Nivo mora je viši nego što smo mislili, a posledice su ogromne
Rastući nivoi mora zbog klimatskih promena mogu ugroziti desetine miliona više ljudi nego što su naučnici i državni planeri prvobitno mislili.
Foto: Pixabay
Istraživači su pregledali stotine naučnih studija i procena opasnosti i otkrili da je oko 90 odsto njih potcenilo osnovnu visinu obalnih voda u proseku za oko 30 centimetara, prema studiji objavljenoj u časopisu "Nature", prenosi ScienceAlert.
To je mnogo češći problem u Globalnom jugu, na Pacifiku i u jugoistočnoj Aziji, a ređi u Evropi i duž atlantskih obala.
Uzrok je nesklad između načina na koji se mere visine mora i kopna, rekao je koautor studije Filip Minderhud, profesor hidrogeologije na Univerzitetu "Wageningen & Research" u Holandiji.
On je to pripisao "metodološkoj slepoj tački" između različitih načina na koje se te dve stvari mere.
Svaki način pravilno meri sopstvene oblasti, rekao je. Ali tamo gde se more susreće sa kopnom, mnogi faktori često nisu uzeti u obzir kada se koriste sateliti i modeli zasnovani na merenjima sa kopna.
Studije koje izračunavaju uticaj porasta nivoa mora obično "ne gledaju stvarno izmeren nivo mora, pa koriste ovu vrednost od nula metara" kao početnu tačku, rekla je glavna autorka Katarina Zeger sa Univerziteta u Padovi u Italiji.
Na nekim mestima u Indo-Pacifiku, to je blizu jedan metar, rekao je Minderhud.
Jedan jednostavan način da se ovo razume jeste da mnoge studije pretpostavljaju nivo mora bez talasa ili struja, dok je stvarnost na ivici vode takva da su okeani stalno uzburkani vetrom, plimom, strujama, promenama temperature i pojavama poput El Ninja, rekli su Minderhud i Zeger.
Prilagođavanje tačnijoj početnoj visini obale znači da bi, ako nivo mora poraste za nešto više od jedan metar - kao što neke studije predviđaju da će se desiti do kraja veka - vode mogle da poplave do 37 odsto više kopna i ugroze dodatnih 77 miliona do 132 miliona ljudi, navodi studija.
To bi izazvalo probleme u planiranju i finansiranju posledica po svet koji se zagreva.
"Time imate mnogo više ljudi kod kojih je rizik od ekstremnih poplava znatno veći nego što se mislilo", rekao je Anders Leverman, klimatski naučnik iz Potsdam Instituta za istraživanje uticaja klimatskih promena u Nemačkoj, koji nije učestvovao u studiji.
Jugoistočna Azija, gde je studija uočila najveće razlike, već ima najviše ljudi ugroženih porastom nivoa mora.
Minderhud je ukazao na ostrvske države u tom regionu kao mesto gde se stvarnost ovih razlika jasno vidi.
Obratiti pažnju na početnu tačku
Ova nova studija se u suštini bavi time šta je stvarnost na terenu.
Proračuni koji mogu biti tačni za mora u celini ili za kopno nisu sasvim tačni na toj ključnoj tački gde se voda i kopno susreću, rekli su Zeger i Minderhud. To je posebno tačno u Pacifiku.
"Da biste razumeli koliko je neki deo kopna viši od vode, morate znati nadmorsku visinu kopna i visinu vode. A ono što ovaj rad kaže jeste da je ogromna većina studija jednostavno pretpostavila da je nula u vašem skupu podataka o visini kopna - nivo vode. A zapravo nije. Problem je samo u početnoj osnovi od koje ljudi polaze", rekao je stručnjak za porast nivoa mora Ben Straus, izvršni direktor organizacije "Climate Central". Njegova studija iz 2019. bila je jedna od retkih za koju novi rad kaže da je to uradila ispravno.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Magazin
Vrednost nekretnina u Dubaiju pala za 30 odsto zbog rata na Bliskom istoku
15.03.2026.•
1
Eskalacija rata na Bliskom istoku počela je snažno da pogađa finansijska tržišta u regiji, a jedan od najupečatljivijih pokazatelja je nagli pad indeksa nekretnina u Dubaiju.
Glečeri u austrijskim Alpima se raspadaju i dezintegrišu zbog klimatskih promena
15.03.2026.•
0
Glečeri u austrijskim Alpima ne samo da se smanjuju, već se zbog klimatskih promena dezintegrišu i raspadaju, upozorili su naučnici u najnovijoj studiji, preneo je BBC.
Britanski muzeji čuvaju više od 260.000 ljudskih ostataka iz celog sveta
15.03.2026.•
0
Muzeji u Velikoj Britaniji čuvaju više od 263.000 različitih delova ljudskih ostataka iz celog sveta, što poslanici i arheolozi opisuju kao neprijatno nasleđe kolonijalne prošlosti zemlje.
Na današnji dan: Rođen Branko Radičević, ubijen Cezar, umro Moša Pijade
15.03.2026.•
1
Pregled najvažnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 15. mart.
Preminuo filozof Jirgen Habermas
14.03.2026.•
3
Nemački filozof Jirgen Habermas, jedan od najpoznatijih nemačkih intelektualaca, preminuo je u 96. godini, saopštio je danas njegov izdavač.
Na današnji dan: Rođeni Ajnštajn i Mika Antić, umro Marks
14.03.2026.•
0
Pregled važnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 14. mart.
Kako da pronađete svoj lični stil: Evo nekoliko saveta
13.03.2026.•
1
Pravi stil nije u jurnjavi za trendovima, kažu stručnjaci. Umesto toga, reč je o oblačenju na način koji otkriva vašu autentičnu ličnost i "verziju vas koja deluje najiskrenije i najživlje".
Na današnji dan: Preminuli Ivo Andrić i Mija Aleksić
13.03.2026.•
1
Donosimo vam pregled događaja koji su se dogodili na današnji dan, 13. marta.
Španija uvodi "otisak mržnje": Novi sistem za praćenje govora mržnje na mrežama
12.03.2026.•
2
Premijer Španije Pedro Sančez najavio je pokretanje sistema za merenje polarizacije i govora mržnje na društvenim mrežama pod nazivom "HODIO", takozvani "otisak mržnje".
Na današnji dan: Ubijen Đinđić, rođeni Dis i vojvoda Stepa, Austrija pripojena Trećem rajhu
12.03.2026.•
1
Pregled važnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 12. mart.
Kompanija nudi 735 evra dnevno zaposlenom koji će ceo dan da maltretira AI
11.03.2026.•
1
Ako vam je AI četbot ikada testirao strpljenje, ovaj posao vam može doneti 800 dolara (oko 735 evra) da izbacite iz sebe svu tu frustraciju.
Na današnji dan: Umrli Dragan Nikolić i Slobodan Milošević, Krim proglasio nezavisnost
11.03.2026.•
0
Pregled najvažnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 11. mart.
Italija za 30 miliona evra otkupila delo Karavađa
10.03.2026.•
0
Italija je kupila delo baroknog majstora Karavađa za 30 miliona evra, što je jedna od najvećih suma koje je država ikada platila za jedno umetničko delo, saopštilo je danas italijansko Ministarstvo kulture.
Britanski poslanici odbacili predlog o zabrani društvenih mreža za mlađe od 16 godina
10.03.2026.•
1
Poslanici u parlamentu Ujedinjenog Kraljevstva odbacili su predlog o zabrani društvenih mreža za mlađe od 16 godina.
Na današnji dan: Ostavka vlade Vojislava Koštunice, umro Sterija, osuđen ubica Martina Lutera Kinga
10.03.2026.•
0
Pregled najvažnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 10. mart.
Na današnji dan: Prve antirežimske demonstracije u Beogradu, rođen Bobi Fišer, umro Čarls Bukovski
09.03.2026.•
0
Pregled najvažnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 9. mart.
Danas se pomeraju kazaljke u SAD - milioni Amerikanaca nisu srećni zbog toga
08.03.2026.•
1
U većem delu SAD časovnici se danas pomeraju jedan sat unapred zbog letnjeg računanja vremena, te dan traje 23 sata što remeti rasporede spavanja i izaziva milione žalbi.
Globalno zagrevanje se ubrzalo - i to dvostruko
08.03.2026.•
2
Klimatski slom i zagrevanje planete odvijaju se mnogo brže, pri čemu je tempo zagrevanja gotovo dvostruko ubrzan, upozorili su istraživači u najnovijoj studiji, prenosi "Gardijan".
Indonezija zabranila društvene mreže za mlađe od 16 godina
08.03.2026.•
1
Indonezija će zabraniti društvene mreže za decu mlađu od 16 godina, rekla je ministarka komunikacija i digitalnih poslova Meutja Hafid.
Na današnji dan: Italija uvela karantin zbog korone, uspostavljen Međunarodni dan žena
08.03.2026.•
0
Pregled najvažnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 8. mart.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar