s tim što će oni da budu prilično dvosmisleni i podložni naknadnom izazivanju problema, ako Rusija proceni da joj to koristi, smatra naš sagovornik.
"I Rusija i Zapad su svesni da Vučić funkcioniše po principu pritiska, kao što i on zna ko mu je u kojoj fazi od eksternih faktora više ili manje opasan. U toj šemi, Rusija mu je i dalje lično bitna, nju još nije otpisao, jer se nada da još neko vreme može da se održi 'na tronu', pa će sutra opet nešto da joj ponudi, iako joj danas pravi štetu", zaključuje Anđelković.
Nižu cenu ruskog gasa Srbija skupo plaća na geopolitičkom planu
Ima, međutim, i onih koji smatraju da Rusija decenijama unazad, posebno od preuzimanja NIS-a 2008, koristi energente, gas pre svega, kao sredstvo ucenjivanja i držanja Srbije pod svojom kontrolom.
S druge strane, Srbija tu nešto nižu cenu gasa skupo plaća na geopolitičkom planu, najviše usporavanjem evropskih integracija, iako joj je EU ubedljivo najveći ekonomski i spoljnotrgovinski partner. A političkom voljom rukovodstva ekskluzivno je vezana za Rusiju kao jedinog snabdevača gasom, iako bi sada mogla da prekine tu vrstu zavisnosti.
Iako Srbija uvozi više od 80 odsto energenata, a od Rusije nabavlja 80 odsto uvoznog gasa, ekspert za energetiku Aleksandar Kovačević nedavno je za Demostat objasnio da bi sada mogla da uvozi gas i iz drugih zemalja.
"Iz Mađarske, na primer, koja je veliko tržište tog energenta i gde je, osim ruskog, prisutan i norveški gas. Mađarska je, pak, povezana sa Rumunijom koja, takođe, ima tržišne viškove iz sopstvene proizvodnje. Gas u Mađarsku može da stigne i preko Austrije i Češke, a povezana je i sa Hrvatskom, pa su u nekim okolnostima industrijski proizvođači kupovali gas na otvorenom tržištu u Mađarskoj", naglašava Kovačević.
Tehnički gledano, po njegovim rečima, mogućnosti za snabdevanje gasom su mnogostruke, čak i bez novih konekcija sa Rumunijom i Severnom Makedonijom, čija se gradnja planira.
Nije, dakle, problem tehnički, već politički.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Apple suočen s tužbom od 2,3 milijarde evra u Britaniji zbog pravila o praćenju korisnika
06.09.2026.•
1
Kompanija Apple suočena je sa tužbom vrednom dve milijarde funti (oko 2,3 milijarde evra), koja je podneta britanskom sudu u ime proizvođača aplikacija.
Folksvagen otpušta 50.000 radnika
06.09.2026.•
3
Nadzorni odbor Folksvagena jednoglasno je odobrio plan restrukturiranja do 2030. godine, kojim će nemački automobilski gigant u narednim godinama smanjiti broj zaposlenih širom sveta za do 50.000 radnika.
Da li je naftovod Novi Sad - Mađarska dovoljan za energetsku stabilnost Srbije?
06.09.2026.•
1
Izgradnja naftovoda Srbija-Mađarska predstavlja važan korak ka većoj energetskoj bezbednosti Srbije, ocenio je predsednik Skupštine Saveza energetičara Srbije Milun Babić.
Rajaner: Avio-karte će osetno poskupeti ako potraju visoke cene nafte
05.09.2026.•
1
Niskobudžetna avio-kompanija Rajaner upozorila je da bi cene kratkih evropskih letova mogle značajno da porastu ukoliko visoke cene nafte potraju do leta 2027, dok bi pojedini prevoznici mogli da se suoče i sa bankrotom.
Frankfurter rundšau: Kupovna moć utiče na prag bogatstva u Evropi - Srbija na začelju
05.09.2026.•
5
U Evropskoj uniji su primanja od 71.000 evra neto godišnje prosek iznad kojeg se tročlano domaćinstvo smatra bogatim.
Borba za kvalitet kukuruza u Srbiji
04.09.2026.•
6
Ovogodišnja žestoka suša je snažno pogodila poljoprivredu, naročito ratarstvo.
Novo poskupljenje goriva
04.09.2026.•
31
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Folksvagen gasi Seat do 2029. godine
04.09.2026.•
14
Folksvagen grupa planira da najkasnije do kraja 2029. godine postepeno ugasi špansku automobilsku marku Seat.
Radovi na Nacionalnom stadionu drastično kasne: Prošle godine potrošen samo delić planiranog novca za gradnju
03.09.2026.•
11
Za izgradnju Nacionalnog stadiona u Surčinu, u 2025. godini, iz budžeta Srbije utrošeno oko 21,5 miliona evra. Iako to na prvi može delovati kao mnogo novca, prvobitno je budžetom planirana drastično veća potrošnja.
Električna vozila daleko od vozača u Srbiji
03.09.2026.•
15
Prošlo je više od pola decenije otkako je u Srbiji živnula priča o napuštanju vozila na fosilna goriva i počela kupovina električnih automobila.
Uber otpušta 3.300 zaposlenih
03.09.2026.•
1
Američka kompanija Uber saopštila je danas da će otpustiti 10 odsto svojih zaposlenih, odnosno ukinuti oko 3.300 radnih mesta.
Šta sve nemamo zbog Nacionalnog stadiona?
02.09.2026.•
13
Nacionalni stadion u Surčinu jedan je od projekata kojima se vlast posebno ponosi, dok ga građani vide kao preskupu investiciju od koje neće imati gotovo nikakvu korist, uz ogroman račun koji će na kraju oni platiti.
Fabrika dronova Srbije i Izraela najavljena za septembar: Šta se do sada zna o njoj
02.09.2026.•
8
Pre nešto manje od mesec dana, predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će u septembru biti otvorena srpsko-izraelska fabrika za proizvodnju vojnih dronova u Srbiji.
Građani i privreda bankama duguju 4.757,19 milijardi dinara
02.09.2026.•
5
Građani i privreda su 31. avgusta na ime kredita bankama u Srbiji dugovali 4.757,19 milijardi dinara, od čega je dug stanovništva 2.161,30 milijardi, pravnih lica 2.493,62 milijarde dinara, a ostalo je dug preduzetnika.
Stelantis obustavlja proizvodnju hibridnog "fijata 500"
02.09.2026.•
5
Stelantis je objavio da će ove nedelje obustaviti proizvodnju hibridnog "fijata 500" u fabrici Mirafijori u Torinu zbog nestašice komponenti za motore, pošto je prema navodima firme potražnja veća nego što se očekivalo.
Američka firma preuzima naftna polja u Venecueli
01.09.2026.•
9
Američka naftna kompanija North American Blue Energy Partners (NABEP) preuzeće deo naftnih polja u Venecueli kojima su ranije upravljale kineske kompanije i jedna ruska firma.
Poljoprivrednici: Prinosi prepolovljeni, cene minimalne, ako zakasne i subvencije slede protesti
01.09.2026.•
12
Prinosi suncokreta i kukuruza su prepolovljeni, otkupne cene su minimalne, gubitak u proizvodnji je ogroman, pa ako se ne isplati drugi deo subvencije pre jesenje setve protesti su neminovni, kažu poljoprivrednici.
Evropska komisija neće menjati šengenska pravila
01.09.2026.•
7
Evropska komisija poručila je danas da se šengenska pravila neće promeniti.
NLB Komercijalna banka promenila ime u NLB Banka
01.09.2026.•
4
NLB Komercijalna banka od danas posluje pod poslovnim imenom NLB Banka.
Prosvetni radnici će, ovim tempom, uskoro biti na minimalcu
31.08.2026.•
30
Prosvetni radnici u Srbiji počinju novu školsku godinu sa platama koje su niže od republičkog proseka, bez najava koliko bi one mogle da budu povećane od 1. januara sledeće godine.
Kad se Kinez i Nemac bore za tržište, srpski poreski obveznik plaća ceh: Milioni evra za auto-delove
31.08.2026.•
6
Srbija je u poslednjih deset godina izdvojila oko 650 miliona evra za subvencije kompanijama koje proizvode različite komponente za automobilsku industriju, pokazuju javno dostupni podaci o zaključenim ugovorima.
Komentari 7
zztop
Ivan
Zamenik zamenika
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar