Studija: Što je toplije - rađa se sve manje dečaka

Kada temperature porastu iznad 20°C, rađa se manje dečaka u poređenju sa devojčicama, pokazalo je novo istraživanje.
Studija: Što je toplije - rađa se sve manje dečaka
Foto: Pixabay
Istraživači sa Univerziteta u Oksfordu otkrili su da izloženost toploti može povećati prenatalnu smrtnost u ranoj trudnoći, posebno kod muških fetusa, piše Euronews.
 
Dugi niz godina smatralo se da je odnos polova pri rođenju kod ljudi - odnos muškog i ženskog potomstva - konstantan, genetski određen i nepromenljiv na društvene ili ekološke šokove, napisali su autori.
Međutim, rezultati objavljeni u časopisu "Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America" (PNAS) pokazuju da ekstremna toplota može igrati ulogu u broju dečaka i devojčica koji se rađaju širom sveta.
 
Istraživači su analizirali podatke iz više od pet miliona rođenja u 33 zemlje podsaharske Afrike i u Indiji. Otkrili su da spoljašnja toplota može povećati prenatalnu smrtnost u ranoj trudnoći, posebno kod muških fetusa, u oba regiona sveta.
"Pokazujemo da temperatura fundamentalno oblikuje ljudsku reprodukciju utičući na to ko se rađa, a ko se ne rađa", rekao je koautor studije Abdel Gani.
 
On je napomenuo da nalazi pokazuju da temperatura ima merljive posledice po preživljavanje fetusa i planiranje porodice, sa implikacijama za sastav populacije i rodni balans.
 
"Razumevanje ovih procesa je ključno za predviđanje kako okruženje utiče na društva u klimi koja se zagreva", dodao je on.
 
Studija je identifikovala 20°C kao temperaturu na kojoj dolazi do promene u odnosu polova, iako topliji dani ne pojačavaju proporcionalno taj efekat.
 
Prethodna istraživanja pokazala su da izloženost toploti tokom trudnoće ugrožava sposobnost majčinog tela da reguliše temperaturu, povećavajući rizik od gubitka trudnoće. Ako je majka dehidrirana, beba možda neće dobiti dovoljno krvi, kiseonika ili hranljivih materija.
 
Ne samo biološki odgovor
 
Izloženost toploti ne šteti samo zdravlju majke već utiče i na ponašanje u planiranju porodice.
 
Visoke temperature mogu uticati na pristup abortusu kroz poremećaje u mobilnosti ili povećanjem finansijske neizvesnosti i smanjenjem mogućnosti za ostvarivanje prihoda, naveli su autori.
 
Studija naglašava da efekti toplote nisu ravnomerno raspoređeni.
 
Žene sa manje resursa i one koje žive u ranjivijim uslovima su jače pogođene, što izaziva zabrinutost da bi klimatske promene mogle povećati zdravstvene nejednakosti.
 
U Evropi zemlje već beleže porast temperatura, sa više od 100 dana toplotne sezone u regionima kao što su Albanija, Grčka, Portugal i Španija.
 
Godina 2024. imala je drugi najveći broj dana sa toplotnim stresom i tropskih noći - kada temperatura ne padne ispod 20°C - prema podacima Svetske meteorološke organizacije.
 
Kako se očekuje dalji rast globalnih temperatura, istraživači pozivaju na dodatne studije o uticaju faktora iz okruženja kako bi se zaštitilo zdravlje majki i poboljšao pristup zdravstvenoj zaštiti, sa ciljem smanjenja dugoročnih posledica na reprodukciju i dinamiku populacije.
Uticaj klimatskih promena na plodnost
 
Studije su dokumentovale uticaj klimatskog zdravlja na plodnost i kod muškaraca i kod žena.
 
Tokom 2024. godine mnoge evropske zemlje prijavile su najniže stope nataliteta u poslednjih nekoliko decenija. Dok stručnjaci kažu da je potrebno 2,1 dete po ženi da bi veličina populacije ostala stabilna, nekoliko zemalja već godinama ima brojke konstantno ispod 1,5.
 
Nedavni sistematski pregled koji su sproveli istraživači sa Katoličkog univerziteta u Čileu pokazao je da sve češći klimatski događaji i prirodne katastrofe ozbiljno remete reproduktivne procese - od začeća do brige o detetu - uključujući reproduktivne namere, trudnoću, porođaj, plodnost i roditeljstvo.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Porodica i dom

Zašto se ljudske bebe rađaju potpuno nemoćne?

Zašto se čini da su ljudske bebe, u poređenju sa većinom drugih životinja, neverovatno nemoćne? Ždrebe može da ustane za nekoliko sati, a mladunče šimpanze može gotovo odmah čvrsto da se uhvati za dlaku svoje majke.

Šveđanka dobila trojke u 50. godini

Šveđanka Mari Gustavson je već imala četiri sina, kada je poželela da rodi još jednu bebu, i to u 50. godini, ali je na opšte iznenađenje dobila trojke.