Broker Gujaničić o još pet odsto u NIS-u: "Nema bitne razlike, Srbija ne stiče veća prava"
Kupovinom još pet odsto vlasništva u NIS-u država Srbija ne stiče veća prava u kontroli poslovanja te kompanije, rekao je glavni broker brokerske kuće Momentum Securities Nenad Gujaničić za Betu.
"Nema bitne razlike u akcionarskom društvu da li neko ima 30 ili 35 odsto vlasništva ako postoji većinski vlasnik u kompaniji", rekao je Gujaničić.
Istakao je da je u javnim akcionarskim društvima, kao što je NIS, za donošenje nekih važnih odluka, kao što je raspolaganje imovinom velike vrednosti, bitna tročetvrtinska većina (75 odsto akcija), a s obzirom da država već sada ima oko 30 odsto akcija, može da osujeti postizanje ove kvalifikovane većine.
U privrednim društvima koja posluju kao društva sa ograničenom odgovornošću trećina vlasništva može biti prag za ostvarivanje dodatnih prava.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Hadanović rekla je da je postignut sporazum između ruskog Gaspromenjefta i mađarskog MOL-a da Srbija poveća vlasnički udeo za pet odsto, čime će, kako je rekla, "poboljšati svoju poziciju i imati veća prava u Skupštini akcionara". Dodala je da se "pregovori sa arapskim investitorom nastavljaju i da bi u okviru toga arapski partneri (firma ADNOC) mogli da uzmu učešće".
Gaspromnjeft poseduje u NIS-u 56,15 odsto akcija, Srbija ima 29,87 odsto, a ostali udeo pripada malim akcionarima.
Komentarišući mogućnost da ADNOC takođe kupi određeni broja akcija NIS-a, Gujaničić je rekao da "ono što većina investitora želi je kontrolni (većinski) paket akcija odnosno 50 odsto plus najmanje jedna akcija zbog toga što su manjinski akcionari slabo zaštićeni u Srbiji i često ne mogu da ostvare svoja prava".
Takva mogućnost da neko dođe u Srbiju kao manjinski akcionar, prema njegovim rečima, još je manje realna opcija ako investitor treba da plati prilično pozamašnu cenu, kao u slučaju preuzimanja NIS-a.
"Ako govorimo o MOL-u kao kupcu NIS-a, oni nisu imali baš najsjajnije iskustvo u Hrvatskoj, dugo su se prepirali sa hrvatskom državom jer nisu većinski u kompaniji INA, već su na ivici udela od 50 odsto u vlasništvu. To je još jedan argument da bi mađarska kompanija teško prihvatila bilo šta u Srbiji ispod većinskog paketa akcija", rekao je Gujaničić.
Naveo je da mu nije jasna koncepcija da bude više kupaca NIS-a.
"Ne vidim u ovom momentu bilo kog stranog investitora koji bi hteo da plati visoku cenu akcija NIS-a, a da pri tome ostane manjinski akcionar i da Srbija poseduje veći vlasnički udeo od njega", naveo je Gujaničić.
Dodao je da nije realna politika da će neko da investira, a da se neko drugi pita u toj kompaniji.
Istakao je da "to tako ne funkcioniše, već onaj ko investira želi potpunu kontrolu poslovanja, ako je već to dobro platio".
Gujaničić je naveo da je u stranim državama, gde postoji razvijeno berzansko poslovanja i rade institucije, moguće zbog disperzije vlasništva kontrolisati kompaniju sa udelom od 20-30 odsto akcija.
"U Srbiji investitore isključivo interesuje većinski paket akcija, to je pokazala domaća investiciona scena od samih početaka privatizacije. Ovo posebno važi kada neki investitor kupuje firmu sa rizikom od sankcija, kao što je NIS", naveo je Gujaničić.
Ako Rusi prodaju paket akcija u NIS-u, prema njegovim rečima, to neće biti niska cena, pa samim tim nije realno da se tu pojavi par kupaca koji će se zadovoljiti, primera radi, sa po 25 odsto akcija.
Gujaničić je istakao da "to nije bilo realno ni u nekim normalnim vremenima, a naročito nije u ovoj vanrednoj situaciji".
Teško je, kako je rekao, proceniti po kojoj ceni bi mogao biti prodat većinski ruski udeo u NIS-u.
Na to, kako je naveo, utiče činjenica da za Ruse trenutno nije najbolji momenat za prodaju jer kompanija trpi pritiske i ima gubitke zbog nemogućnosti da radi Rafinerija u Pančevu, pa se može reći da je u pitanju iznuđena prodaja gde potencijalni kupci mogu i da ucenjuju prodavca.
"To je ono što ne ide u prilog prodavcu, a ide mu u prilog da je NIS veoma dobra kompanija, ima dobar komad tržišta, te da kupovinom ove kompanije kupac stiče dominantnu poziciju na domaćem tržištu. Sasvim bi druga situacija bila da je NIS prodavan 2023. dobrovoljno kada je imao profit od 800 miliona evra, tada bismo mogli govoriti o daleko višoj ceni", rekao je Gujaničić.
Naglasio je da bi tada cena bila mnogo veća nego na berzi, a da je pre godinu dana kada su se akcije kotirale na berzi NIS vredeo milijardu evra za 100 odsto akcija.
Gujaničić je rekao da bi cena sada morala biti bar duplo veća, a koliko tačno zavisi od pregovora kupaca i prodavaca, koliko je kupcima važno da kupe tu firmu i da li je na kupovnoj strani bilo jače konkurencije.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Da li Vučić kopira Orbana: "Novac nije dovoljan da vrati ljude koji su otišli iz zemlje"
23.07.2026.•
0
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je projekat subvencionisanja i davanja podrške dijaspori koja hoće da se vrati u Srbiju.
Životni standard u Srbiji za 10 godina: Veće plate i BDP, ali zaostatak za EU ostaje
23.07.2026.•
20
Pre deset godina Srbija se po mnogim ekonomskim pokazateljima nalazila iza proseka Evropske unije, u međuvremenu neki su rezultati popravljeni, ali u nekim parametrima i dalje zaostajemo, prenosi Eurostat.
Zbog niskog Dunava otežan uvoz goriva, odobreno korišćenje rezervi: Šta kažu vlasnici benzinskih pumpi?
23.07.2026.•
8
Snabdevanje naftnim derivatima pumpi u Srbiji će se normalizovati jer je Ministarstvo rudarstva i energetike odobrilo Naftnoj industriji Srbije (NIS) i uvoznim kompanijama da koriste sopstvene operativne rezerve.
Šta donosi preskupi "Đerdap 3"?
23.07.2026.•
16
Započeta izgradnja energana na vetar, odnosno sunčevu energiju ukazuje da ćemo sve ubrzanije napuštati ekološki neprihvatljiv ugalj kao gorivo.
Google kažnjen sa 890 miliona evra zbog favorizovanja sopstvenih proizvoda
23.07.2026.•
2
Evropska komisija izrekla je kazne kompaniji Google u iznosu od 890 miliona evra zbog kršenja Zakona o digitalnim tržištima , pošto je utvrdila da je tehnološki gigant pomoću pretraživača favorizovao sopstvene proizvode.
Memorandum Srbije i Rumunije o Đerdapu 3: Obe strane se složile - sve da bude tajno
23.07.2026.•
20
Memorandumi nisu pravno obavezujući dokumenti. To potvrđuje i nedavno potpisani Memorandum o razumevanju o olakšavanju razmene informacija u vezi sa projektom reverzibilne hidroelektrane Đerdap 3.
Đedović Handanović: Naftnim kompanijama dozvoljeno korišćenje operativnih rezervi
23.07.2026.•
3
Ministarstvo rudarstva i energetike odobrilo je naftnim kompanijama koje su podnele zahtev korišćenje operativnih rezervi evro dizela radi obezbeđivanja sigurnog snabdevanja domaćeg tržišta.
Amazon otpušta radnike u timu za razvoj opšte vestačke inteligencije
23.07.2026.•
0
Američka kompanija Amazon je otpustila deo zaposlenih u svom odeljenju za razvoj opšte veštačke inteligencije (AGI).
Poskupljenje struje neminovno: Ekonomista Đogović o tome čeka li nas inflatorni udar na jesen
23.07.2026.•
11
Srbija je u junu zabeležila pad inflacije koja je u odnosu na prethodni mesec porasla za svega 0,2 odsto i tako na kraju prve polovine godine iznosila 2,7 odsto međugodišnje, zahvaljujući pre svega iznenađujuće dobroj po
Više od 2.300 kredita dobilo olakšice u prvom tromesečju: Najčešći razlog gubitak posla
22.07.2026.•
0
U prvom tromesečju 2026. rešeni su zahtevi za olakšice koje su korisnici podneli za ukupno 2.321 partiju kredita, gde je ukupan dug po tim kreditima iznosio oko 2,3 milijarde dinara, saopštila je Narodna banka Srbije.
Srbija iznad proseka EU po broju radnika na određeno: Skoro svaki sedmi nema ugovor za stalno
22.07.2026.•
6
U Srbiji 14,5 odsto zaposlenih kod poslodavca radi po ugovoru na određeno, znatno više od proseka EU, koji iznosi 9,9 odsto, pokazali su podaci Eurostata za 2025, objavila je danas Nova ekonomija.
Srbija privatizuje "Jat apartmane" na Kopaoniku: Početna cena 5,16 miliona evra
22.07.2026.•
5
Ministarstvo privrede Srbije objavilo je poziv za privatizaciju preduzeća "Jat apartmani Kopaonik", po početnoj ceni od 5,2 miliona evra, a kupac mora da bude domaće pravno lice registrovano za hotelsku delatnost.
Tramp se sprema da uvede nove carine: To bi pogodilo 60 zemalja
22.07.2026.•
1
Američki predsednik Donald Tramp spreman je da već ove nedelje uvede nove carine desetinama zemalja, nakon što isteknu važeće carine od deset odsto.
Agencija Fič: Dug bogatih zemalja u 2026. dostići će rekordnih 75,8 biliona dolara
22.07.2026.•
1
Ukupan državni dug razvijenih ekonomija dostignuće do kraja 2026. godine rekordnih 75,8 biliona dolara (oko 65,2 biliona evra), usled trajno visokih budžetskih deficita, geopolitičkih tenzija i sve većih rashoda država.
Raspisan tender za dokumentaciju za RHE Đerdap 3 vredan 625 miliona dinara
21.07.2026.•
2
Ministartsvo rudarstva i energetike raspisalo je nabavku za Izradu planske i dela tehničke dokumentacije za realizaciju Projekta izgradnje reverzibilne hidroelektrane Đerdap 3, objavljeno je na Portalu javnih nabavki.
Šta je sa Rio Tintom i projektom Jadar: Promenjeno rukovodstvo, ne odustaju od vađenja litijuma
21.07.2026.•
11
Australijanac Čed Bluit, dugogodišnji prvi čovek kompanije Rio Tinto, pre nedelju dana zvanično je napustio funkciju direktora Rio Sava Exploration, ćerke firme rudarskog giganta u Srbiji.
Tramp uvodi Kanadi dodatne carine od 50 odsto zbog "diskriminacije američkih proizvoda"
21.07.2026.•
6
Predsednik SAD Donald Tramp potpisao je uredbe kojima se uvode dodatne carine od 50 odsto na više kategorija proizvoda iz Kanade, zbog "diskriminatornog odnosa prema američkim proizvodima i industriji".
Sud privremeno pauzirao spajanje Vorner Brosa i Paramaunta
21.07.2026.•
1
Američki federalni sudija naredio je Paramaunt-Skajdensu i Vorner Bros-Diskaveriju da na barem dve sedmice zaustave svoje mega-spajanje vredno 81 milijardu dolara.
Evropska komisija kaznila Aliekspres sa 550 miliona evra
20.07.2026.•
4
Evropska komisija kaznila je Aliekspres zbog toga što platforma nije smanjivala rizike u vezi sa prodajom nelegalnih, nebezbednih i falsifikovanih proizvoda na tržištu Evropske unije.
Projekat star pola veka ponovo na stolu: Šta znamo o Đerdapu 3 i otkud Amerikanci?
20.07.2026.•
10
Gvozdena kapija 3, odnosno Đerdap 3, jedan je od strateških projekata Srbije, ali i jedna od ključnih tema strateškog dijaloga sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Koje industrije Srbija štiti ove godine?
20.07.2026.•
2
Uobičajena narudžbina metalne žice iz Hrvatske jednu srpsku firmu krajem juna koštala je znatno više od očekivanog. Obračunata carina bila je nekoliko puta veća nego prilikom ranijih uvoza.
Komentari 6
Гојко
skep
Millos
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar