Tabaković: Srbija ima 52,3 tone zlata, više od svih zemalja bivše Jugoslavije zajedno

Guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković izjavila je da Srbija danas ima 52,3 tone zlata u vrednosti od gotovo šest milijardi evra, što predstavlja više od petine naših ukupnih deviznih rezervi.
Kako je rekla, Srbija danas ima više zlata od svih zemalja bivše Jugoslavije zajedno.
 
"Ima ga više od većine zemalja Centralne Evrope. Ima ga više po glavi stanovnika nego bilo koja zemlja Zapadnog Balkana. To nije bila trka u količinama. To je bila trka u odgovornosti. Naš put do 50 tona nije bio ni nagao, ni slučajan, ni impulsivan. On je rezultat dosledne strategije koja je počivala na tri stuba: na dugoročnoj viziji, na pametnoj kombinaciji domaćih i međunarodnih kupovina, i na preciznom tempiranju ulaska u globalne tokove", naglasila je Tabaković na otvaranju drugog dana Izvršnog foruma o upravljanju zlatnim rezervama u Bazelu.
Ona je napomenula da se taj značajan skup održava u godini koja će ostati upisana kao jedna od najznačajnijih u istoriji savremenog tržišta zlata.
 
"Okupili smo se u godini u kojoj je ovaj plemeniti metal svoju vrednost uvećao za više od polovine prethodne i više puta obarao istorijske rekorde, u kojoj su centralne banke nastavile tražnju nakon tri uzastopne godine u kojima su kupovale više od 1.000 tona, i u kojoj je zlato, posle više decenija, ponovo postalo ne samo simbol već i instrument monetarnog suvereniteta, otpornosti i poverenja", rekla je Tabaković, saopštila je NBS.
Kako je rekla, govori u ime institucije koja je 10. juna ove godine dostigla važnu prekretnicu u svojoj modernoj istoriji.
 
"Toga dana, Srbija je po prvi put premašila nivo od 50 tona zlata u svojim deviznim rezervama. Ovo nije samo broj niti tehnički podatak, već rezultat vizije, političke odgovornosti i institucionalne doslednosti. Ona je ogledalo načina na koji se gradi poverenje u zemlju - ne deklarativno, već konkretnim i merljivim delima", rekla je Tabaković.
 
Navela je da je kada je došla na čelo Narodne banke Srbije u avgustu 2012. godine količina zlatnih rezervi iznosila 14,8 tona, vrednosti oko 600 miliona evra.
"Učešće zlatnih u ukupnim rezervama tada je bilo ispod šest odsto. Današnji podaci govore da Srbija količinski ima preko tri puta više zlata nego što je Srbija imala krajem jula 2012. godine, dok je vrednost zlatnih rezervi povećana 10 puta. Ujedno, to je i potvrda da je naša ekonomska politika zasnovana na dugoročnoj sigurnosti, a ne na trenutnim impulsima", rekla je Tabaković.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • da

    27.11.2025 04:16
    kad zamirisu (lazu) jorgovaaaaniii
  • GariNSD

    26.11.2025 10:35
    Guvernerko a gde je zapelo sa borackim spomenicama i dodatcima onima koji su ratovali zbog vase nesposobnosti(SRS,SPS,SNS,SPO)???Pamticemo vas po otetim parama od ljudi koji su ginuli za vas!!!!
  • Ana

    25.11.2025 21:51
    Mt
    Guvernerko možda je tako, ali nemamo socijalne penzije, a ima ih Makedonija.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Imamo li alternativu ruskom gasu?

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je juče tokom obraćanja javnosti povodom sankcija NIS-u, postavio i ultimatum Rusiji u vezi sa gasnim ugovorom - ali imamo li mi alternativu za ruski gas?

Suša preti da ukine proizvodnju mleka u Srbiji

Do pre desetak godina Srbija je bila izvoznik mleka i mlečnih proizvoda, tek 40 odsto proizvodnje završavalo je na domaćem tržištu, dok je uočljivo veći deo, obično preko mlečnih proizvoda, plasiran u inostranstvo.