Broker Gujaničić o još pet odsto u NIS-u: "Nema bitne razlike, Srbija ne stiče veća prava"
Kupovinom još pet odsto vlasništva u NIS-u država Srbija ne stiče veća prava u kontroli poslovanja te kompanije, rekao je glavni broker brokerske kuće Momentum Securities Nenad Gujaničić za Betu.
"Nema bitne razlike u akcionarskom društvu da li neko ima 30 ili 35 odsto vlasništva ako postoji većinski vlasnik u kompaniji", rekao je Gujaničić.
Istakao je da je u javnim akcionarskim društvima, kao što je NIS, za donošenje nekih važnih odluka, kao što je raspolaganje imovinom velike vrednosti, bitna tročetvrtinska većina (75 odsto akcija), a s obzirom da država već sada ima oko 30 odsto akcija, može da osujeti postizanje ove kvalifikovane većine.
U privrednim društvima koja posluju kao društva sa ograničenom odgovornošću trećina vlasništva može biti prag za ostvarivanje dodatnih prava.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Hadanović rekla je da je postignut sporazum između ruskog Gaspromenjefta i mađarskog MOL-a da Srbija poveća vlasnički udeo za pet odsto, čime će, kako je rekla, "poboljšati svoju poziciju i imati veća prava u Skupštini akcionara". Dodala je da se "pregovori sa arapskim investitorom nastavljaju i da bi u okviru toga arapski partneri (firma ADNOC) mogli da uzmu učešće".
Gaspromnjeft poseduje u NIS-u 56,15 odsto akcija, Srbija ima 29,87 odsto, a ostali udeo pripada malim akcionarima.
Komentarišući mogućnost da ADNOC takođe kupi određeni broja akcija NIS-a, Gujaničić je rekao da "ono što većina investitora želi je kontrolni (većinski) paket akcija odnosno 50 odsto plus najmanje jedna akcija zbog toga što su manjinski akcionari slabo zaštićeni u Srbiji i često ne mogu da ostvare svoja prava".
Takva mogućnost da neko dođe u Srbiju kao manjinski akcionar, prema njegovim rečima, još je manje realna opcija ako investitor treba da plati prilično pozamašnu cenu, kao u slučaju preuzimanja NIS-a.
"Ako govorimo o MOL-u kao kupcu NIS-a, oni nisu imali baš najsjajnije iskustvo u Hrvatskoj, dugo su se prepirali sa hrvatskom državom jer nisu većinski u kompaniji INA, već su na ivici udela od 50 odsto u vlasništvu. To je još jedan argument da bi mađarska kompanija teško prihvatila bilo šta u Srbiji ispod većinskog paketa akcija", rekao je Gujaničić.
Naveo je da mu nije jasna koncepcija da bude više kupaca NIS-a.
"Ne vidim u ovom momentu bilo kog stranog investitora koji bi hteo da plati visoku cenu akcija NIS-a, a da pri tome ostane manjinski akcionar i da Srbija poseduje veći vlasnički udeo od njega", naveo je Gujaničić.
Dodao je da nije realna politika da će neko da investira, a da se neko drugi pita u toj kompaniji.
Istakao je da "to tako ne funkcioniše, već onaj ko investira želi potpunu kontrolu poslovanja, ako je već to dobro platio".
Gujaničić je naveo da je u stranim državama, gde postoji razvijeno berzansko poslovanja i rade institucije, moguće zbog disperzije vlasništva kontrolisati kompaniju sa udelom od 20-30 odsto akcija.
"U Srbiji investitore isključivo interesuje većinski paket akcija, to je pokazala domaća investiciona scena od samih početaka privatizacije. Ovo posebno važi kada neki investitor kupuje firmu sa rizikom od sankcija, kao što je NIS", naveo je Gujaničić.
Ako Rusi prodaju paket akcija u NIS-u, prema njegovim rečima, to neće biti niska cena, pa samim tim nije realno da se tu pojavi par kupaca koji će se zadovoljiti, primera radi, sa po 25 odsto akcija.
Gujaničić je istakao da "to nije bilo realno ni u nekim normalnim vremenima, a naročito nije u ovoj vanrednoj situaciji".
Teško je, kako je rekao, proceniti po kojoj ceni bi mogao biti prodat većinski ruski udeo u NIS-u.
Na to, kako je naveo, utiče činjenica da za Ruse trenutno nije najbolji momenat za prodaju jer kompanija trpi pritiske i ima gubitke zbog nemogućnosti da radi Rafinerija u Pančevu, pa se može reći da je u pitanju iznuđena prodaja gde potencijalni kupci mogu i da ucenjuju prodavca.
"To je ono što ne ide u prilog prodavcu, a ide mu u prilog da je NIS veoma dobra kompanija, ima dobar komad tržišta, te da kupovinom ove kompanije kupac stiče dominantnu poziciju na domaćem tržištu. Sasvim bi druga situacija bila da je NIS prodavan 2023. dobrovoljno kada je imao profit od 800 miliona evra, tada bismo mogli govoriti o daleko višoj ceni", rekao je Gujaničić.
Naglasio je da bi tada cena bila mnogo veća nego na berzi, a da je pre godinu dana kada su se akcije kotirale na berzi NIS vredeo milijardu evra za 100 odsto akcija.
Gujaničić je rekao da bi cena sada morala biti bar duplo veća, a koliko tačno zavisi od pregovora kupaca i prodavaca, koliko je kupcima važno da kupe tu firmu i da li je na kupovnoj strani bilo jače konkurencije.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Apple suočen s tužbom od 2,3 milijarde evra u Britaniji zbog pravila o praćenju korisnika
06.09.2026.•
2
Kompanija Apple suočena je sa tužbom vrednom dve milijarde funti (oko 2,3 milijarde evra), koja je podneta britanskom sudu u ime proizvođača aplikacija.
Folksvagen otpušta 50.000 radnika
06.09.2026.•
4
Nadzorni odbor Folksvagena jednoglasno je odobrio plan restrukturiranja do 2030. godine, kojim će nemački automobilski gigant u narednim godinama smanjiti broj zaposlenih širom sveta za do 50.000 radnika.
Da li je naftovod Novi Sad - Mađarska dovoljan za energetsku stabilnost Srbije?
06.09.2026.•
3
Izgradnja naftovoda Srbija-Mađarska predstavlja važan korak ka većoj energetskoj bezbednosti Srbije, ocenio je predsednik Skupštine Saveza energetičara Srbije Milun Babić.
Rajaner: Avio-karte će osetno poskupeti ako potraju visoke cene nafte
05.09.2026.•
1
Niskobudžetna avio-kompanija Rajaner upozorila je da bi cene kratkih evropskih letova mogle značajno da porastu ukoliko visoke cene nafte potraju do leta 2027, dok bi pojedini prevoznici mogli da se suoče i sa bankrotom.
Frankfurter rundšau: Kupovna moć utiče na prag bogatstva u Evropi - Srbija na začelju
05.09.2026.•
5
U Evropskoj uniji su primanja od 71.000 evra neto godišnje prosek iznad kojeg se tročlano domaćinstvo smatra bogatim.
Borba za kvalitet kukuruza u Srbiji
04.09.2026.•
6
Ovogodišnja žestoka suša je snažno pogodila poljoprivredu, naročito ratarstvo.
Novo poskupljenje goriva
04.09.2026.•
31
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Folksvagen gasi Seat do 2029. godine
04.09.2026.•
14
Folksvagen grupa planira da najkasnije do kraja 2029. godine postepeno ugasi špansku automobilsku marku Seat.
Radovi na Nacionalnom stadionu drastično kasne: Prošle godine potrošen samo delić planiranog novca za gradnju
03.09.2026.•
11
Za izgradnju Nacionalnog stadiona u Surčinu, u 2025. godini, iz budžeta Srbije utrošeno oko 21,5 miliona evra. Iako to na prvi može delovati kao mnogo novca, prvobitno je budžetom planirana drastično veća potrošnja.
Električna vozila daleko od vozača u Srbiji
03.09.2026.•
15
Prošlo je više od pola decenije otkako je u Srbiji živnula priča o napuštanju vozila na fosilna goriva i počela kupovina električnih automobila.
Uber otpušta 3.300 zaposlenih
03.09.2026.•
1
Američka kompanija Uber saopštila je danas da će otpustiti 10 odsto svojih zaposlenih, odnosno ukinuti oko 3.300 radnih mesta.
Šta sve nemamo zbog Nacionalnog stadiona?
02.09.2026.•
13
Nacionalni stadion u Surčinu jedan je od projekata kojima se vlast posebno ponosi, dok ga građani vide kao preskupu investiciju od koje neće imati gotovo nikakvu korist, uz ogroman račun koji će na kraju oni platiti.
Fabrika dronova Srbije i Izraela najavljena za septembar: Šta se do sada zna o njoj
02.09.2026.•
8
Pre nešto manje od mesec dana, predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će u septembru biti otvorena srpsko-izraelska fabrika za proizvodnju vojnih dronova u Srbiji.
Građani i privreda bankama duguju 4.757,19 milijardi dinara
02.09.2026.•
5
Građani i privreda su 31. avgusta na ime kredita bankama u Srbiji dugovali 4.757,19 milijardi dinara, od čega je dug stanovništva 2.161,30 milijardi, pravnih lica 2.493,62 milijarde dinara, a ostalo je dug preduzetnika.
Stelantis obustavlja proizvodnju hibridnog "fijata 500"
02.09.2026.•
5
Stelantis je objavio da će ove nedelje obustaviti proizvodnju hibridnog "fijata 500" u fabrici Mirafijori u Torinu zbog nestašice komponenti za motore, pošto je prema navodima firme potražnja veća nego što se očekivalo.
Američka firma preuzima naftna polja u Venecueli
01.09.2026.•
9
Američka naftna kompanija North American Blue Energy Partners (NABEP) preuzeće deo naftnih polja u Venecueli kojima su ranije upravljale kineske kompanije i jedna ruska firma.
Poljoprivrednici: Prinosi prepolovljeni, cene minimalne, ako zakasne i subvencije slede protesti
01.09.2026.•
12
Prinosi suncokreta i kukuruza su prepolovljeni, otkupne cene su minimalne, gubitak u proizvodnji je ogroman, pa ako se ne isplati drugi deo subvencije pre jesenje setve protesti su neminovni, kažu poljoprivrednici.
Evropska komisija neće menjati šengenska pravila
01.09.2026.•
7
Evropska komisija poručila je danas da se šengenska pravila neće promeniti.
NLB Komercijalna banka promenila ime u NLB Banka
01.09.2026.•
4
NLB Komercijalna banka od danas posluje pod poslovnim imenom NLB Banka.
Prosvetni radnici će, ovim tempom, uskoro biti na minimalcu
31.08.2026.•
30
Prosvetni radnici u Srbiji počinju novu školsku godinu sa platama koje su niže od republičkog proseka, bez najava koliko bi one mogle da budu povećane od 1. januara sledeće godine.
Kad se Kinez i Nemac bore za tržište, srpski poreski obveznik plaća ceh: Milioni evra za auto-delove
31.08.2026.•
6
Srbija je u poslednjih deset godina izdvojila oko 650 miliona evra za subvencije kompanijama koje proizvode različite komponente za automobilsku industriju, pokazuju javno dostupni podaci o zaključenim ugovorima.
Komentari 6
Гојко
skep
Millos
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar