Povećanje minimalca za mnoge poslodavce preveliki zalogaj, najavljuju otkaze
Poslodavci razliku u troškovima zbog povećanja minimalca nameravaju da kompenzuju povećanjem cena proizvoda i usluga, a oni kojima to ne pomogne posegnuće za otkazima.
Foto: Pexels
Početak nove 2026. godine doneće i novo, redovno povećanje minimalne zarade, takozvanog minimalca, za 10,1 odsto, odnosno sa 500 na 550 evra- Pored radosti onima koji su najmanje plaćeni, ta mera donosi i glavobolju poslodavcima koji bi to povećnje trebalo da isplate.
Poslodavci razliku u troškovima nameravaju da kompenzuju povećanjem cena proizvoda, a oni kojima to ne pomogne posegnuće za otkazima, piše Vreme.
Najugroženija su mikro i mala preduzeća
Ljiljana Pavlović iz Unije poslodavaca Srbije kaže za "Vreme" da je ta organizacija u toku pregovora o redovnom povećanju minimalca ukazala vlastima da bi moglo da predstavlja problem za poslodavce i privredu ukoliko država ne bude deo tereta preuzela na sebe.
"Najugroženija su mikro i mala preduzeća, jer naša istraživanja stavova poslodavaca pokazuju da već sada trećina njih posluje sa ozbiljnim poteškoćama i da će tako visok rast minimalne cene rada negativno uticati na njihovo poslovanje", kaže Pavlović.
Ističe da je deo poslodavaca naveo da će povećanje minimalca kompenzovati kroz rast cena proizvoda i usluga, dok je drugi deo, koji ne može da na taj način nadomesti trošak, naveo da će možda biti redukovan broj zaposlenih u njihovim kompanijama.
"Tražili smo od države da preuzme na sebe deo tog tereta i u tom smislu je povećan neoporezivi deo plata u istom procentu za koji je povećana minimalna cena rada. Na taj način je visina troška kompenzovana, ali i pored toga trećina poslodavaca, posebno u istočnoj i južnoj Srbiji, pa čak i u Šumadiji i zapadnoj Srbiji, ne može da ostvari toliko veliki promet kao što može da se ostvari u većim gradovima, pa nisu u mogućnosti da isplate čak ni minimalnu zaradu", upozorava Pavlović.
Oktobarsko povećanje minimalca je bilo dovoljno
Navodi da se Unija poslodavaca Srbije, za razluku od vanrednog povećanja minimalca u oktobru na 500 evra, nije saglasila sa ovima redovnim rastom cena rada, jer je smatrala da je već dovoljno uvećana.
"Sa tim vanrednim povećanjem u oktobru smo se saglasili, većina poslodavaca je u tom trenutku bila za to, ali je rodovno povećanje minimalne cene rada sada previše za poslodavce", kaže Pavlović.
Uz napomenu da se Unija konsultuje samo sa privrednicima u privatnom sektoru, ona upozorava da postoji opasnost da neka privatna preduzeća budu zatvorena zbog povećanja minimalca.
"U našim istraživanja uvek se pojavljuje trećina poslodavaca koji nisu za rast minimalne cene rada i to su uglavnom preduzeća koja već posluju sa lošim rezultatima. Za njih je svaki veliki trošak problem, nakon kog se postavlja pitanje da li će uopšte opstati na tržištu. Zato svakako postoji mogućnost da se neka preduzeća zbog povećanja minimalne cene rada i ugase. Na svu sreću, ostale dve trećine anketiranih gotovo da nemaju zaposlene koji imaju minimalce", kaže Pavlović.
Minimalac bi trebalo da bude oslobođen poreza
Kada su u pitanju delatnosti koje su posebno ugrožene povećanjem minimalca, ističe da već postoje veliki problemi u tekstilnoj industriji, koja dugi niz godina ima brojne probleme i zbog nelojane konkurencije, i zbog postojanja mnogobrojnih onlajn prodavnica.
"Naši ljudi koji se bave tekstilnom industrijom jednostavno ne mogu da pariraju takvoj konkurenciji, pa imaju problem sa deficitom kadrova koji je uzrokovan time što su to zanimanja sa prilično niskim zaradama", kaže Pavlović,
Dodaje da je pored tekstilne industrije prilično ugrožen i sektor usluga.
"Ako pričamo o minimalnoj ceni rada, ona bi trebalo da bude oslobođena poreza, ali država za sada može samo da poveća neoporezivi deo zarade, što takođe znači privrednicima, ali bi mnogo više značilo kada bi se umanjili porezi i doprinosi na zarade, jer su zaista izuzetno visoki", zaključuje Pavlović.
Povećanje minimalca nije iznenađenje
S druge strane ekonomista Saša Đogović kaže da će, kada je u pitanju povećanje minimalca, deo tog tereta država preuzeti na sebe, "tako da će to poslodavci moći da istrpe".
Ukazuje da će trošak biti veći za one koji isplaćuju minimalne zarade nego za one poslodavce koji isplaćuju veće zarade.
Podseća da je redovno usklađivanje minimalnih zarada bilo najavljeno ranije i da je ugrađeno u budžet, zbog čega to nije nikakvo iznenađenje.
Đogović ističe da je ad hok povećanje minimalca u oktobru zateklo sve poslodavce i privredu.
"To je bio izraz težnje da se izađe u susret povećanom nezadovoljstvu građana zbog visoke inflacije. Poslodavci su januarsko redovno utvrđivanje minimalne cene rada već ukalkulisali u svoje poslovanje za narednu godinu, tako da to nije faktor iznenađenja", kaže Đogović.
U riziku firme sa jeftinijom radnom snagom
Zbog toga će, napominje, pojedini poslodavci podići svoje cene kako bi mogli da povećaju prihode i na taj način amortizuju određeno povećanje troškova rada.
"Firme koje bi mogle da se zatvore, ne samo zbog povećanja minimalca, nego i ostalih troškova, su firme u segmentu radno intenzivnih delatnosti koje traže jefitiniju radnu snagu, kao što su tekstilna i industija kože i obuće", kaže Đogović.
Podseća da su kompanije iz tog segmenta delatnosti već ranije zatvorile svoje ispostave u Srbiji, kao što su Beneton, Kentaur, i ranije Geox.
"Država mora da ima jasno definisanu industrijsku politiku i da ne daje više subvencije tim radno intenzivnim delatnostima, već samo jasno definisanoim visokotehnološkim poslovima. Država mora da insistira i na prekvalifikaciji i dokvalifikaciji radne snage i da kroz javno-privatnu inicijativu omogući podizanje i komercijalizaciju određenih prirodnih resursa, kao što su turizam, poljoprivreda, stočarstvo i voćarstvo kako bi podstakla stanovništvo da na bazi spostvenih resursa u nerazvijenim područjima počne da razvija domaće preduzetništvo", kaže Đogović.
Ističe da je zbog toga potreban i strateški zaokret po pitanju tekuće ekonomske politike u pravcu razvoja domaćeg preduzetništva i izgradnje institucionalnog i predvidivog ambijenta u kome bi se i kapital iz dijaspore mogao slivati u Srbiju, i gde bi ljudi iz dijaspore mogli da se osećaju sigurni na tržištu Srbije.
Na taj način, zaključuje, taj novi kapital i novi poslovi mogli bi da poboljšaju ekonomski položaj Srbije.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Tržište nekretnina usporilo, ali kvadrat ne pojeftinjuje: Šta je razlog?
19.06.2026.•
9
Rast cena kvadrata u Srbiji više se ne izražava u dvocifrenim stopama kao prethodnih godina, ali pad za sada nije na vidiku. Nekretnine su i dalje prvi izbor za ulaganje.
NBS: Internet plaćanja u Srbiji nastavljaju snažan rast
19.06.2026.•
0
Broj plaćanja karticama i elektronskim novcem putem interneta nastavio je da beleži rast i u prvom tromesečju 2026. ukupan broj onlajn-kupovina povećan je za 39,7 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Đedović Handanović: Nadam se da će Gaspromnjeft i MOL uspeti da se dogovora o NIS-u, mi smo svoje završili
19.06.2026.•
10
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović izjavila je danas da je potpisivanjem ugovora između akcionara sa MOL-om srpska strana okončana svoj deo posla u pregovorima.
Džefri Saks: Srbija napravila dobar izbor što sarađuje sa kineskim kompanijama
19.06.2026.•
5
Prvi "Horizons" forum o održivosti i povezivanju počeo je juče u Beogradu, a predsednik Srbije Aleksandar Vučić i ekonomista Džefri Saks danas su održali razgovor o srpskoj ekonomiji, geopolitici i prilikama za razvoj.
BMW: Na kineskom tržištu i dalje ima mesta za inostrane proizvođače
18.06.2026.•
0
Proizvođač automobila BMW objavio je da na kineskom tržištu i dalje postoji prostor za inostrane automobilske kompanije, uprkos sve većoj dominaciji domaćih proizvođača.
Visoki troškovi klimatskih promena
18.06.2026.•
2
Pre neki dan iz uprave Panamskog kanala je stigla vest da se od 3. jula uvodi novo ograničenje gaza.
Stelantisov dobavljač dobija 1,5 miliona evra od države Srbije za rekonstrukciju proizvodnog pogona
18.06.2026.•
1
PMC Automotive iz Kragujevca, firma koja je Stelantisov dobavljač, dobiće od države 1,45 miliona evra podsticaja.
Jorgić: Prodaja ruskog udela u NIS-u po važećim zakonima treba da se obavi na berzi
18.06.2026.•
5
Prodaja većinskog ruskog udela u Naftnoj industriji Srbije po važećim zakonima trebalo bi da se obavi preko berze, rekao je stručnjak za berzansko poslovanje Branislav Jorgić.
Presek stanja: Izveštaj Ministarstva finansija o trošenjima za Ekspo
18.06.2026.•
4
Ministarstvo finansija je do kraja maja ove godine potrošilo skoro 7 milijardi dinara za projekat Ekspo 2027 od ukupno 42,5 milijardi dinara koliko je ovoj godini planirano za tu stavku.
Od sutra akcize umanjene samo 10 umesto 20 odsto, sledeće nedelje povratak na staro
18.06.2026.•
32
Predsednik Aleksandar Vučić izjavio je da očekuje da će već u petak, 19. juna biti vraćen deo akcize na gorivo, koja je bila umanjena za 20 odsto, tako da umanjenje iznosi samo 10 odsto.
Drugi kineski ekonomski šok: Evropa na udaru kineskog izvoza, rizikuje probleme koje je nekada imala Amerika
18.06.2026.•
3
Kineski izvoz, koji je u Americi pre dve decenije izazvao ekonomski šok, a na čijem je udaru sada Evropa, bio je pri vrhu dnevnog reda sastanka lidera G7 ove sedmice u Evijan le Banu u Francuskoj.
Siva zona seoskog turizma: Inspektora malo, pa se i mali porez izbegava
17.06.2026.•
4
Seoska turistička domaćinstva oporezuju se od 2019. godine, porezi nisu visoki, ali kada kapaciteti nisu popunjeni cele godine, a inspektora nema dovoljno, poslovanje prelazi u sivu zonu.
Šta je sve država obećala MMF-u: Poskupljenja struje, putarine, otkaze u EPS-u i EDS-u...
17.06.2026.•
46
Vlada Srbije obećala je Međunarodnom monetarnom fondu da će do kraja godine povećati cenu struje i putarine i da neće biti jednokratnih davanja penzionerima.
SpaceX Ilona Maska pretekao Amazon Džefa Bezosa po vrednosti
17.06.2026.•
0
Kompanija najbogatijeg čoveka sveta Ilona Maska SpaceX pretekla je Amazon i postala peta najvrednija kompanija na svetu, zahvaljujući naglom rastu cene njenih akcija.
Tesla dostavila regulatorima u EU obmanjujuće podatke o bezbednosti vozila
17.06.2026.•
1
Američka kompanija Tesla predstavila je regulatorima u Švedskoj i Holandiji sopstvene statističke podatke o bezbednosti sistema za potpuno autonomnu vožnju (FSD).
SAD zabranile uvoz bakra iz Ziđin kopera: Sumnjaju na prinudni rad
17.06.2026.•
27
Američka Carinska i granična zaštita (CBP) izdala je nalog o zadržavanju bakra i proizvoda od bakra koje proizvodi kompanija "Serbia Zijin Copper D.O.O." (Ziđin Koper).
MOL nakon sporazuma sa Srbijom: NIS će postati snažnija kompanija
16.06.2026.•
6
Mađarska MOL Grupa je danas, povodom potpisivanja Akcionarskog sporazuma sa Vladom Srbije saopštila da će, ukoliko postane većinski vlasnik NIS-a, obezbediti njegov dalji razvoj.
Rekordan rast bogatstva: Top 500 milijardera uvećalo imovinu za 336 milijardi
16.06.2026.•
0
Petsto najbogatijih ljudi na svetu je u danu povećalo svoje ukupno bogatstvo za rekordnih 336 milijardi dolara, čime je njihova zajednička imovina dostigla 13,3 biliona dolara.
Vučić: Imam dojavu iz Vašingtona da će licenca NIS-u biti produžena za 15 dana
16.06.2026.•
38
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da očekuje da će licenca za rad Naftne industrije Srbije (NIS) biti produžena za 15 dana, navodeći da su to dojave koje on dobija iz Vašingtona.
Srbija i MOL potpisali sporazum o budućem upravljanju NIS-om
16.06.2026.•
19
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović potpisala je Ugovor između akcionara sa MOL grupom u vezi sa budućim upravljanjem Naftnom industrijom Srbije (NIS).
Komentari 26
Bek
Ivan ue
Pitanje
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar