Strane kompanije i otpuštanja radnika: "Naša strategija privrednog razvoja praktično ne postoji"
Gotovo da od početka oktobra nije prošla nedelja bez vesti da je neka fabrika u Srbiji zatvorena, a pojedine kompanije su navele da su razlozi visoki troškovi povećanja minimalca.
Foto: Pixabay (ilustracija)
Od januara minimalna zarada biće veća za još 10,1 odsto, odnosno porašće sa 500 na oko 550 evra, te ekonomisti upozoravaju na još veći talas zatvaranja fabrika i otpuštanja, piše "Danas".
Minimalna zarada u Srbiji najviše je porasla u poslednjih pet godina, odnosno može se zaključiti da je najviše, najbrže, pa čak i vandredno rasla u vreme najvećeg nezadovoljstva i protesta građana, ali i inflacije.
Predsednik Saveza samostalnih sindikata Srbije Zoran Mihajlović objašnjava za Danas da je cilj nedavnog skupa tog sindikata ispred Vlade Srbije bio da ukažu na potrebu da se sve zarade u Srbiji povećavaju, ali na proporcionalan način, kako bi se izbegla pojava tzv. "kompresije plata".
"Poslednjih godina minimalna zarada je rasla znatno brže od ostalih plata, što dovodi do zbijanja plata. Po zakonu o radu, minimalna zarada se isplaćuje u firmama koje imaju poslovne poteškoće, tako da to nije primarni problem, ali je problem što se sve veći broj zaposlenih nalazi na minimalcu."
Navodi da u javnoj upravi sada 32 odsto zaposlenih prima minimalac, a da će taj procenat od naredne godine porasti na 45 odsto.
"To znači da će skoro polovina ljudi u državnim organima raditi za minimalnu zaradu, tako da ćemo svake godine imati sve veću armiju ljudi koji primaju minimalnu zaradu."
Sindikat podržava povećanje minimalne zarade za 20 odsto, ali istovremeno smatra da i ostale plate treba da rastu u istom procentu kako bi se obezbedila pravedna raspodela.
Mihajlović takođe ističe druge izazove sa kojima se suočavaju firme u Srbiji.
"Zabrana izvoza municije i naoružanja u druge zemlje ozbiljno ugrožava namensku industriju, koja je uglavnom orijentisana na izvoz. To dovodi do nakupljanja zaliha i mogućih zastoja u proizvodnji, što ugrožava opstanak tih firmi, tako da smo i sa te strane zabrinuti."
Dodatni problem predstavlja, ističe on, odlazak stranih kompanija u oblasti automobilske industrije, kako zbog povećanja minimalca, tako i zbog recesije u toj industriji u Evropi.
"Strani investitori koji isplaćuju minimalnu zaradu uvećanu za 20 odsto sada ne mogu da izdrže dodatno opterećenje. Uz to, gube poslove u Evropi zbog recesije u autoindustriji. Zbog toga sada se mogu odlučiti ili da smanje broj radnika ili da se presele u zemlje sa jeftinijom radnom snagom."
Sarita Bradaš, psihološkinja i istraživačica u Centru za dostojanstven rad, ističe za Danas da naglo povećanje minimalne zarade samo po sebi nije uzrok kompresije plata. Ona objašnjava da problem nastaje kada se ostale zarade ne povećavaju proporcionalno, pa razlika između jednostavnih i složenijih poslova ostaje mala.
Bradaš odbacuje strahove da će povećanje minimalne zarade izazvati masovna otpuštanja.
"Kada je Nemačka 2015. uvodila obaveznu minimalnu zaradu, koja je mnogo veća nego kod nas, tada je i tamo postojala priča da će doći do otpuštanja radnika. Međutim, istraživanja pokazuju da se ništa od toga nije desilo. Kada pogledate koliki su profiti u firmama, vidi se da postoji mogućnost za povećanje zarada."
Postavlja se pitanje, dodaje, da li se može reći da neka kompanija uspešno posluje ako ne može da ostvari prihod i isplati radnicima dostojanstvene zarade.
Bradaš podseća da minimalna zarada u Srbiji trenutno nije dovoljna da pokrije osnovne potrebe tročlane porodice, dodajući da za to nije dovoljna ni medijalna zarada.
"Suština je u tome da idemo u pravcu toga da se poveća životni standard radnika i radnica. Odgovoran poslodavac će na ovaj način razmišljati: 'Ja hoću zadovoljnu radnicu i radnika, oni će mi biti motivisani, oni će biti produktivni', a osnova toga jeste da oni mogu da podmire svoje egzistencijalne potrebe."
Prema njenim rečima, minimalna zarada u Srbiji više olakšava poslodavcima nego radnicima, jer se, po zakonu, isplaćuje kada firme naiđu na poslovne teškoće, a to se, dodaje, potpuno zaboravlja u ovoj priči.
"Ako oko 100.000 ljudi prima minimalac, to je manje od pet odsto zaposlenih. Hoće li to sada srušiti privredu? I u ukupnim zaradama njihov udeo je mali. Ne znam da li su te firme koje sada odlaze iz Srbije dobile subvencije za zapošljavanje, ali meni se čini da oni odlaze, jer im više nije dobro kao što je bilo, jer ih je država subvencionisala, dala zemljište, infrastrukturu…"
Ona takođe kritikuje dosadašnju strategiju privlačenja stranih investitora, dodajući da umesto da privlačimo kompanije koje doprinose razvoju tehnologija, istraživanja i inovacija, dolazili su investitori koji rade jednostavne poslove, poput montaže kablova ili šivenja.
"Naša strategija privrednog razvoja praktično ne postoji", ističe Bradaš.
S druge strane, ukazuje ona, ako ove kompanije tako lako otpuštaju radnike, zašto onda Srbija uvozi strane radnike.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Izmene Zakona o akcizama: Vlada predlaže brisanje ograničenja na umanjenje
30.07.2026.•
6
Nekoliko meseci nakon što je uredbom privremeno smanjila akcize na gorivo za 25 odsto, iako je Zakon o akcizama dozvoljavao umanjenje od najviše 20 odsto, Vlada Srbije predlaže da se to ograničenje izbriše iz zakona.
Pijace skuplje od marketa: Kako proizvođači treba da postanu i ugostitelji
30.07.2026.•
12
Ova godina je dobra za velike domaće proizvođače, ali malim proizvođačima-trgovcima koji prodaju na pijaci nijedna sezona neće biti dovoljna.
Menja se Zakon o javnom dugu, država će za svaku izdatu garanciju naplaćivati proviziju
30.07.2026.•
1
Ministarstvo finansija predložilo je izmene Zakona o javnom dugu, Nacrtom izmena i dopuna predviđeno je da će sva javna preduzeća kojima Republika Srbija daje garanciju za zaduživanje morati državi da plate proviziju.
Proizvodnja ribe u Srbiji u padu dok uvoz raste
30.07.2026.•
7
Finansijski pokazatelji ukazuju da je delatnost slatkovodne akvakulture i dalje relativno malo i izrazito koncentrisano tržište sa svega 121 aktivnom kompanijom čiji prihodi opadaju već dve godine zaredom.
APR podseća firme: Rok za dostavlјanje dokumentacije uz konsolidovane izveštaje ističe 31. jula
30.07.2026.•
2
Agencija za privredne registre podsetila je matična pravna lica koja su dostavila konsolidovani godišnji finansijski izveštaj (KGFI) za 2025. godinu da 31. jula ističe rok za dostavlјanje dokumentacije uz taj izveštaj.
Helikopter novac iz Akcionarskog fonda: Ko ima pravo na njega?
29.07.2026.•
5
Građani Srbije već su naviknuti da je takozvani helikopter novac koji deli vlast svojevrsni vesnik izbora.
Sutra ističe rok za podnošenje prijave prihoda frilensera za drugi kvartal ove godine
29.07.2026.•
0
Sutra ističe rok za podnošenje prijave prihoda frilensera za drugi kvartal ove godine.
Svi radnici Stelantisa u Kragujevcu idu na kolektivni godišnji odmor
29.07.2026.•
5
Radnici Stelantisove fabrike automobila u Kragujevcu odlaze na dvonedeljni letnji kolektivni godišnji odmor 3. avgusta, a posle te pauze prvi radni dan će im biti ponedeljak, 17. avgust.
Visa ukida 2.600 radnih mesta
29.07.2026.•
1
Američka kompanija za digitalna plaćanja Visa saopštila je da će otpustiti oko sedam odsto zaposlenih, odnosno približno 2.600 radnika, u okviru programa povećanja efikasnosti poslovanja.
SAD uvode nova ograničenja za kineske robote
29.07.2026.•
1
Administracija američkog predsednika Donalda Trampa planira da uvede zabranu uvoza novih kineskih humanoidnih i četvoronožnih robota, kao i određenih modela kineskih energetskih invertora.
Ziđin Koper: Narodnoj banci Srbije za sedam godina prodali smo 17 tona zlata
28.07.2026.•
19
Kompanija Ziđin Koper Srbija objavila je da je za sedam i po godina predala Narodnoj banci Srbije 17 tona zlata, kako je navedeno, onoliko zlata koliko su do pre 10 godina iznosile ukupne zlatne rezerve države.
Tehnološke kompanije otpustile 140.000 radnika zbog veštačke inteligencije
28.07.2026.•
0
Američki tehnološki giganti su od početka godine ukinuli 140.000 radnih mesta, dok istovremeno ulažu stotine milijardi dolara u razvoj infrastrukture za veštačku inteligenciju.
Shein zabeležio pad prodaje i gubitak od 99 miliona dolara zbog Trampovih carina
28.07.2026.•
0
Kompanija Shein zabeležila je kvartalni gubitak od 99 miliona dolara nakon usporavanja prodaje, izazvanog odlukom američkog predsednika Donalda Trampa da ukine izuzeće od uvoznih dažbina na robu male vrednosti.
Afera "dizelgejt" se nastavlja: Reno optužen za prevaru sa dizel motorima
28.07.2026.•
4
Francuski proizvođač automobila Reno suočiće se sa krivičnim postupkom zbog optužbi za prevaru u vezi sa emisijama izduvnih gasova u okviru afere "dizelgejt", saopštilo je tužilaštvo u Parizu.
NIS podneo novi zahtev za licencu za rad
27.07.2026.•
1
Naftna industrija Srbije (NIS) podnela je Ministarstvu finansija SAD novi zahtev za licencu koja bi omogućila nastavak operativnog rada kompanije, prenosi Radio televizija Srbije (RTS).
Moreuz, nafta i strepnje Evropljana
27.07.2026.•
2
Nije sporno da je Bliski istok najveći svetski proizvođač i izvoznik nafte i gasa.
Kako banke u Srbiji gledaju na kreditiranje verskih organizacija i sveštenika?
27.07.2026.•
3
Crkve, verske zajednice i sveštenici u Srbiji imaju specifičan status koji ih u pravnom i finansijskom sistemu smešta u neodređenu zonu između neprofitnih organizacija, privrednih društava i slobodnih umetnika.
Cena nafte pala
27.07.2026.•
3
Cene akcija su se danas uglavnom povećale, a cene nafte opale za skoro 7% jer su se SAD i Iran uzdržali od sukoba dok se razgovara o mogućem nastavku pregovora o privremenom sporazumu o prekidu vatre.
Srpski startap postao prvi domaći "jednorog" - vredi više od milijardu evra
27.07.2026.•
7
Srpska startap kompanija Ominimo zatvorila je investicionu rundu Serije B, uz učešće investicionog ogranka Evropske banke za obnovu i razvoj, dostigavši tržišnu vrednost od 1,6 milijardi dolara.
Menja se zakon: Više neće biti ograničenja od 20 odsto za smanjenje akciza na gorivo
27.07.2026.•
4
Ministarstvo finansija radi na izmeni Zakona o akcizama, a najveća promena bila bi ukidanje ograničenja umanjenja akciza od 20 odsto - što je po važećem zakonu maksimalni procenat za koliko Vlada može da smanji akcize.
Frilenserima stižu poreska rešenja za 2021. i opomene za 2023. godinu
27.07.2026.•
7
Frilenseri u Srbiji počeli su da dobijaju poreska rešenja za prihode ostvarene tokom 2021. godine, ali i opomene koje se odnose na neizmirene obaveze iz 2023. godine.
Komentari 16
/
kako to sa 300e prosecna plata odjednom skace na 1.000e u subvencisanoj firmi.
otud bum itijevaca i silnih managerhrregruter parazita iz privatnih poslovnih skola u njima. do tada su i oni preko interneta vijali tezge za 300$
svaka strana firma je registrovana u srbiji. imate vi slucaj da je strani ilbes /kada se vec prvobitno ime i..volino cenzurise zbog umesanosti uglednih aktera/ ugasen uz veliku italijansku aferu ali ilbes srbija jos uvek nije zatvoren.
spi.kali su srbi 20g na urodjenu kleptomaniju a sada im je jao-mjao.
smesi im se paralija ponovo. za bolje nisu
@1069
1069
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar