Srpsko-američka naučnica Gordana Vunjak Novaković dobitnica je prestižne Evropske nagrade za pronalazače 2021. za inovativni doprinos u bio-medicinskom inženjerstvu.
"Gordana Vunjak Novaković otvorila je nove horizonte u regenerativnoj medicini novim načinom uzgoja tkiva van tela, koristeći ćelije pacijenta. Ovaj revolucionarni pristup omogućava precizniju i manje nametljivu metodu obnove lice", navodi se na sajtu Evropskog zavoda za patente. Njen patent mogao bi da služi i zameni oštećenog plućnog i srčanog tkiva.
"Tokom svoje naučne karijere, Gordana Vunjak-Novaković dala je ogroman doprinos inženjerstvu tkiva, jednom od najperspektivnijih načina za produženje ljudskog veka i poboljšanje kvaliteta života", rekao je prethodno predsednik Evropskog zavoda za patente Antonio Kampinos.
Nagrada za životno delo pripala je fizičaru Karlu Leu.
Srpsko-američka inženjerka biomedicine Gordana Vunjak-Novaković rođena je u Beogradu 1948. godine. Trenutno živi u Njujorku, univerzitetska je profesorka najvišeg akademskog ranga na Univerzitetu Kolumbija. Profesorka je biomedicinskog inženjerstva i medicinskih nauka fondacije Mikati, kao i profesorka stomatologije i direktorka laboratorije za matične ćelije i inženjerstvo tkiva na Univerzitetu Kolumbija.
Bravo! Ali je nagradu za najuspešniju ženu 21. veka ipak dobila Jovana Jeremić!!!!!! Možda će nas neko naknadno prosvetliti i navesti njena dostignuća.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Evropska svemirska agencija uspešno je lansirala satelit Smajl koji će u okviru tri godine duge misije iz orbite detaljno proučavati magnetno polje Zemlje i interakciju tog prirodnog zaštinog omotača sa solarnim olujama.
Naučnici sve češće otkrivaju takozvane "super-Zemlje", ali planete koje bi zaista bile gotovo identične našoj Zemlji i dalje ostaju veoma teško uočljive, upozoravaju astronomi.
Svetska organizacija za zaštitu prirode (WWF) saopštila je da Srbija sutra ulazi u tzv. ekološki dug, koji predstavlja dan kada neka zemlja potroši više prirodnih resursa nego što će ih proizvesti u tekućoj godini.
Društvena mreža X uvodi novu funkciju, nazvanu Istorija (History), koja korisnicima omogućava da na jednom mestu pregledaju sačuvane objave, "lajkovane" sadržaje, video-snimke i članke koje su ranije gledali ili čitali.
Uran i Neptun su dve planete koje su istorijski klasifikovane i smatrane "ledenim divovima", a koje kruže daleko na hladnim ivicama našeg Sunčevog sistema.
Kompanija Meta saopštila je da uvodi novu funkciju "Inkognito ćaskanje" (Incognito Chat) za svog asistenta veštačke inteligencije (AI) u aplikaciji WhatsApp, s ciljem jačanja zaštite privatnosti korisnika.
Zaposleni u kompaniji Gugl pokrenuli su niz protesta zbog korišćenja proizvoda veštačke inteligencije (AI) ove kompanije u poverljivim vojnim operacijama.
Američka kompanija za robotiku Figure predstavila je svoje humanoidne robote, koji obavljaju kućne zadatke u koordinisanoj demonstraciji spremanja sobe.
Generacija Z u Srbiji veštačku inteligenciju (AI) koristi gotovo rutinski - više od 80 odsto mladih smatra je delom svoje svakodnevice, a skoro polovina AI je i upotrebljava svakog dana.
Neverovatno je koliko su Srbija i Srbi ponosni na Nikolu Teslu i Mihajla Pupina, gorostase u primeni naučnih saznanja i pronalazače najvišeg svetskog renomea ponikle na ovim prostorima.
Univerzitet u Tokiju otvorio je laboratoriju u kojoj roboti sprovode medicinske eksperimente koje su ranije obavljali ljudi, a cilj je da se vremenom automatizuje skoro čitav proces istraživanja.
EU je postigla privremeni dogovor o pojednostavljivanju pojedinih delova zakona o veštačkoj inteligenciji, uz uvođenje zabrane AI alataza seksualne eksplicitne slike, uključujući takozvane "nudifaj" aplikacije.
Megacunami visok 482 metra, koji je formiran prošle godine na Aljasci kada se deo planine urušio u more, drugi je najviši ikada zabeležen i podsetnik na rizike koje predstavlja topljenje glečera.
Komentari 7
.
Ovakvi ljudi i zene su za vest, a ne Vulin.
Velik doprinos.
Tatjana
Goran
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar