Veštačka inteligencija završava Betovenovu Desetu simfoniju

Nekoliko nota zapisanih u beležnici sve je što je nemački kompozitor Ludvig van Betoven ostavio od Desete simfonije pre smrti 1827. godine.
Veštačka inteligencija završava Betovenovu Desetu simfoniju
Foto: Pixabay
Sada se tim muzikologa i programera takmiči s vremenom kako bi dovršili delo uz pomoć veštačke inteligencije, uoči 250. godišnjice Betovenovog rođenja sledeće godine.
 
"Napredak je impresivan iako kompjuter još mora mnogo toga da nauči", kaže Kristin Sigert, upravnica arhiva u Betovenovoj kući u njegovom rodnom gradu Bonu.
 
Ona kaže da je uverena da bi Betoven odobrio ideju jer je i on bio inovator, podsećajući na njegove kompozicije za muzičke instrumente koje reprodukuju zvukove vetra i za udaraljke.
 
Sigert tvrdi da taj rad neće uticati na njegovo nasleđe jer se nikada neće smatrati delom njegovog opusa.
 
Konačni rezultat projekta izvešće orkestar 28. aprila u Bonu gde će se održati glavna svečanost povodom rođenja kompozitora koji je obeležio razdoblje romantizma u klasičnoj muzici.
 
Betoven, najpoznatiji nemački kompozitor, toliko je omiljen u svojoj zemlji da je obaveza pripreme godišnjice upisana u koalicioni sporazum 2013. o osnivanju vlade. Godina proslava počinje 16. decembra, kada se veruje da je rođen pre 249 godina, uz otvaranje njegove kuće u Bonu kao muzeja posle opsežnih radova na obnovi.
 
Betoven je počeo da radi na Desetoj simfoniji dok je pisao Devetu, koja uključuje slavnu Odu radosti. Ubrzo je odustao od Desete simfonije, ostavljajući samo nekoliko beleški i nacrta pre nego što je umro kada je imao 57 godina.
 
U okviru projekta, u algoritam su ubačena sva njegova dela, a kompjuter sada stvara moguće nastavke simfonije u kompozitorevom stilu. Dojče Telekom, koji sponzoriše projekat, nada se da će koristiti saznanja za razvoj tehnologije poput prepoznavanja glasa.
 
Prve verzije muzike napravljene uz pomoć računara pre nekoliko meseci bile su previše mehaničke i fraze su se previše ponavljale, ali novije verzije obećavaju više, kaže tim.
 
Beri Kuper, britanski muzičar i muzikolog koji je sam osmislio mogući prvi stav simfonije 1988. godine, sumnja u rezultate.
 
"Čuo sam kratki deo koji je stvoren. Nije zvučao ni izbliza kao uverljiva rekonstrukcija onoga što je Betoven nameravao", rekao je Kuper, profesor na Univerzitetu Mančester i autor nekoliko dela o Betovenu.
 
Slični pokušaji računarskih programiranja na osnovu dela Baha, Malera i Šuberta bili su neimpresivni.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Nauka i tehnologija

WWF: Srbija od sutra u ekološkom dugu

Svetska organizacija za zaštitu prirode (WWF) saopštila je da Srbija sutra ulazi u tzv. ekološki dug, koji predstavlja dan kada neka zemlja potroši više prirodnih resursa nego što će ih proizvesti u tekućoj godini.

Mreža X uvodi novu funkciju "Istorija"

Društvena mreža X uvodi novu funkciju, nazvanu Istorija (History), koja korisnicima omogućava da na jednom mestu pregledaju sačuvane objave, "lajkovane" sadržaje, video-snimke i članke koje su ranije gledali ili čitali.

Uran i Neptun bi mogli biti puni stena

Uran i Neptun su dve planete koje su istorijski klasifikovane i smatrane "ledenim divovima", a koje kruže daleko na hladnim ivicama našeg Sunčevog sistema.

Polovina mladih u Srbiji koristi AI svakog dana

Generacija Z u Srbiji veštačku inteligenciju (AI) koristi gotovo rutinski - više od 80 odsto mladih smatra je delom svoje svakodnevice, a skoro polovina AI je i upotrebljava svakog dana.

Zemlja bez (mnogo) inovacija

Neverovatno je koliko su Srbija i Srbi ponosni na Nikolu Teslu i Mihajla Pupina, gorostase u primeni naučnih saznanja i pronalazače najvišeg svetskog renomea ponikle na ovim prostorima.