EU do 2028. zabranjuje rusku naftu i gas: Koliko će to uticati na energetsku bezbednost Srbije?
EU je na putu da do kraja 2027. godine u potpunosti ukine uvoz ruskog gasa i nafte, a većina zemalja članica ima izlaz na more i problem snabdevanjem gasom mogle bi da reše izgradnjom sopstvenih LNG terminala.
Foto: Pixabay
Srbija svoju energetsku politiku zasniva na daljoj diversifikaciji izvora snabdevanja kroz izgradnju gasnih interkonektora, pre svega, sa Rumunijom i Severnom Makedonijom.
Od 27 država-članica Evropske unije, samo njih pet nema izlaz na more, što znači da LNG terminali nisu rešenja za Mađarsku, Austriju, Češku, Slovačku i Luksemburg.
Reč je o postrojenjima u luci koja primaju, skladište i pretvaraju tečni prirodni gas (LNG) u gasovito stanje nakon čega se gas kroz gasovod doprema do građana i privrede.
Troškovi izgradnje LNG terminala variraju u zavisnosti od veličine, tipa terminala, lokacije i prateće infrastrukture. Prema pisanju Rojtersa, izgradnja jednog takvog postrojenja u nemačkom gradu Štade, koja je otpočela 2024, mogla bi da košta oko 1,6 milijardi evra.
Za Evropsku uniju alternative ruskom gasu predstavljaju gas iz Norveške i istočnog Mediterana, kao i LNG iz Sjedinjenih Američkih Država.
Ruski gas je za Evropu 50 odsto jeftiniji od američkog LNG, navodi ruska novinska agencija Tas.
Evropska unija je od početka godine, kroz REPowerEU plan, započela postepenu obustavu uvoza ruskog gasa na svoju teritoriju, sa ciljem da potpuna zabrana bude na snazi najkasnije do kraja 2027. godine.
Zbog velike zavisnosti od ruskog gasa i infrastrukturnih ograničenja, Mađarska i Slovačka su dobile privremeno izuzeće.
Po svim kratkoročnim ugovorima za transport prirodnog gasa, koji su zaključeni pre 17. juna 2025. godine, zabrana uvoza kreće nakon 17. juna 2026. godine, a po dugoročnim do 30. septembra 2027. godine.
Kada je u pitanju tečni prirodni gas, prema kratkoročnim ugovorima, zaključenim pre 17. juna 2025. godine, zabrana uvoza počinje 25. aprila ove godine, a prema dugoročnim ugovorima od 1. januara 2027.
Izuzetak se može napraviti ukoliko neka zemlja članica ne uspe da ostvari ciljeve u vezi sa skladištenjem i taj rok bi mogao da se produži do 1. novembra.
Odluka se ne odnosi na tranzit ruskog gasa ka trećim zemljama, ali se od Srbije, kao zemlje kandidata za pristupanje EU, očekuje da postepeno usklađuje svoje zakonodavstvo sa pravnim tekovinama Unije, uključujući i energetsku politiku.
Iako mediji često navode da je REPowerEU pokrenut kao odgovor na krizu izazvanu ratom u Ukrajini, predstavnici Evropske unije u Srbiji tvrde da je rat samo ubrzao prethodno donetu odluku EU o smanjenju uvoza ruskog gasa.
"Rusija je u jednom trenutku imalo skoro 50 odsto udela u snabdevanju gasa Evropom. Svaki ekonomista može da potvrdi da je to suviše velika zavisnost", kažu iz Delegacije Evropske unije u Srbiji.
Imajući u vidu da je Srbija visoko uvozno-zavisna zemlja kada je u pitanju prirodni gas i bez značajnih otkrića novih nalazišta, postavlja se pitanje koliko ovakva odluka Evropske unije utiče na energetsku bezbednost naše zemlje.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, udeo ruskog gasa u ukupnom uvozu Srbije u 2025. iznosio je 80 odsto. Taj gas u našu zemlju stiže Balkanskim tokom, preko Turske i Bugarske.
U Srbiju je 2024. ušao gas iz Azerbejdžana preko gasnog interkonektora Dimitrovgrad-Niš. Do 2026. ugovorena je godišnja isporuka do 400 miliona kubnih metara i ta količina ne bi trebalo da se poveća pre 2027.
Time je, nakon višedecenijskog snabdevanja ruskim gasom preko Ukrajine i Mađarske, sa jednom ulaznom tačkom u transportni sistem (Horgoš), omogućeno snabdevanje iz dva pravca Bugarske, odnosno prirodnim gasom iz Rusije i Azerbejdžana.
Srbija trenuntno radi na izgradnji dodatnih interkonekcija sa Rumunijom i Severnom Makedonijom, a nedavno se pojavila informacija da bi na isti način mogla da se poveže i sa Hrvatskom, preko LNG terminala na ostrvu Krk.
Ove interkonekcije će omogućiti snabdevanje prirodnim gasom iz gasovoda BRUA (Bugarska, Rumunija, Mađarska, Austrija), Trans-anadolijskog i Transjadranskog gasovoda (TAN i TANAP), sa terminala za utečnjeni prirodni gas u Grčkoj i Hrvatskoj, kao i gasom proizvedenim u Rumuniji.
Gasne interkonekcije sa Rumunijom i Severnom Makedonijom trebalo bi da budu gotove do 2027. godine, a prema procenama, iz Rumunije bi godišnje trebalo da stigne između 1,6 i 2,5 milijardi kubika gasa, odnosno oko 1,5 milijardi kubnih metara gasa iz Severne Makedonije.
Na ovaj način, Srbija ukida zavisnost od samo jednog snabdevača i omogućava sebi bolju pregovaračku poziciju u smislu cena i kapaciteta.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je početkom februara za Rojters da će Srbija nastaviti da kupuje velike količine gasa od Rusije, ali da država planira da obezbedi i 500 miliona kubnih metara gasa godišnje kroz mehanizam zajedničke nabavke gasa Evropske unije, a što predstavlja petinu naših ukupnih potreba.
Nakon isteka trogodišnjeg gasnog aranžmana u maja 2025, Srbija i Rusija imale su dogovor o kratkoročnim produženjima snabdevanja gasom.
Trenutni rok je 31. mart, a generalni direktor Srbijagasa Dušan Bajatović nedavno je najavio produženje tog roka za još šest meseci.
Rusija trenutno snabdeva Srbiju sa oko šest miliona kubnih metara dnevno po ceni od oko 290 evra za 1.000 kubnih metara, u poređenju sa evropskom tržišnom cenom od oko 360 evra, preneo je ranije The Moscow Times.
Udeo Rusije u snabdevanju EU gasom pao je sa 45 odsto u 2021. na 19 odsto u 2024. godini.
Od januara 2026. ruski gas čini oko 13 odsto ukupne potrošnje gasa u EU.
Za REPowerEU mobilisano je gotovo 300 milijardi evra, a glavni izvor finansiranja je Mehanizam za oporavak i otpornost.
Ovaj plan Evropske unije počiva na tri stuba: ušteda energije i povećanje energetske efikasnosti, divesrsifikacija izvora snabdevanja energijom i smanjenje zavisnosti od Rusije, kao i ubrzanje prelaska na čistu i obnovljivu energiju.
Iz Evropske unije poručuju da je najjeftinija energija ona koja se ne potroši, ali se postavlja pitanje kolika je cena energetske "nezavisnosti".
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Penzionerima pomoć do 15. septembra, u planu popusti i u privatnim zdravstvenim ustanovama
14.07.2026.•
1
Pomoć za penzionere biće isplaćena najkasnije do 15. septembra, najavio je direktor PIO fonda Relja Ognjenović.
Prodaja telefona na najnižem nivou još od 2013: Nestašica memorijskih čipova zbog AI
14.07.2026.•
2
Globalne isporuke pametnih telefona pale su u drugom tromesečju 2026. za 11 odsto i dostigle najniži nivo još od 2013, pre svega zbog dugotrajnog nedostatka memorijskih čipova koji je povećao cene uređaja.
Međugodišnja inflacija u junu 2,7 odsto
13.07.2026.•
2
Međugodišnja inflacija u Srbiji u junu ove godine iznosila je 2,7 odsto, a mesečna 0,2 odsto, objavio je danas Republički zavod za statistiku.
Rojters: Evropi preti nestašica goriva zbog sukoba SAD i Irana
13.07.2026.•
4
Evropa je najizloženiji region posledicama rata između SAD i Irana kada je reč o snabdevanju energentima, navodi Rojters u analizi.
Koliko će Srbija ove godine platiti novčanih kazni i penala po tužbama?
13.07.2026.•
7
Srbija je prošle godine po osnovu novčanih kazni, penala po rešenju sudova i naknadne štete iz budžeta platila 24,2 milijarde dinara.
Evropa u prvoj polovini godine uvezla ruski LNG iz Jamala vredan šest milijardi evra
13.07.2026.•
2
Evropa je u prvoj polovini ove godine uvezla količine tečnog prirodnog gasa (LNG) iz ruskog postrojenja Jamal u vrednosti od šest milijardi evra.
Cene nafte skočile nakon novih američkih napada na Iran
13.07.2026.•
1
Cene nafte naglo su porasle, dok su azijske berze uglavnom zabeležile pad nakon novih američkih vazdušnih udara na Iran, javio je danas Asošijeted pres (AP).
Predstavnici Viz Era predali 21.000 zahteva građana da bi ostali u Srbiji
13.07.2026.•
1
Predstavnici kompanije VIz Er danas su predali više od 21.000 potpisa građana Direktoratu civilnog vazduhoplovstva, kako bi očuvali poslovanje u Beogradu.
Od "Osmeha Vojvodine" do javnog duga: Koliko košta razvoj izgradnjom puteva?
13.07.2026.•
25
Nema šta, Aleksandar Vučić ne prestaje graditi moderne puteve. Nedavno je najavio nove, preciznije prve ozbiljnije drumske investicije u Vojvodini.
Drugi put u manje od mesec dana: Košarkaškom savezu Srbije ponovo milioni iz budžetske rezerve
13.07.2026.•
1
Vlada Srbije izdvojila je 317,25 miliona dinara (oko 2,7 miliona evra) iz budžetske rezerve za redovan rad Košarkaškog saveza Srbije (KSS), objavljeno je u Službenom glasniku.
Ekonomisti strahuju od rasta cena hrane zbog super-El Ninja
13.07.2026.•
2
Ekonomski eksperti su upozorili da bi ovogodišnji super-El Ninjo globalni atmosfersko-okeanski fenomen mogao da izazove ozbiljan šok za globalne cene hrane koji bi mogao da potraje do 2028. godine.
Akcize na gorivo od danas 10 odsto niže
13.07.2026.•
12
Akciza na gorivo od danas, 13. jula biće niža za 10 odsto, a ova promena važiće do 19. jula.
Fitch opet zadržao Srbiju stepenicu ispod investicionog rejtinga
12.07.2026.•
2
Agencija Fitch Ratings potvrdila je Srbiji kreditni rejting BB+ sa pozitivnim izgledima, ponovo je ostavljajući na jedan stepenik ispod investicionog rejtinga.
Ministarstvo donelo pravilnik o ugovorima između poljoprivrednika i otkupljivača
12.07.2026.•
4
Ministarstvo poljoprivrede donelo je Pravilnik o osnovnim elementima ugovora između poljoprivrednog proizvođača i prerađivača ili otkupljivača poljoprivrednih proizvoda.
Vlasnici pumpi: Nemamo mogućnost da prodajemo dizel poljoprivrednicima po 184 dinara
12.07.2026.•
6
Vlasnici privatnih benzinskih pumpi izjavili su da ne mogu da prodaju dizel gorivo poljoprivrednicima po povlašćenoj ceni od 184 dinara po litru, kako je promenom propisa predvidela Vlada Srbije.
Devizne rezerve smanjene na 29,6 milijardi evra
12.07.2026.•
0
Bruto devizne rezerve Narodne banke Srbije (NBS) su na kraju juna iznosile 29,6 milijardi evra i u odnosu na kraj maja smanjene su za 273,2 miliona evra, saopštila je NBS.
MMF kaže da će privredni godišnji rast Srbije biti 3,5 odsto: Ekonomista ukazuje na probleme te procene
12.07.2026.•
7
Projekcija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) o privrednom rastu Srbije u narednih pet godina od 3,5 odsto godišnje u odnosu na prosečni rast u evrozoni od 1,2 odsto, suviše je optimistična i nepouzdana.
Kina umesto EU kao glavni spoljnotrgovinski i investicioni partner Srbije: Koliko je to ostvarivo?
12.07.2026.•
19
Ekonomske aktivnosti u Srbiji funkcionišu slično kao i spoljna politika zemlje - sa svima smo dobri, dok se ne zahteva poštovanje prava ili igranje po pravilima.
Evropa korak bliže digitalnom evru: Ovo su neki od detalja
12.07.2026.•
4
Evropski parlament usvojio je pregovarački stav čime je odobren početak pregovora sa Savetom Evropske unije o predlogu za uvođenje digitalnog evra.
Cene kafe i kakaa naglo skočile
11.07.2026.•
1
Cene kafe i kakaa na berzama su naglo skočile jer su se investitori zabrinuli da bi klimatski poremećaji izazvani El Ninjom mogli da ugroze prinose ove dve globalno tražene biljke širom Brazila i Zapadne Afrike.
Milijarde za Ekspo: Ko je dobio najveće javne nabavke u Srbiji?
11.07.2026.•
7
Za međunarodnu izložbu Ekspo 2027 u Srbiji do sada je kroz javne nabavke opredeljeno više od 450 miliona evra.
Komentari 17
Old Dog
Zamenik zamenika
U Zagrebu je naglašeno da bi
Evropa trebalo da se odrekne svoje
zavisnosti od ruskih energetskih
resursa. Petnaestog februara, mađarski ministar spoljnih poslova Peter Szijjarto zatražio je obezbeđenje transporta ruske nafte nakon sastanka sa slovenskom ministarkom privrede Denisom Sakovom. "Nafta kupovana od rusije moze se činiti jeftinijom za neke zemlje, ali pomaže u finansiranju rata i napada na ukrajinski narod. Došlo je vreme da se okončaju ove vojne spekulacije', napisao je na društvenim mrežama hrvatski ministar privrede Ante Sušnjar.
Hrvatska je Evropa. To je evropska saradnja i bezbednost. To je podrška Ukrajini.
Particulare matter
E,tako ce proći i rusi.
Biće i oni pitani, ali nešto drugo u nekom novom Nirnbergu.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar