Srbija se zadužila 235 miliona evra, investitorima morala da obeća veću zaradu

Država Srbije se ove nedelje zadužila 27,6 milijardi dinara (oko 235 miliona evra) prodajom dinarskih obveznica za koje je morala da obeća veći prinos nego prošlog meseca.
Srbija se zadužila 235 miliona evra, investitorima morala da obeća veću zaradu
Foto: Pixabay
Srbija je u utorak prodala petogodišnje državne obveznice iz reotvorene emisije koja je prvi put emitovana 28. jula prošle godine, a na naplatu dopevaju 30. jula 2030. godine, sa kuponskom stopom od 4,5 odsto, prenosi Biznis.rs.
 
Međutim, tržište je procenilo da taj prinos nije dovoljan, pa je država investitorima morala da obeća zaradu od pet odsto, što je za 0,41 odsto više nego prilikom prodaje obveznica iz iste emisije u maju.
Tada je država prodala obveznice iste ročnosti i sa istim datumom dospeća u vrednosti 2,2 milijarde dinara po stopi prinosa od 4,59 odsto godišnje.
 
Ukoliko se uporede sva ovogodišnja zaduživanja po osnovu iste hartije od vrednosti, jasno se pokazuje postepen rast prinosa koji je u junu znatno povećan prevashodno zbog pogoršanja uslova zaduživanja u uslovima geopolitičkih poremećaja.
Država se početkom godine zaduživala uz prinose koji su bili čak i nešto niži od kuponske stope od 4,5 odsto, pa je tako u januaru plaćala investitorima 4,49 odsto. Na februarskoj i martovskoj aukciji cena je bila 4,55 odsto, u maju je dostigla 4,59, a manje od mesec dana kasnije i celih pet odsto.
 
Fiskalni savet upozorio je ovih dana da u kontekstu procene zaduženosti države ne bi trebalo uzimati u obzir samo nivo javnog duga kao udeo u BDP-u, već i iznose koje država isplaćuje za kamate, naveo je portal.
 
"Čak i kad se posmatra trenutni nivo javnog duga koji na prvi pogled deluje relativno nisko, važno je imati u vidu da se Srbija zadužuje po kamatnim stopama koje su skoro dvostruko više od proseka EU. Zbog toga, iako ima približno upola manji javni dug od proseka EU, za kamate izdvaja skoro isti deo BDP-a (1,9 odsto u odnosu na 2,1 odsto)", naveo je Fiskalni savet u analizi Fiskalne strategije za period od 2027. do 2029.
Fiskalni savet ocenjuje da to ne dovodi u pitanje opštu ocenu stabilnosti javnih finansija Srbije, ali pokazuje da je manevarski prostor fiskalne politike u srednjem roku ipak nešto uži nego što brojevi i analize iz Strategije sugerišu.
 
Fiskalna strategija za period od 2027. do 2029. godine predviđa postepeno smanjenje javnog duga sa 44,7 odsto BDP-a na kraju 2025. na 43,9 odsto do kraja 2029. godine.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Prostak iz Cipuljica

    11.06.2026 09:30
    Nije dobro bice jos gore
    Ja imam 54 godine, igrom slucaja sam ostao da zivim u ovoj nesrecnoj zemlji i buduci da nemam vise od dvadesetak godina zivota jos da odzivim mislim da ce do tada sistem funkcionisati tako sa 10, 15 odsto mogucnosti i da ce nekako moci da se prezivi. Ali sta ceka nasu decu i njihovu decu ukoliko odluce da ostanu ovde, bolje je da ni ne razmisljam o tome. Ova zemlja je vec sada pakao a za deset, dvadeset godina ce biti opsta anarhija gde ce se ljudi ubijati za koricu hleba na ulici. I ne preterujem, videcete u sta ce se ovo cudo pretvoriti u narednih nekoliko decenija. Vec sada je jako lose a bice i gore, mnogo gore.
  • Aleksandar

    10.06.2026 18:09
    Još jedan uspeh naprednjaka
    Još jedan kredit.
  • misko

    10.06.2026 17:37
    sve ce to inflacija da ispegla
    Rast BDP-a 2,5% a kamata 5%, /?/ godisnje.
    Sve ukupni dug Srbije, drzave, preduzeca,gradjana je preko 100 milijardi e. 120% BDP-a. Sve ce to marati nasa deca i unuci da vracaju. Ne razmislja se sta ce biti SUTRA, vec daj da danas uzmem 5000 din za glas na izborima a sutra nek deca i unuci grcaju u dugovima.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija