Naučnici napravili najbolje samozatamnjujuće staklo do sada
Kako je objavljeno na sajtu tog fakulteta, iako postoje slični primeri samozatamnjujućeg stakla, novootkriveni način je mnogo bolji jer staklo postaje potpuno crno i to za mnogo kraće vreme nego što je to do sada bio slučaj.
Prednost u odnosu na postojeće materijale jeste i to što je za zatamnjivanje i posvetljivanje stakla potrebno veoma malo energije kako bi se to stanje održalo, odnosno elektricitet je neophodan samo za pokretanje promene, a ne i za održavanje u tom stanju.
Novu tehnologiju razvili su profesor hemije na MIT-u Mirčea Dinka, polaznik doktorskih studija Kalid Al-Kabi i asistent na Brandajs univerzitetu Kejsi Vejd.
Kako je Dinka objasnio, njihovo otkriće koristi elektrohromatske materijale, koji menjaju boju i transparentnost kao reakciju na električni napon.
Ovo je potpuno drugačije od fotohromatskih (foto-osetljivih) materijala koji mogu da se nađu u naočarima za sunce i koji postaju tamnije kada svetlost bude jača. Takvi materijali sporije reaguju, a promena u njihovoj prozirnosti je mnogo manja”, rekao je Dinkal.
On je dodao i da je njihovo otkriće bolje i od postojećih elektrohromatskih materijala koji se trenutno primenjuju u avionu boing 787, kojima je potrebno nekoliko minuta da potamne, a čak ni tada to ne bude potpuno crno, već samo tamnija nijansa zelene.
Razlog za sporu promenu nijanse leži u tome što se ona bazira na kretanju elektrona, koji prozoru daju negativni električni naboj, da bi mu zatim pozitivno naelktrisani joni vratili električni balans i stvorili efekat promene boje.
Međutim, dok se elektroni kreću veoma brzo kroz materijal, joni to čine znatno sporije, što dovodi do usporavanja čitavog procesa.
Tim sa MIT-a je to prevazišao upotrebom sunđerastih materijala, takozvanih metal-organskih okvira (metal-organic frameworks - MOFs) koji mogu da provode i elektrone i jone velikom brzinom.
Takvi materijali u upotrebi su već 20 godina zbog svoje mogućnosti da unutar strukture skladište gasove, ali naučnici sa Masačusetskog tehnološkog instituta su prvi koji su iskoristili njihova električna i optička svojstva.
S obzirom na to da su svojstva materijala prikazana u laboratorijskim uslovima, sledeći korak istraživačkog tima jeste da napravi uzorak za testiranje, veličine jednog kvadratnog inča (6,45 kvadratnih centimetara), kako bi ona bila prikazana potencijalnim investitorima, ali i da bi se utvrdili troškovi eventualne proizvodnje prozora od tog materijala.
Kao dodatak samopotamnjujućem prozoru materijal bi mogao da se iskoristi i za ekrane uređaja male električne snage, poput onih kakve koristi Kindl e-čitač, ali, kako je istakao Dinka, to bi bilo zasnovano na potpuno drugačijem pristupu.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar