Stručnjaci o NIS-u: Imali smo 300 dana, ništa nismo uradili

Ekonomski stručnjaci saglasni su da je sudbina NIS-a trenutno najopasnija tačka spoljnopolitičkog i ekonomskog pritiska na Srbiju.
Stručnjaci o NIS-u: Imali smo 300 dana, ništa nismo uradili
Foto: 021.rs
Upozoravaju da se država našla između dve sile, Rusije, koja ne želi da proda većinski deo u NIS-u, i SAD, koje zahtevaju potpuni izlazak ruskog kapitala iz energetskog sistema. Ocenili su u "Utisku nedelje" na Nova S da "koji god potez povučemo, neće biti bez posledica".
 
Stručnjak za ekonomiju, tehnologiju i inovacije i autor knjige "Mit o ekonomskom tigru" Ivan Ostojić, govoreći o sednici Vlade Srbije na kojoj je rečeno da imamo rezerve nafte za još 30 dana, ocenjuje da su poruke jasne.
 
"Čuli smo da smo na neki način kolonija i da je naš najveći strateški resurs - energija - pod kontrolom drugih zemalja. Takođe smo čuli da nemamo strategiju, kao i da smo u izuzetno teškoj poziciji. Ako nacionalizujemo, Rusija će biti besna, a ako ne, sledi blokada Amerike i potencijalne sekundarne sankcije koje mogu da zatvore naše finansijske institucije. Koji god potez da povučemo, neće biti bez posledica", kaže Ostojić.
Ostojić ističe da bi, kada bi ga pitali za savet, odgovor bio jasan.
 
"Moramo da zaštitimo interese koje nismo zaštitili kada smo prodali NIS. A to znači da ćemo morati da uradimo ono što Amerikanci traže, apsolutni izlazak ruskog kapitala iz energetskog sistema Srbije", smatra Ostojić.
Ekonomista i član Fiskalnog saveta Vladimir Vučković navodi da je jedna poruka ipak bila dobra.
 
"Ako Rusija ne može da proda nekoj trećoj strani svoj udeo u NIS-u, a da to nije samo formalno, Srbija će otkupiti to vlasništvo. Ali i dalje ostaje pitanje - da li je politika četiri stolice uopšte moguća? To traje više od 20 godina, ali sada vidimo da to više ne funkcioniše", ukazuje Vučković.
 
Međutim, urednik ekonomije u nedeljniku "Radar" Milan Ćulibrk se ne slaže sa tim.
 
"Ja nisam shvatio da je iko doneo bilo kakvu odluku. Imali smo 300 dana, ništa nismo uradili, a sada sve treba da odlučimo za sedam dana. Ključni problem je što Rusija ne želi da proda svoj većinski deo Srbiji. Da je htela, to bi uradila još u januaru. Sada je direktno rečeno da ti razgovori nisu ni vođeni", ukazuje Ćulibrk.
 
Ćulibrk podseća i na kontekst odnosa Srbije i SAD.
 
"Srbija je zetu Donalda Trampa poklonila Generalštab koji će i raščistiti, u nadi da će ga umilostiviti, a zauzvrat smo dobili najveće carine u Evropi - 35 odsto, sankcije NIS-u - domaćoj kompaniji od koje srpska ekonomija mnogo zavisi. Vlast je pokušavala da trguje, ali se pokazala kao najgori mogući trgovac", konstatuje Ćulibrk.
 
Ostojić objašnjava i ekonomske razloge ruske strane.
 
"Srbija je jedna od retkih zemalja u Evropi gde Rusija i dalje ostvaruje profit i može da plasira svoju naftu. Kroz NIS imaju i snažan politički uticaj. Zbog toga taj udeo ne nude nikome", kaže on.
Na pitanje kako bi Srbija finansirala potencijalni otkup većinskog paketa NIS-a od Rusije, Vučković kaže da zvanične informacije ne postoje.
 
"Pominju se razni načini. Moguće je da bi se poseglo za deviznim rezervama, što je problematično. Centralna banka je tu da čuva finansijsku stabilnost, a ne da finansira državu. To je ogroman iznos i mogao bi ozbiljno da pogodi budžet", ukazuje Vučković.
 
Ćulibrk dodaje da je neshvatljivo što država nije pravila veće rezerve ranije.
 
"Ako smo znali da dolazimo u ovu situaciju, zašto nismo odvojili više rezervi pre tri meseca? Sada smo gledali kako predsednik nalaže ministru finansija da zbog 100 miliona pravi rebalans budžeta - uživo prenos kršenja Ustava, a nikom ništa", ukazuje Ćulibrk.
 
Ostojić ocenjuje da su ovakve odluke bez institucionalnog okvira opasan momenat, ali ne iznenađujući.
 
"Ovde se ide na plitku psihologiju, emocije, demonstracija snage. Ali mi moramo da izgradimo institucije koje kontrolišu političare. Građani ne brinu jer nemaju transparentne informacije", zaključuje on.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Pera

    17.11.2025 13:57
    Radikalski režim se ponaša kao da smo ruska kolonija, mada ni prethodni nisu bili bolji. Prvo je NIS poklonjen Rusima, a sada, 8 puta odlažu sankcije, pa onda dobiju brilijantnu ideju da prodaju NIS Putinovom prijatelju Timčenku. A kad to nije uspelo, druga ideja je bila da prodaju 11% Mol-u, iako je od početka godine jasno da Amerikanci neće ništa manje nego da izbace Ruse potpuno.
    Inače, Bugarska je rešila sličan problem veoma brzo, tako da možemo i mi da rešimo problem, samo što vlast očigledno štiti interese Rusije, a ne Srbije.
  • casovnicar

    17.11.2025 12:26
    interesi
    "Moramo da zaštitimo interese koje nismo zaštitili kada smo prodali NIS. A to znači da ćemo morati da uradimo ono što Amerikanci traže, apsolutni izlazak ruskog kapitala iz energetskog sistema Srbije"

    dok interes gradjana Srbije niko ni ne spominje! Sve politicare na Goli otok
  • kostadin

    17.11.2025 12:05
    Za realistu
    Od četvrtine obradivog zemljišta u Vojvodini, pod uljanom repicom, bi se dobila potrebna godišnja količina biodizela! Kao nusproizvod se dobija nešto alkohola i prilično stočne hrane. Hektar uljane repice daje 1600 litara biodizela. Vojvodina ima 1 600 000 ha obradivog zemlišta. Godišnja potrošnja dizela u Srbiji je 550 000 t.
    Znači 400 000 ha X 1600 JE 640 000 000 litara.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Gugl će investirati 40 milijardi dolara u Teksas

Kompanija Gugl saopštila je da će do 2027. godine investirati 40 milijardi dolara u Teksas kako bi izgradio novu infrastrukturu za "dematerijalizovanu informatiku" (Cloud) i veštačku inteligenciju (AI).