Pad Metaverzuma
Pred Novu godinu objavljeno je poslovanje u trećem kvartalu kompanije Meta, koju još uvek velika većina "običnog sveta" naziva starim imenom Fejsbuk.
Rezultati segmenta za virtuelnu stvarnost su poražavajući, prihod je tek 478 miliona, daleko ispod izdataka, pa je ostvaren gubitak od čak 4,3 milijarde dolara.
Time je ukupan minus za pet godina dostigao neverovatnih 80 milijardi evra.
Pad poseta Fejsbuku
Vlasnik Mete Mark Zakerberg je, napokon, odlučio da okonča petogodišnji smer razvoja i preusmeri se na ono u šta u poslednje vreme žestoko ulažu svi vodeći tehnološki divovi – veštačku inteligenciju.
Tako se, bar za jedan, sigurno ne baš kratak period, zadržava uobičajena svakodnevica, sa redovnom šetnjom do prodavnice, parka, bioskopa ili odlaska na koncert. Virtuelizacija kupovine, slušanja muzike ili gledanja filma još uvek nije privlačna običnom čoveku.
Zapravo, pokazuju to i poslovni rezultati Mete, pitanje je da li su i tehnološki zanesenjaci spremni da zauvek odustanu od lutanja starim gradskim kvartovima, slušanja muzike u atraktivnom ambijentu, pogotovo od tako čarobnog poljupca u tami bioskopske dvorane.
Pre pet godina činilo se drugačije. Mada spororastući, kontinuiran pad poseta Fejsbuku i Instagramu prilično je zabrinuo Zakerberga, osnivača ovih platformi. Dobro je razumeo da publici mora pružiti još nešto i odlučio se da odmah ponudi "život u budućnosti".
Uočio je takozvani Metaverzum, digitalni prostor u kome bi, prema zamisli autora, veliki broj običnih ljudi boravio znatan deo vremena, ako ne i "ceo božji dan". Tu bi se boravilo, šetalo, išlo na koncert, u bioskop i ponajviše kupovalo. Bilo bi dovoljno samo preko kompjutera odlutati u takozvanu digitalnu stvarnost i moglo bi se gledati film, slušati muzika ili dokono šetati, a da se i ne pokreneš iz udobne fotelje.
Ponuda pre vremena
Reklo bi se da je Zakerberg svetu ponudio još više digitalnog prostora, život u "drugoj stvarnosti". Međutim, pokazalo se da gotovo potpuno tehnologizovan život, mada nije neostvariv, još uvek običnom čoveku nije posebno privlačan.
Mnogo je izazovnije, ponekad i čarobnije, ostati pri vekovima uobičajenim formama realizacije nego baš sve u potpunosti digitalizovati. Čak ni najmoderniji čovek današnjice još nije spreman ama baš svaku aktivnost doživljavati u digitalnoj verziji.
Osnivač Fejsbuka i Mete možda i nije pogrešio. Mnogo toga što danas još obavljamo na standardan, sve više romantizovan način, ubuduće ćemo praktikovati u digitalnoj verziji. Potrebno je samo novu formu realizacije ponuditi u pravo vreme i na način koji je podjednako koristan i zabavan.
Možda je najviše poteškoća Metaverzum imao baš zbog ogromne ponude odjednom. Samo pomislimo koliki je to novi prostor. Beskrajan je i nije ga lako ispuniti sadržajem. Drugim rečima, gotovo da je korisnika obavezivao na boravak u njemu bezmalo sva 24 časa dnevno.
Romantika starog
Ispostavilo se da ni najmlađe generacije, ma koliko bile naviknute na digitalne novine od prvih dana života, još uvek nisu spremne da se skoro u potpunosti prepuste tehnologijama koje dolaze. Pri tome, ponuda Mete je, čini se, bila premalo fokusirana na stvari kojima se zadovoljavaju praktične potrebe, poprilično se usmerivši na apstraktnije.
Moguće je da će, i to ne baš u predalekoj budućnosti, korisnik biti spreman da živi, radi i zabavlja se kompletno digitalnim putem, ali za sada se odlučio da se deo aktivnosti i nadalje odvija na dosadašnji način, samo uz manje i povremene modernizacije.
Nije malo onih koji smatraju da bi i sama ponuda "života u digitalnoj realnosti" morala biti atraktivnija, sa novinama koje bi svežinom i originalnošću privlačile potencijalne korisnike. Slično kao što su Paja, Pata i ostali junaci iz mašte Volta Diznija veliki deo (mladog) sveta preusmerili na crtani film.
No, neće Mark Zakerberg previše patiti zbog kiksa. Jeste da je 80 milijardi dolara golem novac i za, recimo, državu Srbiju, ali za njega je to gotovo sića. Posle pet godina lutanja i izdašnog zavlačenja ruke u sopstveni džep, okrenuo se onome što je realnost za vodeće svetske tehnološke i poslovne lidere – veštačkoj inteligenciji.
Tu će brzo nadoknaditi ono što je izgubio dugo i isprazno nudeći drugima nešto za šta tržište još uvek nije spremno – potpuno digitalizovan prostor.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Tramp koristi carine kao pregovarački alat: Kako je Srbija zasad izbegla nove mere?
24.07.2026.•
0
SAD uvele su carine od 10 i 12,5 odsto na robu iz 60 zemalja, uključujući Evropsku uniju i Kinu, uz obrazloženje da te države nedovoljno sprovode zabranu uvoza proizvoda nastalih prinudnim radom.
GRAFIKA: Dizel poskupeo gotovo 30 dinara od marta prošle godine
24.07.2026.•
14
Iz nedelje u nedelju koriguje se cena goriva na benzinskim pumpama.
Tramp od danas uvodi carine za 60 trgovinskih partnera "zbog prinudnog rada"
24.07.2026.•
2
Administracija američkog predsednika Donalda Trampa od danas će uvesti nove carine od 10 i 12,5 odsto na robu 60 trgovinskih partnera, uključujući EU, zbog, kako navodi, nedovoljnog sprovođenja zabrana prinudnog rada.
Da li Vučić kopira Orbana: "Novac nije dovoljan da vrati ljude koji su otišli iz zemlje"
24.07.2026.•
18
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je projekat subvencionisanja i davanja podrške dijaspori koja hoće da se vrati u Srbiju.
Životni standard u Srbiji za 10 godina: Veće plate i BDP, ali zaostatak za EU ostaje
23.07.2026.•
31
Pre deset godina Srbija se po mnogim ekonomskim pokazateljima nalazila iza proseka Evropske unije, u međuvremenu neki su rezultati popravljeni, ali u nekim parametrima i dalje zaostajemo, prenosi Eurostat.
Zbog niskog Dunava otežan uvoz goriva, odobreno korišćenje rezervi: Šta kažu vlasnici benzinskih pumpi?
23.07.2026.•
14
Snabdevanje naftnim derivatima pumpi u Srbiji će se normalizovati jer je Ministarstvo rudarstva i energetike odobrilo Naftnoj industriji Srbije (NIS) i uvoznim kompanijama da koriste sopstvene operativne rezerve.
Šta donosi preskupi "Đerdap 3"?
23.07.2026.•
23
Započeta izgradnja energana na vetar, odnosno sunčevu energiju ukazuje da ćemo sve ubrzanije napuštati ekološki neprihvatljiv ugalj kao gorivo.
Google kažnjen sa 890 miliona evra zbog favorizovanja sopstvenih proizvoda
23.07.2026.•
2
Evropska komisija izrekla je kazne kompaniji Google u iznosu od 890 miliona evra zbog kršenja Zakona o digitalnim tržištima , pošto je utvrdila da je tehnološki gigant pomoću pretraživača favorizovao sopstvene proizvode.
Memorandum Srbije i Rumunije o Đerdapu 3: Obe strane se složile - sve da bude tajno
23.07.2026.•
21
Memorandumi nisu pravno obavezujući dokumenti. To potvrđuje i nedavno potpisani Memorandum o razumevanju o olakšavanju razmene informacija u vezi sa projektom reverzibilne hidroelektrane Đerdap 3.
Đedović Handanović: Naftnim kompanijama dozvoljeno korišćenje operativnih rezervi
23.07.2026.•
5
Ministarstvo rudarstva i energetike odobrilo je naftnim kompanijama koje su podnele zahtev korišćenje operativnih rezervi evro dizela radi obezbeđivanja sigurnog snabdevanja domaćeg tržišta.
Amazon otpušta radnike u timu za razvoj opšte vestačke inteligencije
23.07.2026.•
0
Američka kompanija Amazon je otpustila deo zaposlenih u svom odeljenju za razvoj opšte veštačke inteligencije (AGI).
Poskupljenje struje neminovno: Ekonomista Đogović o tome čeka li nas inflatorni udar na jesen
23.07.2026.•
12
Srbija je u junu zabeležila pad inflacije koja je u odnosu na prethodni mesec porasla za svega 0,2 odsto i tako na kraju prve polovine godine iznosila 2,7 odsto međugodišnje, zahvaljujući pre svega iznenađujuće dobroj po
Više od 2.300 kredita dobilo olakšice u prvom tromesečju: Najčešći razlog gubitak posla
22.07.2026.•
0
U prvom tromesečju 2026. rešeni su zahtevi za olakšice koje su korisnici podneli za ukupno 2.321 partiju kredita, gde je ukupan dug po tim kreditima iznosio oko 2,3 milijarde dinara, saopštila je Narodna banka Srbije.
Srbija iznad proseka EU po broju radnika na određeno: Skoro svaki sedmi nema ugovor za stalno
22.07.2026.•
6
U Srbiji 14,5 odsto zaposlenih kod poslodavca radi po ugovoru na određeno, znatno više od proseka EU, koji iznosi 9,9 odsto, pokazali su podaci Eurostata za 2025, objavila je danas Nova ekonomija.
Srbija privatizuje "Jat apartmane" na Kopaoniku: Početna cena 5,16 miliona evra
22.07.2026.•
5
Ministarstvo privrede Srbije objavilo je poziv za privatizaciju preduzeća "Jat apartmani Kopaonik", po početnoj ceni od 5,2 miliona evra, a kupac mora da bude domaće pravno lice registrovano za hotelsku delatnost.
Tramp se sprema da uvede nove carine: To bi pogodilo 60 zemalja
22.07.2026.•
1
Američki predsednik Donald Tramp spreman je da već ove nedelje uvede nove carine desetinama zemalja, nakon što isteknu važeće carine od deset odsto.
Agencija Fič: Dug bogatih zemalja u 2026. dostići će rekordnih 75,8 biliona dolara
22.07.2026.•
1
Ukupan državni dug razvijenih ekonomija dostignuće do kraja 2026. godine rekordnih 75,8 biliona dolara (oko 65,2 biliona evra), usled trajno visokih budžetskih deficita, geopolitičkih tenzija i sve većih rashoda država.
Raspisan tender za dokumentaciju za RHE Đerdap 3 vredan 625 miliona dinara
21.07.2026.•
2
Ministartsvo rudarstva i energetike raspisalo je nabavku za Izradu planske i dela tehničke dokumentacije za realizaciju Projekta izgradnje reverzibilne hidroelektrane Đerdap 3, objavljeno je na Portalu javnih nabavki.
Šta je sa Rio Tintom i projektom Jadar: Promenjeno rukovodstvo, ne odustaju od vađenja litijuma
21.07.2026.•
11
Australijanac Čed Bluit, dugogodišnji prvi čovek kompanije Rio Tinto, pre nedelju dana zvanično je napustio funkciju direktora Rio Sava Exploration, ćerke firme rudarskog giganta u Srbiji.
Tramp uvodi Kanadi dodatne carine od 50 odsto zbog "diskriminacije američkih proizvoda"
21.07.2026.•
6
Predsednik SAD Donald Tramp potpisao je uredbe kojima se uvode dodatne carine od 50 odsto na više kategorija proizvoda iz Kanade, zbog "diskriminatornog odnosa prema američkim proizvodima i industriji".
Sud privremeno pauzirao spajanje Vorner Brosa i Paramaunta
21.07.2026.•
1
Američki federalni sudija naredio je Paramaunt-Skajdensu i Vorner Bros-Diskaveriju da na barem dve sedmice zaustave svoje mega-spajanje vredno 81 milijardu dolara.
Komentari 4
Anonimus
BV
Bananamen
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar