OFAC se umešao u slučaj Azotare: Data centar blokiran, dug Promista ostaje neizmiren
Slučaj pančevačke Azotare po svemu sudeći prevazišao je pitanje namirenja duga između poverioca i dužnika. Spor dve strane došao je i do američke Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAC).
A sve zbog sumnji američke kompanije Nitron na nezakonite radnje i potencijalnu korupciju, saznaje Forbs Srbija.
Kako je Forbs Srbija pisao juče, zbog duga od 16,7 miliona dolara američka kompanija Nitron group upisala je založno pravo na celokupan udeo novosadske firme Promist u pančevačkoj Azotari.
Potražuje i dodatnih 6,8 miliona odnosno ukupno 23,5 miliona dolara. Založno pravo je upisano na osnovu zaključka javnog izvršitelja i rešenja Privrednog suda u Novom Sadu, ali je dan nakon upisa usledio obrt. Naime, na osnovu žalbe koju je uložio Promist, sud je preinačio prvobitnu odluku i usvojio žalbu.
Potražuje i dodatnih 6,8 miliona odnosno ukupno 23,5 miliona dolara. Založno pravo je upisano na osnovu zaključka javnog izvršitelja i rešenja Privrednog suda u Novom Sadu, ali je dan nakon upisa usledio obrt. Naime, na osnovu žalbe koju je uložio Promist, sud je preinačio prvobitnu odluku i usvojio žalbu.
Pošto žalba ne odlaže izvršenje, u Registar založnog prava je ova zaloga već upisana. Do objavljivanja teksta, ona je i dalje na snazi u pomenutom registru. Nova odluka suda, koja bi nalagala brisanje zaloge, očigledno još nije formalno sprovedena.
Forbs Srbija juče je saznao i da Promist nije vratio dug Nitronu. Iako je bilo logično pretpostaviti da je upravo izmirenje duga bio razlog za skidanje zaloge i blokade računa ove firme, ovo nam je i potvrđeno i iz američke kompanije Nitron.
Forbs Srbija istraživao je na osnovu čega je Privredni sud u Novom Sadu preinačio odluku o upisu založnog prava. Podsetimo, upis ovog prava podrazumeva da Promist, koji je jedini vlasnik Azotare, ne može da proda, prenese, založi ili na bilo koji drugi način raspolaže Azotarom dok god ne izmiri dugovanje prema Nitronu.
U Promistu ćute o dugu i data centru
Privredni sud u Novom Sadu nije odgovorio na pitanja Forbs Srbija zbog čega je prvobitna odluka o upisu založnog prava nad Azotarom preinačena.
Odgovore nisu dobili ni iz kompanije Promist.
Forbs Srbija pitao je ovu kompaniju da li su vratili dug koji imaju prema američkom dobavljaču i ako nisu, zbog čega to nisu uradili. Takođe, upitani su i da li ova kompanija kao vlasnik Azotare planira da gradi data centar na lokaciji sadašnje fabrike veštačkog đubriva.
Naime, septembra 2025. grad Pančevo stavio je na rani javni uvid izmene i dopune Plana generalne regulacije koji predviđa da na prostoru sadašnje Azotare nikne data centar. Ne pominje se ko bi bio investitor.
Ono što se vidi u Planu je da će najveći deo postojećih objekata hemijske industrije koji su korišćeni za potrebe rada HIP Azotare biti uklonjeni. Na tom prostoru trebalo bi da nikne novi data centar u kome će biti zaposleno između 250 i 400 ljudi. Među objektima koji su planirani da budu srušeni su pogon i skladište karbamida, lager tečnog azotnog đubriva, pogon azotne kiseline, kao i silosi za skladištenje žitarica.
Data centar blokiran?
Planirani data centar uključivao bi 336 generatora i gasnu elektranu snage 650 MW. Sa tim kapacitetom bio bi među najvećim data centrima u Evropi, navodi se u ovom dokumentu.
Iako u Promistu nisu ni demantovali ni potvrdili da imaju veze sa budućim data centrom, oni su vlasnici objekata čije je rušenje planirano. I lokacije na kojoj bi data centar trebalo da se gradi.
Bilo da su potencijalni investitor ili samo prodavci ove imovine, upisano založno pravo u korist Nitron group osujetilo bi njihove planove.
Podsetimo, sve dok je zaloga upisana, oni kao vlasnici ne mogu da raspolažu ovom svojom imovinom. Time je i projekat data centra praktično blokiran.
U Nitronu kažu da je sudska odluka protivzakonita
"Svesni smo da je prvostepeni sud u Srbiji, postupajući po žalbi Promista, obustavio izvršni postupak u kojem je naplata Nitronovih potraživanja prema Promistu već bila u toku. Razlozi žalbe koje je izneo Promist nisu priznati zakonom. Odluku je doneo prvostepeni sud umesto apelacionog. Time su dodatno prekršena procesna pravila. Žalba Promista prethodno nije bila dostavljena Nitronu na odgovor", kaže za Forbs Srbija Vilijem Otero, iz kompanije Nitron group.
On dodaje da pravni zastupnici Nitrona razmatraju sva raspoloživa pravna sredstva. To uključuje dalju žalbu i alternativne mehanizme izvršenja u Srbiji i Sjedinjenim Američkim Državama. Dodaje da ukidanje procesne mere ne poništava osnovni dug niti prava Nitrona kao poverioca.
"Na osnovu dosadašnjeg toka postupka, sve je verovatnije da je ovakav ishod rezultat koordinisanog napora da se ukine blokada bankarskih računa Promista, a ne odluke zasnovane na zakonu", kaže dalje Otero.
Dug nije vraćen
Otero potvrđuje da dug nije vraćen.
"Promist duguje Nitronu približno 23 miliona dolara po osnovu komercijalnih transakcija iz 2023. za koje je Nitron u potpunosti ispunio svoje ugovorne obaveze. Od ključnog je značaja da je ovaj dug bio obezbeđen zalogom na robi uskladištenoj kod Promista. Ta roba je u međuvremenu nestala, ostavljajući Nitronovo obezbeđenje bez ikakve vrednosti, a dug u potpunosti nenamiren. Upravo zato je Nitron bio primoran da pokrene izvršenje nad drugom imovinom".
Naš sagovornik smatra da Promist očigledno nema finansijskih problema u poslovanju. Kaže da je izgleda posredi usmeravanje novca ka povezanim firmama kako ne izmirio dug prema Nitronu.
"Sredstva su izgleda usmeravana ka drugim subjektima, uključujući Galens invest, Ossid kapital, kao i kroz isplatu dividendi u istom periodu u kojem je naš dug ostao neizmiren. Nitron je ostao bez naplate dok je novac odlazio na druge strane. Smatramo da su to pitanja koja bi srpske vlasti, kao i drugi zainteresovani za integritet poslovanja na ovom tržištu, trebalo da postave", kaže Otero.
Forbs Srbija utvrdio je analizom finansijskih izveštaja da je u 2023. Promist isplatio na ime dividendi 698,2 miliona dinara. I da je te godine uvećao kapital za 352 miliona dinara. Ostvareni profit u toj godini bio je 414,6 miliona dinara.
Ceo tekst čitajte OVDE.
Ceo tekst čitajte OVDE.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
MP Team Prevodi - sudski tumači u Novom Sadu: Overeni prevodi na više od 20 jezika
10.08.2026.•
0
MP Team Prevodi okuplja ovlašćene sudske tumače i stručne prevodioce sa višedecenijskim iskustvom koji pružaju brze, tačne i poverljive prevode, uz uslugu prilagođenu potrebama klijenata iz cele Vojvodine i Srbije.
Kiparski ministar: Evropa bi mogla da počne da dobija naš gas u martu 2028.
09.08.2026.•
2
Potrošači mogu očekivati da će prirodni gas iz nalazišta u podmorju kod Kipra pomoći u pokrivanju energetskih potreba Evrope već od marta 2028. godine, izjavio je ministar energetike te ostrvske zemlje Majkl Damianos.
Novi rizici za inflaciju u Srbiji: Da li nas do kraja godine čekaju nova poskupljenja?
09.08.2026.•
15
Nakon perioda usporavanja inflacije, pred Srbijom su novi rizici koji bi u narednom periodu mogli da utiču na rast cena. Među njima su kretanje cena nafte i goriva, međunarodna geopolitička neizvesnost i toplotni talas.
Nekadašnji jugoslovenski gigant seli se iz Zagreba: Proizvodnja stiže u Gornji Milanovac
09.08.2026.•
13
Proizvodnja nekadašnjeg jugoslovenskog giganta Hromosa (Chromos) biće premeštena u Gornji Milanovac u Srbiji i Kolićevo u Sloveniji.
Država se za auto-put Beograd - Zrenjanin - Novi Sad zadužuje kod tri banke
09.08.2026.•
6
Vlada Srbije uputila je Skupštini Srbije predloge tri zakona o zaduživanju Srbije kod tri banke, a u vezi sa izgradnjom auto-puta Beograd - Zrenjanin - Novi Sad.
Koliko morate da radite za jednu kuglu sladoleda?
09.08.2026.•
0
U okvirnom poređenju cena u 10 evropskih zemalja, koje je sproveo Euronews, pokazalo se da je za kupovinu jedne kugle sladoleda potrebno najviše radnog vremena u Grčkoj - gotovo tri puta više nego u Nemačkoj.
Vozači kamiona sa Zapadnog Balkana i dalje na ledu: Evropska komisija nije ponudila rešenje
08.08.2026.•
10
Evropska komisija (EK) nije ponudila nikakvo rešenje za skidanje ograničenja trajanja boravka profesionalnih vozača kamiona sa Zapadnog Balkana u zemljama Šengen zone.
Nemačke pokrajine ukidaju zabranu vožnje kamiona nedeljom zbog niskog vodostaja
08.08.2026.•
0
Nemačke savezne pokrajine Rajna-Palatinat, Donja Saksonija, Severna Rajna-Vestfalija i Sarland privremeno su suspendovale zabranu saobraćaja za kamione nedeljom.
Airbnb beleži veliku potražnju širom sveta, akcije porasle devet odsto
08.08.2026.•
0
Akcije kompanije za onlajn rezervaciju smeštaja Er bi-en-bi (Airbnb) porasle su oko devet odsto nakon što je kompanija objavila rezultate za drugo tromesečje 2026. koji su nadmašili očekivanja analitičara.
Ko je u pravu za rafineriju: Vučić upozorava na Dunav, NIS kaže da radi normalno
08.08.2026.•
12
Dok predsednik Srbije Aleksandar Vučić upozorava da bi zbog niskog vodostaja Dunava rafinerija u Pančevu mogla da bude prinuđena da privremeno obustavi rad, ministarka tvrdi da rafinerija radi povećanim obimom.
Bugari spasavaju Evropu
08.08.2026.•
19
Istorijski minimalan nivo vode u Dunavu iznedrio je niz poteškoća u mnogim zemljama.
Produženo smanjenje akciza na gorivo
07.08.2026.•
1
Vlada Srbije produžila je smanjenje akciza na naftne derivate za još sedam dana.
Za zaštitu Srbije od klimatskih promena potrebno više od 27 milijardi evra do 2033.
06.08.2026.•
19
Vlada Srbije usvojila je Strategiju zaštite životne sredine, u kojoj se procenjuje da zaštita od posledica klimatskih promena zahteva investicije od 27,2 milijarde evra do 2033. godine.
Dok se Mali hvali viškom, budžetski minus posle uplate za "rafale" skoro milijardu evra
06.08.2026.•
15
Vlada Srbije je pola godine pre roka uplatila deo rate za francuske borbene avione "rafal", pa je minus u blagajni Srbije krajem jula bio 4,3 puta veći nego u prvih sedam meseci prošle godine.
Jorgovanka Tabaković je 14 godina na čelu Narodne banke Srbije: Saopšteno koji su rezultati toga
06.08.2026.•
26
Narodna banka Srbije (NBS) saopštila je danas, povodom 14 godina guvernerke Jorgovanke Tabaković na čelu NBS, da je obezbeđena stabilnost koja traje i rezultati u korist građana i privrede.
Koje bi mere država mogla da uvede u slučaju ozbiljne nestašice struje i goriva?
06.08.2026.•
21
Iako državni zvaničnici uveravaju građane i privredu da je situacija sa proizvodnjom električne energije i naftnih derivata stabilna, vremenska prognoza nagoveštava da država mora biti spremna na moguće mere.
Sindikati: Povećanje minimalca zavisiće od rasta zarada u javnom sektoru
05.08.2026.•
7
Savez samostalnih sindikata Srbije (SSSS) i Ujedinjeni granski sindikat (UGS) "Nezavisnost" će u pregovorima o povećanju minimalne zarade za 2027. godinu tražiti da taj iznos ne ugrozi odnosprema platama u javnom sektoru
U Srbiji nikad više sunčanih dana, a solarnih panela i dalje veoma malo
05.08.2026.•
23
Veoma toplo i sušno vreme ovog leta prouzrokuje brojne probleme u Srbiji, regionu i Evropi, zbog čega su pojedine nuklearne elektrane već isključene.
Đedović Handanović: Zbog niskog Dunava upitan uvoz 20.000 tona dizela
05.08.2026.•
9
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović razgovarala je sa predstavnicima Udruženja naftnih kompanija Srbije i NIS o dopremanju naftnih derivata u uslovima višenedeljnog niskog vodostaja Dunava.
Građani se zadužuju brže od privrede: Dug prema bankama porastao 15,6 odsto
04.08.2026.•
5
Dug privrede, građana i preduzetnika prema bankama u Srbiji nastavio je da raste i na kraju jula ove godine dostigao je skoro 4.701 milijardu dinara.
Komentari 8
Atanas
Dule
Trebace i jos vise u buducnosti.
Ne gubite vreme na defetizam ako ne znate nista o oblasti data centara.
Usputno pitanje
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar